Na sajtu Ministarstva finansija je objavljeno Objašnjenje u vezi sa Smernicama za nefinansijsko izveštavanje u Srbiji.
U objašnjenju se, između ostalog, navodi:
„Zakonom nije izričito precizirano da li nefinansijski izveštaji treba da se prikazuju u posebnom delu u okviru godišnjeg izveštaja ili nefinansijske informacije mogu da se objavljuju u celom dokumentu. U praksi se mogu videti različiti pristupi u pogledu toga gde se nefinansijske informacije nalaze.
Jedan od prioriteta Ministarstva finansija je prelazak na “zelenu agendu”, čime je obuhvaćeno i objavljivanje značajnog Okvirnog dokumenta za izdavanje zelenih obveznica 2021. godine, kao i razvoj tržišta kapitala, za koji su dobre ESG prakse i nefinansijsko izveštavanje od suštinskog značaja. Nefinansijsko (ESG) izveštavanje, posebno na tržištima u razvoju poput Srbije, može pomoći kompanijama, odnosno preduzećima koja učestvuju ili razmišljaju o učešću – na tržištima kapitala – da ispune sve veći broj zahteva vezanih za ESG potrebnih za listiranje na berzi. Samim tim, nefinansijsko (ESG) izveštavanje takođe se smatra važnim alatom za podršku zelenoj tranziciji i privlačenju kapitala.“
Naime, čl. 37. st. 1. do 3. Zakona o računovodstvu („Sl. glasnik RS“, br. 73/2019 i 44/2021-dr.zakon) je propisano:
„Obveznici nefinansijskog izveštavanja su velika pravna lica koja su društva od javnog interesa i koja na datum bilansa prelaze kriterijum prosečnog broja od 500 zaposlenih tokom poslovne godine.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, pravno lice koje je zavisno pravno lice nije obveznik nefinansijskog izveštavanja ako su to pravno lice, uključujući i njegova zavisna pravna lica, uključeni u konsolidovani godišnji izveštaj o poslovanju sastavljen u skladu sa ovim članom i članom 36. ovog zakona.
Pravno lice iz stava 1. ovog člana u godišnji izveštaj o poslovanju uključuje nefinansijski izveštaj koji sadrži informacije neophodne za razumevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja pravnog lica, kao i rezultata njegovih aktivnosti koje se odnose minimum na zaštitu životne sredine, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi sa podmićivanjem, uključujući:
1) kratak opis poslovnog modela pravnog lica;
2) opis politika pravnog lica u vezi sa tim pitanjima, uključujući postupke osnovne analize koja se sprovodi;
3) rezultate tih mera;
4) osnovne rizike povezane sa tim pitanjima koji se odnose na poslovanje pravnog lica, uključujući, kad je to relevantno i nužno, njegove poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzrokovati negativne rezultate na tim područjima, kao i način na koji pravno lice upravlja tim rizicima;
5) nefinansijske ključne pokazatelje uspešnosti važne za određeno poslovanje.“
Kako navode, Smernice za nefinansijsko izveštavanje u Srbiji predstavljaju značajan korak u jačanju transparentnosti i korporativne odgovornosti u našoj privredi. Smernice nemaju obavezujući karakter. Njihova osnovna svrha je da posluže kao praktičan i fleksibilan instrument koji pomaže preduzećima da unaprede kvalitet, jasnoću i relevantnost svojih obelodanjivanja.
Prilog sa smernicama se može naći na zvaničnom sajtu Ministarstva finansija.
Izvor: sajt Ministarstva finansija (www.mfin.gov.rs)
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.