od 2010.

Odnos između medijacije i sudskih postupaka

Radna verzija zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama

Ministarka pravde Nela Kuburović sastala se sa predstavnikom Delegacije Evropske unije Enrikom Visentinom i ekspertom za razvoj medijacije angažovanim u okviru IPA projekta “Efikasnost pravosuđa” Leonardom D’ Urso, sa kojima je razgovorala o iskustvima evropskih država u primeni EU Direktive o medijaciji iz 2008. godine, kao i daljim reformskim aktivnostima u ovoj oblasti u Srbiji.

Uzimajući Italiju za dobar primer, D’Urso je naveo da je ta država u proteklih deset godina značajno unapredila zakonska rešenja u cilju postizanja uravnoteženog odnosa između medijacije i sudskih postupaka. On je ukazao da iskustvo Italije može da bude od velike koristi srpskom pravosuđu, posebno iz razloga što su važeća rešenja u toj državi prepoznata i ocenjena kao održiva.

Na sastanku je istaknuto da je najbolja promocija medijacije kvalitetan rad medijatora, odnosno zadovoljstvo stranaka samim postupkom medijacije. Takođe, naglašena je i važnost uključivanja svih relevantnih aktera u dalji razvoj ove oblasti, uključujući sudija i advokata, te da su Italija i Evropska unija spremne da pruže podršku institucijama Srbije u dalji naporima pri uspostavljanju održivog sistema medijacije.

Prevod izvoda iz analize “Implementacija Direktive o medijaciji” od 29. 11. 2016. godine koju je naručio Evropski parlament možete preuzeti ovde.

Inače, Zakonom o posredovanju u rešavanju sporova koji je objavljen u “Sl. glasniku RS” br, 55/14, propisano je:

Predlog za pokretanje postupka

Ako jedna strana uputi predlog za zaključenje sporazuma o pristupanju posredovanju, druga strana je dužna da se o navedenom predlogu izjasni, u roku od 15 dana od dana dostavljanja predloga, pisanim putem.
Kada je pokretanje postupka posredovanja posebnim zakonom predviđeno kao uslov za vođenje sudskog ili drugog postupka, odnosno ako su se strane prilikom zaključenja ugovora obavezale da će spor pokušati da reše putem posredovanja pre pokretanja sudskog ili drugog postupka, strana je dužna da pisanim putem predloži drugoj strani zaključenje sporazuma o pristupanju posredovanju.
Pokretanje postupka posredovanja
Postupak posredovanja se pokreće zaključenjem sporazuma o pristupanju posredovanju.
Ako se stranke u toku sudskog ili drugog postupka saglase da pristupe rešavanju spora posredovanjem uz zastoj sudskog postupka, postupak posredovanja se pokreće dostavljanjem sudu ili drugom organu pred kojim se vodi postupak sporazuma o pristupanju posredovanju.
U slučaju iz stava 2. ovog člana dolazi do zastoja sudskog postupka, koji može biti određen samo jednom po ovom osnovu i ne može trajati duže od 60 dana.
Sporazum o pristupanju posredovanju
Strane i posrednik zaključuju sporazum o pristupanju posredovanju u pisanoj formi kojim potvrđuju izbor posrednika, uređuju međusobna prava i obaveze u skladu sa načelima posredovanja, utvrđuju troškove posredovanja i druga pitanja od značaja za sprovođenje posredovanja.

Izbor posrednika

Postupak posredovanja sprovodi jedan ili više posrednika, koje strane sporazumno odrede.
Ako strane sporazumno ne odrede posrednika, mogu zatražiti da posrednika odredi sud ili drugi organ pred kojim se vodi postupak.
Isključenje posrednika
Posrednik ne može biti sudija koji postupa u predmetu povodom spornog odnosa, odnosno službeno lice koje odlučuje o zahtevu strana u vezi sa spornim odnosom u upravnom ili nekom drugom postupku.

Izuzeće posrednika

Posrednik će se izuzeti iz postupka posredovanja u kome ima lični interes ili ako iz drugih razloga nije u mogućnosti da postupa nepristrasno.
Posrednik je dužan da obavesti strane o svim okolnostima koje bi mogle da dovedu u sumnju njegovu nepristrasnost.
Posrednik može sprovoditi postupak posredovanja i u slučaju kada se strane, nakon što su obaveštene o postojanju okolnosti iz st. 1. i 2. ovog člana, saglase da on vodi postupak.

Sprovođenje postupka

Na početku postupka posredovanja, posrednik upoznaje strane sa ciljem posredovanja, ulogom posrednika, pravilima i troškovima postupka.
Strane se slobodno sporazumevaju o načinu sprovođenja posredovanja upućivanjem na određena pravila postupka ili na drugi način.
Posrednik može da vodi zajedničke ili odvojene razgovore sa stranama, kao i da predloge i stavove jedne strane, uz njenu saglasnost prenese drugoj strani.
Svaka strana može odustati od daljeg učešća u postupku posredovanja u bilo kojoj fazi postupka.
Posrednik može obustaviti postupak posredovanja ako proceni da dalje sprovođenje postupka nije celishodno.

Okončanje postupka

Postupak posredovanja okončava se:
1) zaključenjem sporazuma o rešavanju spora posredovanjem;
2) odlukom posrednika da se postupak obustavlja, jer dalje vođenje postupka nije celishodno;
3) izjavom jedne strane da odustaje od daljeg sprovođenja postupka, osim u slučaju ako u postupku posredovanja učestvuje više strana, koje nakon odustanka jedne od strana odluče da nastave postupak posredovanja;
4) protekom roka od 60 dana od dana zaključenja sporazuma o pristupanju posredovanju, osim ukoliko se strane ne sporazumeju drugačije.
Ako se postupak posredovanja sprovodi na osnovu uputa suda ili drugog organa, posrednik je dužan da obaveštenje o načinu okončanja postupka posredovanja dostavi sudu ili drugom organu.
Ako je pokrenuti postupak posredovanja, koji je posebnim zakonom predviđen kao uslov za vođenje sudskog ili drugog postupka, okončan na način iz stava 1. tač. 2) i 3) ovog člana, posrednik je dužan da obavesti nadležni organ ili organizaciju o ishodu postupka posredovanja.

Dejstvo posredovanja na rokove zastarelosti i prekluzivne rokove

Pokretanjem postupka posredovanja počinje zastoj zastarelosti potraživanja u odnosu na zahtev povodom koga se sprovodi postupak posredovanja, koji ne može trajati duže od 60 dana.
Po isteku roka iz stava 1. ovog člana rok zastarelosti nastavlja da teče.
Ako je zakonom određen poseban rok za podnošenje tužbe taj rok ne teče dok postupak posredovanja traje, ali ne duže od 60 dana.

Sporazum o rešavanju spora putem posredovanja

Sadržinu sporazuma o rešavanju spora putem posredovanja određuju strane u postupku posredovanja.
Sporazum se sačinjava u pisanoj formi i potpisuju ga posrednik, strane u postupku posredovanja i punomoćnici koji prisustvuju posredovanju.
Posrednik učestvuje u sastavljanju i izradi sporazuma, ukoliko se strane u postupku saglase.
Ako strane u postupku posredovanja ne postignu sporazum zbog nesaglasnosti o pravnim pitanjima, mogu postići pisanu saglasnost o činjeničnim pitanjima.
Činjenična pitanja obuhvaćena saglasnošću volja strana u postupku smatraće se nespornim u sudskom ili drugom postupku.

Sporazum o rešavanju spora putem posredovanja kao izvršna isprava

Sporazum o rešavanju spora putem posredovanja iz člana 26. ovog zakona može imati snagu izvršne isprave ako su ispunjeni sledeći uslovi:
1) da sadrži izjavu dužnika kojom pristaje da poverilac na osnovu sporazuma o rešavanju spora putem posredovanja, nakon dospelosti potraživanja može pokrenuti postupak prinudnog izvršenja (klauzula izvršnosti);
2) da su potpisi strana i posrednika overeni od strane suda ili javnog beležnika.
Neće se dozvoliti prinudno izvršenje sporazuma o rešavanju spora putem posredovanja ako zaključenje ovog sporazuma nije dozvoljeno, ako je sporazum suprotan javnom poretku, ako sporazum nije podoban za izvršenje ili je predmet izvršenja nemoguć.

Na zaključivanje, dejstvo i prestanak sporazuma zaključenog u postupku posredovanja iz člana 26. ovog zakona shodno se primenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima kojima se uređuje vansudsko poravnanje.

Troškovi posredovanja

U postupku posredovanja svaka strana snosi svoje troškove, a zajedničke troškove snose na jednake delove, ako se nisu drugačije sporazumele.
Zajedničke troškove posredovanja čine nagrada za rad posrednika i naknada troškova koje je posrednik imao u vezi sa postupkom posredovanja.
Visina nagrade za rad i visina naknade troškova posrednika određuje se prema Tarifi o nagradama i naknadama u postupku posredovanja koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministar), ako se strane drugačije ne sporazumeju.
Strane se oslobađaju plaćanja troškova posredovanja pod uslovima utvrđenim posebnim zakonom.
Posrednici mogu da obavljaju posredovanje bez nagrade.
V ODNOS POSREDOVANJA I SUDSKOG ILI DRUGOG POSTUPKA
Pokretanje postupka posredovanja i sudskog postupka
Strane mogu pokrenuti postupak posredovanja pre ili nakon pokrenutog sudskog postupka.
Strane mogu pokrenuti postupak posredovanja i u toku postupka po pravnim lekovima ili u toku izvršnog postupka.
Strane koje su se ugovorom obavezale da u slučaju spora pokušaju da sporni odnos reše posredovanjem pre pokretanja sudskog ili drugog postupka pravne zaštite, mogu od postupka posredovanja odustati u svakom trenutku.
Obaveza plaćanja takse u slučaju postizanja sporazuma o rešavanju spora putem posredovanja
Ako se postigne sporazum o rešavanju spora putem posredovanja nakon pokrenutog sudskog ili drugog postupka do zaključenja prvog ročišta za glavnu raspravu, stranke se mogu osloboditi plaćanja sudskih, odnosno administrativnih taksi, u skladu sa zakonom koji uređuje sudske, odnosno administrativne takse.
Obezbeđenje tehničkih uslova za sprovođenje posredovanja
Ako je postupak posredovanja pokrenut u toku sudskog postupka, sud će omogućiti sprovođenje posredovanja u sudskoj zgradi, van radnog vremena, u skladu sa Sudskim poslovnikom.

VI POSREDNIK

Uslovi za obavljanje posredovanja
Posrednik je fizičko lice koje na nezavisan, neutralan i nepristrasan način posreduje između strana u spornom odnosu.
Za obavljanje poslova posrednika lice mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je poslovno sposobno;
2) da je državljanin Republike Srbije;
3) da je završilo osnovnu obuku za posrednika;
4) da ima visoku stručnu spremu;
5) da nije osuđivano na bezuslovnu kaznu zatvora za krivično delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje poslova posredovanja;
6) da ima dozvolu za posredovanje;
7) da je upisano u Registar posrednika.
U određenim oblastima zakonom mogu biti propisani posebni uslovi za obavljanje posredovanja.
U međunarodnom posredovanju i posredovanju u prekograničnim sporovima posrednik može biti i strani državljanin pod uslovom da je ovlašćen da se bavi posredovanjem u drugoj državi, pod uslovom uzajamnosti.
Posrednik može biti i državljanin države članice, pod uslovom da je ovlašćen da se bavi posredovanjem u državi članici.
Sudije mogu obavljati posredovanje isključivo van radnog vremena i bez naknade.

Dužnosti posrednika

Posrednik je dužan da:
1) posreduje u skladu sa načelima posredovanja i Etičkim kodeksom posrednika (u daljem tekstu: Etički kodeks) koji donosi ministar;
2) u porodičnim sporovima postupa u skladu sa načelom zaštite najboljeg interesa deteta;
3) sprovede i okonča postupak posredovanja u najkraćem roku;
4) stranama podnese obračun troškova;
5) ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministarstvo) podnese godišnji izveštaj o obavljenim posredovanjima koji sadrži podatke o vrsti spornog odnosa, mestu u kojem je sproveden postupak posredovanja i načinu okončanja postupka posredovanja, uz poštovanje načela poverljivosti.
Posrednik ne može da nameće stranama rešenje, da daje obećanja i pravne savete, niti da garantuje određeni ishod posredovanja.
Odgovornost za štetu
Posrednik je odgovoran za štetu koju nanese stranama postupajući suprotno Etičkom kodeksu, svojim nezakonitim postupanjem, namerno ili grubom nepažnjom, u skladu sa opštim pravilima o odgovornosti za štetu.

VII IZDAVANJE DOZVOLE ZA POSREDOVANJE

Postupak izdavanja dozvole za posredovanje
Izdavanje dozvole za posredovanje je postupak u kome se utvrđuje da li neko lice ispunjava uslove za obavljanje posredovanja propisane ovim zakonom.
Dozvola za posredovanje
Dozvola za posredovanje je javna isprava kojom se potvrđuje da lice ispunjava uslove za obavljanje posredovanja.
Pravo na dobijanje dozvole za posredovanje ima lice koje ispunjava uslove iz člana 33. stav 2. tač. 1) do 5) i stav 3. ovog zakona.
Dozvola za posredovanje izdaje se prvi put sa rokom važenja od tri godine, a kada se obnavlja izdaje se na rok od pet godina.
Obrazac dozvole za rad propisuje ministar.
Obnavljanje dozvole za posredovanje
Dozvola za posredovanje se obnavlja na zahtev posrednika, po proteku roka na koji je izdata.
Zahtev iz stava 1. ovog člana se podnosi pre isteka roka na koji je dozvola izdata.
Za obnavljanje dozvole za posredovanje, pored uslova iz člana 37. stav 2. ovog zakona, posrednik mora da ispunjava i sledeće uslove:
1) najmanje deset časova stručnog usavršavanja posrednika u toku jedne godine;
2) najmanje pet posredovanja za vreme važenja dozvole za posredovanje.
U postupku obnavljanja dozvole za posredovanje posebno se vodi računa o poštovanju Etičkog kodeksa u ispunjavanju obaveza propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima, od strane posrednika.

Oduzimanje dozvole za posredovanje

Posredniku se oduzima dozvola za posredovanje ukoliko se utvrdi da ne ispunjava uslove iz člana 33. stav 2. tač. 1) do 5) i stav 3. ovog zakona i ako se u posredovanju ne pridržava pravila postupka predviđenih ovim zakonom.
Predlog za oduzimanje dozvola za posredovanje mogu podneti sud ili drugi organ koji vodi postupak i ministarstvo.

Nadležnost

Postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja dozvole za posredovanje sprovodi ministarstvo.
Postupak oduzimanja dozvole za posredovanje sprovodi se pred komisijom koju imenuje ministar (u daljem tekstu: komisija).
Ministar na predlog komisije donosi odluku o oduzimanju dozvole za posredovanje.
Protiv odluke ministra kojom se odbija zahtev za izdavanje i obnavljanje dozvole za posredovanje, odnosno odluke kojom se oduzima dozvola za posredovanje može se pokrenuti upravni spor.
Postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja dozvole za posredovanje bliže se uređuje aktom ministra.
Komisija
Komisiju čine tri člana, i to po jedan iz reda sudija, posrednika i ministarstva, koje imenuje ministar na period od četiri godine.
Članstvo u komisiji prestaje pre isteka vremena na koje je član imenovan, ako to sam zatraži ili mu prestane funkcija, odnosno radni odnos ili drugo svojstvo koji su bili osnov za imenovanje u komisiju.
Članovi komisije imaju pravo na naknadu za rad koju određuje ministar prema broju predmeta koje je komisija obradila.
Stručne i administrativne poslove za potrebe komisije obavlja ministarstvo.

Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programskog paketa “Propis Soft”Redakcija Profi Sistema Com-a.

Izvor: Sajt Ministarstva pravde Republike Srbije.

Najnoviji tekstovi