Zbog delimično obavljenog posla filijale Poreske uprave u Bačkoj Topoli meštanka je ostala bez povraćaja kamate zbog više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, utvrdio je Zaštitnik građanа, zbog čega je:
Na osnovu člana 138. stav 1. Ustava Republike Srbije („Službeni glasnik RS“, br. 98/2006) i članova 1. stav 1. i 31. stav 1. i 2. Zakona o Zaštitniku građana („Službeni glasnik RS“, br. 79/2005 i 54/2007), u postupku kontrole zakonitosti i pravilnosti rada Ministarstva finansija Republike Srbije, Poreske uprave, Filijale Bačka Topola, pokrenutom po pritužbi M. Ć. iz Bačke Topole, … ulica …, Zaštitnik građana
U T V R Đ U J E
Filijala Poreske uprave Bačka Topola je učinila propust u radu zbog toga što nije u celosti odlučila o zahtevu pritužilje M. Ć. od 14. 02. 2017. godine za povraćaj više plaćenog poreza, tačnije o delu zahteva koji se odnosi na isplatu kamate pritužilji, već je Delimičnim rešenjem br. 206-433-02-00287/2017-J2S06 od 06. 04. 2017. godine odlučila samo o delu zahteva koji se odnosi na vraćanje glavnice bez kamate, čime je povredila Ustavom zagarantovano pravo pritužilje na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo.
Na osnovu utvrđenih propusta, Zaštitnik građana upućuje sledeće
P R E P O R U K E
(I) Filijala Poreske uprave Bačka Topola će bez odlaganja, odgovarajućim poreskim upravim aktom, odlučiti o preostalom delu zahteva pritužilje M. Ć. od 14. 02. 2017. godine, koji se odnosi na povraćaj kamate.
(II) Filijala Poreske uprave Bačka Topola će u budućem radu o zahtevima građana odlučivati isključivo rukovodeći se odredbama Ustava, zakona i drugih važećih propisa, uz pravilno tumačenje instrukcija kojima se usmerava njen rad.
(III) Poreska uprava će u neposrednoj komunikaciji sa Ministarstvom finansija preduzeti sve mere i aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se obezbedila sredstva za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava građana pred poreskim organima, kao i za ispunjavanje svih zakonom propisanih obaveza Poreske uprave, uključujući i pravo na povraćaj kamate zbog više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja.
R a z l o z i:
Zaštitniku građana pritužbom se obratila M. Ć. iz Bačke Topole, izražavajući nezadovoljstvo radom filijale Poreske uprave Bačka Topola. Pritužilja je navela da joj je rešenjem poreskog organa br. 438-01-0058/2013 od 25. 04. 2014. godine, utvrđen porez na kapitalni dobitak za 2013. godinu. Nezadovoljna pomenutim rešenjem, pritužilja je izjavila žalbu, koju je drugostepeni organ usvojio rešenjem br. 200-438-01-00072/2014 od 01. 11. 2016. godine, pa je poništio rešenje i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje prvostepenom organu. Prvostepeni organ je, potom, doneo zaključak br. 438-01-00058-1/2013 od 09. 02. 2017. godine, kojim je obustavio postupak utvrđivanja poreza na kapitalni dobitak za 2013. godinu. Kako je pritužilja po poništenom prvostepenom rešenju već platila utvrđenu obavezu, dana 14. 02. 2017. godine, kada je postupak utvrđivanja poreza bio obustavljen, podnela je zahtev filijali Poreske uprave Bačka Topola za povraćaj preplate sa pripadajućom kamatom. Pritužilja je navela da je o njenom zahtevu odlučeno Delimičnim rešenjem br. 206-433-02-00287/2017-J2S06 od 06. 04. 2017. godine kojim je zahtev delimično usvojen, odnosno odobren je povraćaj sredstava po osnovu glavnice, a stavom 3. je konstatovano da će se o povraćaju kamate odlučiti naknadno. Pritužilja je potvrdila da joj je povraćaj sredstava po osnovu glavnice izvršen, ali smatra da je poreski organ bio dužan da odluči i o delu njenog zahteva koji se odnosi na povraćaj pozitive kamate.
Aktom br. 1317-1208/17, delovodni broj 23769 od 16. 06. 2017. godine, Zaštitnik građana pokrenuo je postupak kontrole rada filijale Poreske uprave Bačka Topola, imajući u vidu da je pritužilja dokumentovala da je podnela zahtev za povraćaj više plaćenog poreza sa kamatom, pri čemu je dostavila kopiju Delimičnog rešenja kojim je odlučeno samo o delu njenog zahteva, bez navođenja procesnih, niti drugih na zakonu zasnovanih suštinskih razloga za odlaganje odlučivanja o preostalom delu zahteva. Zaštitnik građana je, stoga, ocenio da navodi pritužbe pružaju dovoljan osnov za pokretanje postupka kontrole, u smislu člana 25. stav 5. Zakona o Zaštitniku građana , pa je od filijale Poreske uprave Bačka Topola zatražio izjašnjenje o osnovanosti pritužbe.
Filijala Poreske uprave Bačka Topola dostavila je Zaštitniku građana izjašnjenje dopisom br. 206-433-02-287/2017-J2S06 od 29. 06. 2017. godine, kojim je osporila osnovanost pritužbe, istakavši je da je povodom pritužiljinog zahteva za povraćaj preplate sačinila zapisnik br. 206-433-02-287/2017-J2S06 od 28. 02. 2017. godine, na koji je pritužilja podela prigovor. Poreski organ naglasio je da se 29. 03. 2017. godine obratio Regionalnom odeljenju za naplatu i poresko računovodstvo u Novom Sadu, kao hijerarhijski nadređenoj organizacionoj jedinici u Poreskoj upravi, tražeći informaciju o tome na koji način je moguće izvršiti isplatu pozitivne kamate po zahtevu pritužilje, imajući u vidu da je članom 75. stav 9. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisano da se poreskom obvezniku, u slučaju da je osnov za povraćaj poništeno ili izmenjeno rešenje ili drugi akt o zaduženju, kamata obračunava od dana uplate poreza. Regionalno odeljenje za naplatu i poresko računovodstvo je dopisom od 03. 04. 2017. godine obavestilo filijalu Poreske uprave Bačka Topola, pozivajući se na dopis Sektora za materijalne resurse Centrale Poreske uprave od 13. 01. 2016. godine, da član 99. Pravilnika o poreskom računovodstvu „reguliše da se kamata plaćena poreskom obvezniku po njegovom pisanom zahtevu ne knjiži već pada na teret redovnog poslovanja poreskog organa, a da se sredstva obezbeđuju iz prihoda poreskog organa“. Dalje se navodi da je Sektor za materijalne resurse dostavio Regionalnom odeljenju za naplatu i poresko računovodsvo objašnjenje Centrale Poreske uprave od 13. 01. 2016. godine, prema kome „Poreska uprava ne raspolaže sredstvima od izvorne aktivnosti (sopstveni prihod) i da Sektor za materijalne resurse ne može da vrši povraćaj kamate poreskim obveznicima iz tih prihoda, jer su sredstva od izvorne aktivnosti Poreske uprave (sopstveni prihod) ukinuta Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2012. godinu i Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 93/2012)“.
U svom izjašnjenju, filijala Poreske uprave Bačka Topola dalje takođe navodi da je, sagledavajući sve činjenice, donela Delimično rešenje br. 206-433-02-287/2017-J2S06 od 06. 04. 2017. godine, kojim je usvojila pritužiljin zahtev za povraćaj preplate, pri čemu će o delu zahteva koji se odnosi na povraćaj pozitivne kamate naknadno odlučiti, kada se za to steknu zakonski uslovi. Na osnovu svega izloženog, Filijala Bačka Topola smatra da je pritužba na njen rad neosnovana, pošto je postupak po pritužiljinom zahtevu sproveden i odluka doneta u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji i važećim Pravilnikom o poreskom računovodstvu, pri čemu se o povraćaju pozitivne kamate, prema stavu poreskog organa, za sada ne može odlučiti zbog toga što Poreska uprava ne raspolaže sredstvima od izvorne aktivnosti, tj. sopstvenim prihodima, a zbog čega Sektor za materijalne resurse ne može da vrši povraćaj kamate.
Radi potpunog utvrđivanja činjenica koje su od značaja za zauzimanje stava o osnovanosti pritužbe, dopisom 1317-1208/17, delovodni broj 26731 od 12. 07. 2017. godine, Zaštitnik građana je zatražio dodatno izjašnjenje filijale Poreske uprave Bačka Topola. Od poreskog organa zatraženo je da dostavi kopiju pisanog obraćanja Regionalnom odeljenju za naplatu i poresko računovodstvo u Novom Sadu, kojim je zatražio informaciju o tome na koji način je moguće izvršiti isplatu pozitivne kamate po zahtevu pritužilje, kao i kopiju primljenog odgovora. Takođe, od Filijale Bačka Topola, je zatraženo da se izjasni o pravnom osnovu na kom je zasnovala stav da nema osnova da se odluči o delu pritužiljinog zahteva za povraćaj pozitivne kamate iz razloga što Poreska uprava ne raspolaže sredstvima od izvorne aktivnosti (sopstveni prihod), a zbog čega Sektor za materijalne resurse ne može da vrši povraćaj kamate poreskim obveznicima.
Aktom br. 206-433-02-287/2017-J2S06 od 21. 07. 2017. godine Filijala Poreske uprave Bačka Topola dostavila je dodatno izjašnjenje, kojim je Zaštitnika građana informisala da dopis Sektora za materijalne resurse Centrale Poreske uprave od 13. 01. 2016. godine predstavlja pravni osnov na kome je zasnovala svoj stav da nema osnova za odlučivanje o delu pritužiljinog zahteva za povraćaj pozitivne kamate, pri čemu posebno ističe da je uvažila princip hijerarhijske nadređenosti u okviru Poreske uprave. Poreski organ je takođe dostavio i kopiju svog obraćanja Regionalnom odeljenju za naplatu i poresko računovodstvo od 29. 03. 2017. godine, kojim je zatražio informaciju o tome na koji način je moguće izvršiti isplatu pozitivne kamate po zahtevu pritužilje, kao i kopiju odgovora navedenog organa od 03. 04. 2017. godine, te kopiju dopisa Centrale Poreske uprave, Sektora za materijalne resurse br. Sl. od 13. 01. 2016. godine.
Uvidom u dokumentaciju koja je priložena uz dodatno izjašnjenje Filijale Bačka Topola, konstatuje se da je Regionalno odeljenje za naplatu i poresko računovodstvo Novi Sad dopisom br. 200-433-22-00686/2017-J2003 od 03. 04. 2017. godine obavestilo Filijalu Bačka Topola da, povodom pitanja o tome na koji način je pritužilji moguće isplatiti pozitivnu kamatu, dostavlja kopiju obaveštenja Sektora za materijalne resurse br. Sl. od 13. 01. 2016. godine. Pomenutim obaveštenjem je ukazano da je članom 99. Pravilnika o poreskom računovodstvu propisano da se kamata plaćena poreskom obvezniku, ako poreski organ u skladu sa zakonom ne postupi u ostavljenom roku, po njegovom pisanom zahtevu odnosno odluci suda ne knjiži, već pada na teret redovnog poslovanja poreskog organa, a da se sredstva obezbeđuju iz prihoda poreskog organa. Dalje, u obaveštenju se navodi da su sredstva od izvorne aktivnosti Poreske uprave (spostveni prihod) ukinuta Zakonom o izmenenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2012. godinu i Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu („Službeni glasnik RS“, br. 93/2012), kojim je brisan član 22, koji je regulisao iskazivanje, planiranje i namenu sopstvenih prihoda budžetskih korisnika. Članom 16. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu za 2012. godinu propisano je da se sopstveni prihodi budžetskih korisnika, koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona izvršeni, evidentiraju u visini izvršenih rashoda i izdataka, a ostvareni prihod izvan izvršenih rashoda i izdataka postaje opšti prihod budžeta. Sektor za materijalne resurse naglasio je da Poreska uprava ne raspolaže sredstvima od izvorne aktivnosti, te da Sektor za materijalne resurse stoga ne može vršiti povraćaj kamate poreskim obveznicima iz tih prihoda.
* * *
Članom 3. stav 1. Ustava Republike Srbije vladavina prava određena je kao neotuđiva pretpostavka Ustava, koja počiva na neotuđivim ljudskim pravima. Članom 36. Ustava jemči se jednaka zaštita prava pred sudovima i drugom državnim organima, pri čemu svako ima pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu.
Članom 7. Zakona o državnoj upravi propisano je da su organi državne uprave samostalni u vršenju svojih poslova, i rade u okviru i na osnovu Ustava, zakona, drugih propisa i opštih akata, dok je članom 9. propisano da su organi državne uprave dužni da strankama omoguće brzo i delotvorno ostvarivanje njihovih prava i pravnih interesa. Članom 10. stav 1. Zakona o državnoj upravi propisano je da su, kada rešavaju u upravnom postupku i preduzimaju upravne radnje, organi državne uprave dužni da koriste ona sredstva koja su za stranku najpovoljnija ako se i njima postižu svrha i cilj zakona. Članom 48. Zakona o državnoj upravi propisano je da se instrukcijom usmerava organizacija poslova i način rada zaposlenih u organu državne uprave i imaocu javnih ovlašćenja u vršenju poverenih poslova državne uprave. Instrukcijom se ne može odrediti način postupanja i rešavanja u upravnoj stvari.
Članom 5. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku (ZUP) propisano je da organi koji postupaju u upravnim stvarima rešavaju na osnovu zakona i drugih propisa. Članom 7. ZUP-a propisano je da su organi koji vode postupak, odnosno rešavaju u upravnim stvarima, dužni da obezbede uspešno i kvalitetno ostvarivanje i zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih lica, pravnih lica ili drugih stranaka. Članom 11. ZUP-a propisano je da organ vodi postupak i donosi rešenje samostalno, u okviru ovlašćenja utvrđenog zakonom, odnosno drugim propisom. Ovlašćeno službeno lice samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti, i na osnovu utvrđenih činjenica i okolnosti primenjuje propise na konkretan slučaj. Članom 14. ZUP-a propisano je da se postupak mora voditi bez odugovlačenja i sa što manje troškova za stranku i druge učesnike u postupku, ali tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitog i pravilnog rešenja. Članom 205. stav 1. ZUP-a propisano je da kada se u jednoj upravnoj stvari rešava o više pitanja, a samo su neka od njih sazrela za rešavanje, i kada se pokaže celishodno da se o tim pitanjima odluči posebnim rešenjem, organ može doneti rešenje samo o tim pitanjima (delimično rešenje).
Članom 10. stav 2. tačka 1) Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (ZPPPA) propisano je da fizičko, odnosno pravno lice u poreskopravnom odnosu ima pravo na povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i na povraćaj poreza kada je to drugim poreskim zakonom predviđeno. Članom 10. stav 3. ZPPPA propisano je da ako se fizičko, odnosno pravno lice opredeli za povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i za refakciju, odnosno refundaciju poreza, odnosno za namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu putem preknjižavanja poreza, Poreska uprava ima obavezu da po zahtevu donese rešenje bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, ako poreskim zakonom nije drukčije uređeno. Članom 11. stav 3. ZPPPA propisano je da su, u cilju obezbeđenja jedinstvenog sprovođenja propisa iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove finansija, akti (objašnjenja, mišljenja, instrukcije, uputstva i sl.) o primeni tih propisa koje daje ministar nadležan za poslove finansija, odnosno lice koje on ovlasti, obavezujući za postupanje Poreske uprave. Članom 75. stav 1. ZPPPA propisano je da se na iznos manje ili više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, osim kamate, obračunava i plaća kamata po stopi jednakoj godišnjoj referentnoj stopi Narodne Banke Srbije, uvećanoj za deset procentnih poena, primenom prostog interesnog računa od sto. Stavom 9. pomenutog člana propisano je da, ako je osnov za povraćaj poništeno ili izmenjeno rešenje ili drugi akt o zaduženju, kamata se obračunava od dana uplate poreza. Članom 167. stav 3. ZPPPA propisano je da direktor Poreske uprave obezbeđuje koordinaciju rada i jedinstvenu primenu poreskih propisa na celokupnoj teritoriji Republike, koja se ostvaruje aktima ministra (pravilnici, naredbe, uputstva, obavezne instrukcije) i neposrednim izdavanjem internih akata za rad (uputstva, naredbe, instrukcije i dr.)
* * *
Nakon sprovedenog postupka kontrole Zaštitnik građana je utvrdio da je Filijala Poreske uprave Bačka Topola učinila propust u radu zbog toga što nije u celosti odlučila o zahtevu pritužilje M. Ć. od 14. 02. 2017. godine za povraćaj više plaćenog poreza, uključujući i deo zahteva koji se odnosi na isplatu kamate pritužilji, već je Delimičnim rešenjem br. 206-433-02-00287/2017-J2S06 od 06. 04. 2017. godine odlučila samo o delu zahteva koji se odnosi na vraćanje glavnice bez kamate, čime je povredila Ustavom zagarantovano pravo pritužilje na jednaku zaštitu prava i na pravno sredstvo.
Članom 75. stav 1. ZPPPA propisano je da se na iznos manje ili više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, osim kamate, obračunava i plaća kamata po stopi jednakoj godišnjoj referentnoj stopi Narodne Banke Srbije, uvećanoj za deset procentnih poena, primenom prostog interesnog računa od sto, pri čemu je stavom 9. pomenutog člana propisano je da, ako je osnov za povraćaj poništeno ili izmenjeno rešenje ili drugi akt o zaduženju, kamata se obračunava od dana uplate poreza.
Zaštitnik građana podseća da delimičnim rešenjem organ uprave može odlučiti kada u jednoj upravnoj stvari rešava o više pitanja, a samo su neka od njih sazrela za rešavanje. U konkretnom slučaju je nesporno da je pritužilja uplatila određeni novčani iznos na ime poreza, pri čemu je nakon toga poreski postupak za utvrđivanje obaveze obustavljen. Takođe je nesporno da joj je Delimičnim rešenjem odobren povraćaj sredstava plaćenih na ime glavnice, te da izričita zakonska odredba propisuje da poreski obveznik u tom slučaju ima pravo i na povraćaj kamate.
Iz navedenog razloga Zaštitnik građana ne može prihvatiti stav poreskog organa da zahtev za isplatu pozitivne kamate nije sazreo za odlučivanje, zbog čega je u konkretnom slučaju bilo potrebno doneti Delimično rešenje. Štaviše, u obrazloženju Delimičnog rešenja Filijala Bačka Topola konstatuje da će po zahtevu za povraćaj pozitivne kamate biti odlučeno „kada se za to steknu zakonski uslovi“, a da se pri tom ne poziva na bilo koje druge zakonske odredbe, izuzev na član 75. stav 9. ZPPPA, kojim je stranci izričito priznato pravo na povraćaj kamate od dana uplate poreza.
Navedeni propis ukazuje da je pritužilja, pored vraćanja glavnice, imala pravo da zahteva i isplatu pozitivne kamate, kao i pravo da njen zahtev u tom delu bude usvojen, odbijen ili odbačen, odnosno da o njemu bude odlučeno u formi koju zakon propisuje, tj. poreskim upravnim aktom. Ne može prihvatiti obrazloženje poreskog organa da razlog za neodlučivanje o tom delu zahteva leži u činjenici da Poreska uprava ne raspolaže sredstvima od izvorne aktivnosti iz kojih bi mogla izvršiti povraćaj. Nedostatak sredstava za isplatu pozitivne kamate ne može se prihvatiti kao osnov, niti kao opravdanje za neodlučivanje o pritužiljinom zahtevu.
Pozitivni propisi i načela dobre uprave zahtevaju od organa uprave da postupaju i preduzimaju mere u okviru svoje nadležnosti u zakonom propisanom roku. Standard dobre uprave ne dozvoljava nečinjenje i pasivnost, već traži aktivan, angažovan stav organa uprave prema obavljanju poslova iz svog delokruga i zakonito vršenje tih poslova radi ostvarivanja cilja zbog koga su organu data javna ovlašćenja. Nevršenje poslova i radnji iz delokruga, odnosno nadležnosti organa uprave je propust koji za neposredne i posredne posledice po pravilu ima, i ovaj put je imao, stvaranje pravne nesigurnosti, otežavanje pravnog položaja građana i kršenje njihovih prava.
Propuštanje organa i službenih lica da se bave suštinom upravne stvari već, umesto toga, iscrpljivanje u opravdanjima, unutrašnjim procedurama, (ne)organizaciji posla i drugim unutrašnjim rešenim i nerešenim pitanjima administracije, karakteristično je obeležje „loše uprave“. Postojanje okolnosti koje objektivno ometaju efikasnost postupka ne sme se zanemariti, ali je prioritetna dužnost organa i postupajućih službenih lica da preduzmu sve što je u njihovoj moći da pravo građanina i u takvim okolnostima bude što pre ostvareno. Tek tada se unutar organa uprave treba okrenuti preispitivanju razloga zbog kojih je propust nastao, utvrđivanju odgovornosti i unapređivanju rada.
Filijala Poreske uprave Bačka Tolola je tokom postupka kontrole istakla da je o pritužiljinim zahtevima odlučila Delimičnim rešenjem jer je od strane hijerarhijski nadređenih organizacionih jedinica u Poreskoj upravi obaveštena da Poreska uprava ne raspolaže sredstvima od izvorne aktivnosti iz kojih bi pritužilji bila isplaćena pozitivna kamata.
S obzirom na to da je Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji precizno definisano u kojim slučajevima poreski obveznici imaju pravo na povraćaj više ili pogrešno upaćenog poreza kao i pravo na obračun kamate, Poreska uprava kao ni njene organizacione jedinice, ne mogu dopisima i obaveštenjima otklanjati primenu izričitih zakonskih odredbi, niti zasnivati svoje odluke o pravima, obavezama i pravnim interesima građana na tim aktima. Uvidom u obaveštenje Ministarstva finsnsija RS, Poreske uprave, Regionalnog odeljenja za naplatu i računovodstvo br. 200-433-22-00686/2017-J2003 od 03. 04. 2017. godine, Zaštitnik građana nije zaključio da pomenuti organ obaveštava Filijalu Poreske uprave Bačka Topola o tome kako ne treba odlučivati o zahtevu pritužilje za povraćaj pozitivne kamate, već je informiše da se u međuvremenu nisu izmenili relevantni popisi. Akt Centrale Poreske uprave, Sektora za materijalne resurse br. Sl. od 13. 01. 2016. godine sadrži obaveštenje da Poreska uprava ne raspolaže sredstvima od izvore aktivnosti iz kojih bi se vršio povraćaj kamate poreskim obveznicima, ali ne zabranjuje organizacionim jedinicama Poreske uprave da odlučuju o zahtevima za povraćaj.
Prema stavu Zaštitnika građana, činjenica da Poreska uprava ne raspolaže sredstvima za obeštećenje građana kojima je svojevremeno neosnovano utvrdila poresku obavezu ne može predstavljati zakonit razlog, niti prepreku da se o njihovim zahtevima za povraćaj kamate ne odluči u zakonom propisanoj formi. Ukoliko ne uspeju da svoje potraživanje ostvare u skladu sa pravilima poreskog upravnog postupka, podnosioci zahteva se mogu opredeliti za drugi vid naplate potraživanja, pri čemu im posedovanje poreskog upravnog akta kojim je utvrđena obaveza isplate kamate u znatnoj meri olakšava dokazivanje potraživanja i njegove dospelosti.
Imajući u vidu utvrđene propuste u radu, Zaštitnik građana, na osnovu člana 31. stav 2. Zakona o Zaštitniku građana, upućuje filijali Poreske uprave Bačka Topola preporuku da bez odlaganja, odgovarajućim poreskim upravim aktom, odluči o preostalom delu zahteva pritužilje M. Ć. od 14. 02. 2017. godine, koji se odnosi na povraćaj kamate.
Zaštitnik građana takođe podseća da je članom 48. Zakona o državnoj upravi propisano da se instrukcijom usmerava organizacija poslova i način rada zaposlenih u organu državne uprave i imaocu javnih ovlašćenja u vršenju poverenih poslova državne uprave. Instrukcijom se ne može odrediti način postupanja i rešavanja u upravnoj stvari. Odredbe članova 11. stav 3. i 167. stav 3. ZPPPA takođe sadrže propise koje se odnose na davanje instrukcija za rad Poreskoj upravi od strane ministra finansija i direktora Poreske uprave. Uvidom u akt Centrale Poreske uprave, Sektora za materijalne resurse br. Sl. od 13. 01. 2016. godine, konstatuje se da on ne predstavlja opšti akt (propis), da ne predstavlja instrukciju u smislu uslova koje navedene zakonske odredbe propisuju, niti sadrži zabranu za organizacione jedinice Poreske uprave da, privremeno ili trajno, odlože odlučivanje o zahtevima građana koji se odnose na povraćaj kamate. Iz navedenog razloga, Zaštitnik građana upućuje filijali Poreske uprave Bačka Topola preporuku da u budućem radu o zahtevima građana odlučuje isključivo rukovodeći se odredbama Ustava, zakona i drugih važećih propisa, uz pravilno tumačenje instrukcija kojima se usmerava njen rad. Zaštitnik građana takođe smatra celishodnim da Poreskoj upravi ukaže na potrebu da posveti više pažnje komunikaciji sa svojim organizacionim jedinicama u situacijama kada je potrebno usmeriti njihov rad, pri čemu interni akti koji se u tu svrhu sačinjavaju (uputstva, naredbe, instrukcije i dr.) moraju imati propisane elemente i sadržinu.
Konačno, imajući u vidu da je u postupku kontrole ustanovljeno da Poreska uprava ne raspolaže sredstvima iz kojih bi se vršila isplata pozitivne kamate u slučaju kada su za to ispunjeni zakonski uslovi, Zaštitnik građana upućuje preporuku Poreskoj upravi da u neposrednoj komunikaciji sa Ministarstvom finansija preduzme sve mere i aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se obezbedila sredstva za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava građana pred poreskim organima, kao i za ispunjavanje svih zakonom propisanih obaveza Poreske uprave prema građanima, uključujući i pravo na povraćaj kamate zbog više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja. Preduzimanje navedenih mera i aktivnosti naročito je značajno, između ostalog, i zbog toga što se u predstojećem periodu očekuje usvajanje Zakona o budžetu Republike Srbije za 2018. godinu, te je stoga potrebno aktivno i blagovremeno angažovanje svih nadležnih organa na rešavanju ovog sistemskog problema.
Filijala Poreske uprave Bačka Topola i Centrala Poreske uprave će o postupanju po preporukama obavestiti Zaštitnika građana, u roku od 60 dana od dana njihovog prijema, uz dostavljanje dokumentacije na osnovu koje se sa sigurnošću može utvrditi da je po preporukama postupljeno.
Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programskog paketa “Propis Soft”–Redakcija Profi Sistema Com-a.
Izvor: Sajt Zaštitnika građana Republike Srbije.