Primena Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava teče prema utvrđenom planu, rekli su predsednici sudova u Beogradu.
Kako je navedeno, predsednik Apelacionog suda Duško Milenković, Višeg suda i v.f. predsednicima Prvog, Drugog i Trećeg osnovnog suda Aleksandar Stepanović, razgovarali su s resornom ministru Nikolom Selakovićem.
Oni su njega obavestili da su predmeti izmedju sudova podeljeni, kao i da je u toku automatska obrada podataka IT sistema u sudovima.
Selaković je na sastanku obavetio predsednike sudova da će adaptacija zgrade Aeroinženjeringa da se završi u julu, a da bi useljenje moglo da počne u septembru.
Prema planu Ministarstva pravde, svi Prekršajni sudovi trebalo bi da se presele u sadašnju zgradu Parničnog suda u Ustaničkoj ulici, a da se sudije i stručne službe tog suda usele u zgradu Aeroinženjeringa na Novom Beogradu koju je ministarstvo 2011. godine kupilo za 800 miliona dinara.
Selaković je ocenio da će se završetkom adaptacije, značajno olakšati rad i poboljšati smeštaji kapaciteti pravosudnih organa u Beogradu.
On je kazao i da je Ministarstvo pravde podnelo zahtev i za neophodno popunjavanje slobodnih radnih mesta kako bi se omogućio nesmetan rad pravosudnih organa.
Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, počeo je da se primenjuje 1. januara 2014. godine, a kako je ranije najavljeno iz Ministarstva, sva sudjenja bi trebalo da se nastave ili da počnu najkasnije do 20. januara.
Raniji Zakon o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava („Službeni glasnik Republike Srbije”, broj 116/2008) primenjivao se od 1. januara 2010. godine do 1. januara 2014.godine. Tim zakonom su osnovani prekršajni, osnovni, viši, privredni i apelacioni sudovi, određena njihova sedišta i područja na kojima vrše nadležnost i određena odeljenja Višeg prekršajnog i Upravnog suda i područja na kojima vrše nadležnost. Ovim zakonom osnovana su i osnovna, viša i apelaciona tužilaštva i određena njihova sedišta i područja.
Od tada radial su 34 osnovna suda, 26 viših sudova, 4 apelaciona suda i Vrhovni kasacioni sud, kao i sudovi posebne nadležnosti i to 16 privrednih sudova i Privredni apelacioni sud, zatim 45 prekršajnih sudova i Viši prekršajni sud, kao i Upravni sud. Na taj način, između ostalog, prethodnih 138 opštinskih sudova zamenjeno je sa 34 osnovna suda, okružni sudovi su ukinuti, a njihove nadležnosti podeljene između viših i apelacionih sudova, a nadležnosti prethodnog Vrhovnog suda podeljene između apelacionih sudova i Vrhovnog kasacionog suda.
Organizacija javnog tužilaštva je hijerarhijska i odražava strukturu sudskog sistema. Republičko javno tužilaštvo je najviše javno tužilaštvo. Javna tužilaštva posebne nadležnosti osnovana su za ratne zločine i za organizovani kriminal i korupciju.
U periodu primene ove organizacije pravosuđa uočeni su brojni nedostaci koji se odnose na teritorijalnu organizaciju, pre svega osnovnih sudova i osnovnih javnih tužilaštava.
U okviru osnovnih sudova postoji veliki broj sudskih jedinica – 102 čime su efekti smanjenja broja sudova oslabljeni pošto su preostali sudovi pretvoreni u sudske jedinice tada osnovanih sudova, što je dovelo do neefikasnosti i sa mogućnošću bezbednosnih problema , imajući u vidu potrebu sudija da putuju i neophodnost da se predmeti prenose. To je stvaralo probleme i troškove kako strankama, advokatima tako i drugim učesnicima u postupku, vezanim za dolazak na suđenja. Treba imati u vidu i činjenicu da su se krivični postupci i većina parničnih postupaka vodili u sedištima sudova. Veći broj mesta u Republici Srbiji ostao je bez svog suda,što se pokazalo neopravdanim imajući u vidu broj stanovnika u tim mestima, kao i tradiciju, budući da su ta mesta uvek imala sud.
Nastavak rada sudskih jedinica čije je postojanje neracionalno izazvao bi dalje troškove održavanja zgrada u nesrazmeri sa sadašnjim načinom korišćenja u nedovoljnom kapacitetu i putne troškove sudskog osoblja i može i dalje podrazumevati neke rizike bezbednosti postupka, posebno u smislu potrebe za prenosom predmeta i obezbeđenjem zgrada sudskih jedinica.
Ostao je i i dalje problem nejednakog opterećenja različitih sudova.
Tako Analiza Vrhovnog kasacionog suda o radu svih sudova u 2012 . godini pokazuje da je u osnovnim sudovima i dalje veliki problem nejednaka opterećenost sudija prilivom predmeta tako da građani u tim sudovima nemaju jednak pristup sudu. Prosečan priliv predmeta po sudiji kod osnovnih sudova se kreće od 31,11 do 178,19 što znači da najopterećeniji sud ima i do 5,73 puta više predmeta po sudiji od suda koji je najmanje opterećen, odnosno koji ima najmanji prosečni priliv predmeta po sudiji.
Najveći prosečan priliv predmeta po sudiji imao je Drugi osnovni sud u Beogradu (178,19), zatim Prvi osnovni sud u Beogradu (138,49) i osnovni sudovi u Kikindi (131,32), Zrenjaninu (110,31) i Prijepolju (107,61), dok je najmanji prosečan priliv predmeta po sudiji u osnovnim sudovima u Vranju (37,33), Paraćinu (56,31), Nišu (57,63) i Novom Sadu (61,06). Ovaj raspon je u 2011. godini bio 8,31, a u 2010. godini 6,8. U 2011. godini najveći prosečan priliv predmeta po sudiji imao je takođe Drugi osnovni sud u Beogradu (210,67), zatim Osnovni sud u Užicu (152,1 7), Osnovni sud u Kragujevcu (150,41), Osnovni sud u Prijepolju (150,41) i Prvi osnovni sud u Beogradu (138,75), dok je najmanji prosečan priliv predmeta po sudiji bio u Osnovnom sudu u Vranju (63,41), Osnovnom sudu u Prokuplju (73,50), Osnovnom sudu u Pančevu (73,82), i Osnovnom sudu u Požarevcu (74,72).
U 2010. godini je kod osnovnih sudova prosečan priliv predmeta bio od 33,22 do 220,20. Kod viših sudova u 2012. godini prosečan priliv predmeta po sudiji je od 16,09 do 47,06, tako da je raspon 2,92, a u 2011. godini je bio 4,3 dok je u 2010. godini bio prosečan priliv predmeta po sudiji je od 8,05 do 67,84. Kod apelacionih sudova nema velike razlike u prosečnom prilivu predmeta po sudiji jer se on kreće od 32,21 do 39,59. Prosečan priliv predmeta po sudiji u privrednim sudovima je od 36 do 115,7, tako da je raspon 3,21 i on je povećan u odnosu na 2011.godinu kada je iznosio 2,96.
Prema podacima iz izveštaja Vrhovnog kasacionog suda za 2012. godinu Prvi osnovni sudu Beogradu i Drugiosnovni sud u Beogradu primili su ukupno 319.519 predmeta, što je 30,94% ukupnog priliva predmeta u svim sudovima u Republici Srbiji.
Ti sudovi imaju najveći prosečan priliv predmeta po sudiji i među sudovima su koji imaju i najviše prosečno rešenih predmeta po sudiji. Međutim, i pored velikog broja predmeta koje rešavaju, ti sudovi imaju najmanji procenat rešenih predmeta u odnosu na ukupno u radu i lošu ažurnost. To ukazuje na njihovu veliku opterećenost.
Teritorija za koju su osnovani i broj stanovnika su veliki, pa je sigurno da bi osnivanje većeg broja sudova i određivanje optimalnog broja sudija doprinelo da budu ažurniji.
Ako se posmatra samo priliv predmeta u apelacionim sudovima, on je u prošloj godini najveći u Apelacionom sudu u Beogradu i čini ga 31.354 predmeta, a značajno je manji u ostalim apelacionim sudovima tako da je Apelacioni sud u Novom Sadu imao 18.432. predmeta, Apelacioni sud u Kragujevcu 17.361 predmet i Apelacini sud u Nišu 11.847 predmeta.
Podaci o ranijoj mreži sudova, pre svega osnovnih sudova kojima se najveći broj građana upravo i obraća u cilju zaštite svojih prava i interesa ukazuju da ona nije bila racionalna i da je trebalo menjati.
Posledice nefunkcionalne mreže koja je skupa, sa nejednakom opterećenosti sudova i sudija, javnih tužilaštava, javnih tužilaca i njihovih zamenika i neujednačenom sudskom praksom, su u neravnopravnom pristupu sudovima – pravdi, nejednakosti građana i stranaka, pravnoj nesigurnosti, u neefikasnosti i velikim zaostacima u starim predmetima što negativno utiče na principe pravne države i vladavinu prava.
Cilj koji treba postići
Ovim zakonom treba da se uspostavi efikasna i ekonomična mreža sudova kako bi se obezbedilo poštovanje prava na pravično suđenje i prava na suđenje u razumnom roku, bolja organizaciae rada i smanjenje troškova pravosuđa, ujednačavanje sudske prakse i ostvarivanje ravnopravnosti građana, kao i podizanje kvaliteta odluka.
Cilj je da se uspostavi delotvorno, efikasno, moderno i ekonomično pravosuđe radi ostvarivanja prava na jednak i jednostavan pristup sudu – pravdi, efikasno rešavanje predmeta i smanjenje nagomilanih zaostataka,
Da li su razmatrane druge mogućnosti za rešavanje problema
Zašto je donošenje zakona najbolje rešenje
Ostvarivanje postavljenog cilja nije moguće bez donošenja novog Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava imajući u vidu predmet regulisanja zakona i činjenicu da je na opisani način postojeća mreža, pre svega osnovnih sudova neadekvatna. Drugim zakonima je moguće u velikoj meri doprineti efikasnijem radu sudova kao što su zakoni kojima se uređuju sudski postupci, kao i drugi zakoni kao što je na primer Zakon o javnom beležništvu i Zakon o izvršenju i obezbeđenju. Razvojem delatnosti pravosudnih profesija kao što je uvođenje javnih beležnika u skladu sa Zakonom o javnom beležništvu i radom izvršitelja u punom kapacitetu u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbeđenju, određeni sudovi će se rasteretiti dela poslova iz svoje nadležnosti i na taj način ljudski resursi oslobođeni tih poslova posvetiti radu u sudu i time takođe doprineti njihovom efikasnijem radu.
Donošenje novog Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava bilo je neophodno i zbog usklađivanja sa izmenama Zakona o uređenju sudova, Zakona o sudijama i Zakona o javnom tužilaštvu. Zakonom će se zajedno sa izmenama Zakona o uređenju sudova, kojim se predviđaju određene izmene u stvarnoj nadležnosti viših i osnovnih sudova, kao i izmenama Zakona o sudijama, koje će omogućiti raspoređivanje sudija u nove sudove, omogućiti ravnomerna opterećenost sudova i sudija u Republici Srbiji.
Novom teritorijalnom organizacijom osnovnih sudova i javnih tužilaštava omogućen je lakši pristup pravdi građanima s jedne strane, kao i efikasnije obavljanje poslova osnovnih javnih tužilaštava koji se pre svega odnose na gonjenje učinilaca krivičnih dela.
Zakonom se osnivaju sudovi koji su predmet ovog zakona, uvažavajući principe, između ostalog, mogućnosti spajanja ili razdvajanja sudova, odnosno sudskih jedinica ukoliko su ispunjeni osnovni kriterijumi (priliv predmeta, zaostatak predmeta, najmanje sedam sudija za osnivanje suda), kao i dopunski kriterijumi kao što su tendencija rasta, odnosno opadanja broja predmeta; dostupnost sudova građanima (putevi, putna mreža, saobraćajne veze, konfiguracija terena, uticaj klimatskih uslova, površina opština i broj naseljenih mesta); broj stanovnika; udaljenost sudskih jedinica od sedišta sudova; smeštajni kapaciteti; te pravno-politički razlozi (nacionalna struktura stanovništva, blizina granice, ekonomski razlozi, mogućnost za razvoj i intenzitet razvoja pravosudnih profesija: advokati, javni beležnici, izvršitelji, medijatori, sudski veštaci, prevodioci i tumači itd.), istorijski razlozi.
Zakonom je osnovano 66 osnovnih sudova sa određenim sedištima i područjima koji preuzimaju nadležnost sadašnjih osnovnih sudova.
Umesto dva osnovna suda u Beogradu (Prvi osnovni sud i Drugi osnovni sud sa četiri sudske jedinice u Lazarevcu, Mladenovcu, Obrenovcu i Sopotu), Zakonom osnovano šest osnovnih sudova i to Prvog, Drugog i Trećeg osnovnog suda, Osnovnog suda u Lazarevcu, Osnovnog suda u Obrenovcu i Osnovnog suda u Mladenovcu koji jedini ima sudsku jedinicu u Sopotu.
Osnovani su novi osnovni sudovi: u Aleksincu (sa sudskom jedinicom Sokobanja koja sada kao sudska jedinica pripada Osnovnom sudu Zaječar), u Aranđelovcu (sa sudskom jedinicom u Topoli koja je kao i Aranđelovac sada sudska jedinica Osnovnog suda u Kragujevcu), u Bačkoj Palanci (koja je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Novom Sadu), u Bečeju (sa sudskom jedinicom u Novom Bečeju koja je sada , kao i Bečej sudska jedinica Osnovnog suda u Novom Sadu), u Brusu (sa sudskom jedinicom u Aleksandrovcu koja je sada, kao i Brus sudska jedinica Osnovnog suda u Kruševcu), u Bujanovcu (za teritoriju opština koje sada pripadaju Osnovnom sudu u Vranju), u Velikoj Plani (sa sudskom jedinicom u Smederevskoj Palanci koja je sada, kao i Velika Plana sudska jedinica Osnovnog suda u Smederevu), u Velikom Gradištu (za teritoriju opština koje sada pripadaju Osnovnom sudu u Požarevcu od kojih je Veliko Gradište sudska jedinica tog suda), u Vrbasu (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Novom Sadu ) za teritoriju opština koje sada pokrivaju Osnovni sud u Novom Sadu (Vrbas, Srbobran) i Osnovni sud Sombor (Kula) sa sudskom jedinicom u Kuli (koja sada kao sudska jedinica pripada Osnovnom sudu u Somboru), u Gornjem Milanovcu (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Čačku), u Despotovcu (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Paraćinu) za teritoriju opština koje sada pokrivaju Osnovni sud u Paraćinu (Despotovac) i Osnovni sud Jagodina (Svilajnac) sa sudskom jedinicom u Svilajncu (koja sada kao sudska jedinica pripada Osnovnom sudu u Jagodini), u Dimitrovgradu (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Pirotu), u Ivanjici (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Požegi) za teritoriju opština koje sada pripadaju Osnovnom sudu u Požegi (Ivanjica) i Osnovnom sudu u Čačku (Lučani), u Knjaževcu (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Zaječaru), u Kuršumliji (koja je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Prokuplju), u Lebanu (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Leskovcu), u Majdanpeku (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Negotinu), u Mionici (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Valjevu), u Petrovcu na Mlavi (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Požarevcu) sa sudskom jedinicom u Žagubici (koja je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Požarevcu), u Priboju (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Prijepolju), u Raškoj (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Kraljevu), u Rumi (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici), u Senti (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Subotici), u Sjenici (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Novom Pazaru), u Staroj Pazovi (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici) sa sudskom jedinicom u Inđiji (koja je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici), u Surdulici (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Vranju) sa sudskim jedinicama u Bosilegradu i Vladičinom Hanu (koje su sada sudske jedinice Osnovnog suda u Vranju), u Trsteniku (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Kruševcu), u Ubu (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Valjevu) i u Šidu (koji je sada sudska jedinica Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici).
Promene u mreži u vezi sa višim sudovima odnose se na izmene područja za određene više sudove i usklađuju sa izmenama u vezi sa osnivanjem osnovnih sudova sa uređenim sedištima i područjima.
Tako je sada Viši sud u Beogradu za područje šest beogradskih osnovnih sudova, Viši sud u Valjevu i za područje osnovnih sudova u Mionici i Ubu, Viši sud u Vranju i za područja osnovnih sudova u Bujanovcu i u Surdulici; Viši sud u Zaječaru i za područje Osnovnog suda u Knjaževcu; Viši sud u Zrenjaninu i za područje Osnovnog suda u Bečeju; Viši sud u Jagodini i za područje Osnovnog suda u Despotovcu; Viši sud u Kragujevcu i za područje Osnovnog suda u Aranđelovcu, Viši sud u Kraljevu i za područje Osnovnog suda u Raškoj; Viši sud u Kruševcu i za područja osnovnih sudova u Brusu i u Trsteniku; Viši sud u Leskovcu i za područje Osnovnog suda u Lebanu, Viši sud u Negotinu i za područje Osnovnog suda u Majdanpeku; Viši sud u Nišu i za područje Osnovnog suda u Aleksincu; Viši sud u Novom Pazaru i za područje Osnovnog suda u Sjenici; Viši sud u Novom Sadu i za područje Osnovnog suda u Bačkoj Palanci; Viši sud u Požarevcu i za područja osnovnih sudova u Velikom Gradištu i u Petrovcu na Mlavi; Viši sud u Prokuplju i za područje Osnovnog suda u Kuršumliji; Viši sud u Smederevu i za područje Osnovnog suda u Velikoj Plani; Viši sud u Somboru i za područje Osnovnog suda u Vrbasu; Viši sud u Sremskoj Mitrovici i za područje osnovnih sudova u Rumi, u Staroj Pazovi i u Šidu; Viši sud u Subotici i za područje Osnovnog suda u Senti; Viši sud u Užicu i za područje Osnovnog suda u Priboju i Viši sud u Čačku i za područje osnovnih sudova u Gornjem Milanovcu i u Ivanjici.
Područja apelacionih sudova su izmenjena utoliko što je sada Apelacioni sud u Beogradu nadležan i za područje Višeg suda u Pančevu, a dosadašnja područja ovog apelacionog suda i to za područja viših sudova u Negotinu, Zaječaru, Požarevcu i Šapcu sada su nadležni i to Apelacioni sud u Kragujevcu i za područje Višeg suda u Požarevcu, Apelacioni sud u Nišu i za područja viših sudova u Zaječaru i u Negotinu i Apelacioni sud u Novom Sadu i za područje Višeg suda u Novom Sadu.
Područje privrednih sudova je izmenjeno utoliko što je područje Privrednog suda u Somboru proširuje i za teritoriju opština Vrbas i Srbobran (koje su sada teritorije Privrednog suda u Novom Sadu).
Odeljenje Prekršajnog apelacionog suda u Novom Sadu prema Zakonu je dopunjeno u pogledu područja samo utoliko što mu je dodato područje Prekršajnog suda u Šapcu, kao i Odeljenju Upravnog suda u Novom Sadu područje Višeg suda u Šapcu.
Što se tiče mreže tužilaštava, umesto sadašnja dva osnovna javna tužilaštva u Beogradu (Prvo i Drugo osnovno javno tužilaštvo) osniva se šest osnovnih javnih tužilaštava za područja odgovarajućih osnovnih sudova i to Prvo, Drugo i Treće osnovno javno tužilaštvo, kao i osnovna javna tužilaštva u Lazarevcu, Obrenovcu i Mladenovcu.
Osnivaju se nova osnovna tužilaštva za područja istih osnovnih sudova u Aleksincu, Aranđelovcu, Bačkoj Palanci, Bečeju, Brusu, Velikoj Plani, Velikom Gradištu, Vladičinom Hanu, Vrbasu, Gornjem Milanovcu, Despotovcu, Kuršumliji, Lebanu, Mionici, Petrovcu na Mlavi, Raškoj, Rumi, Senti, Staroj Pazovi, Trsteniku i Ubu.
Proširena su područja postojećih osnovnih javnih tužilaštava i to Osnovnog javnog tužilaštva u Negotinu i za područje Osnovnog suda u Majdanpeku (pored područja Osnovnog suda u Negotinu) sa Odeljenjem u Majdanpeku; Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru i za područje Osnovnog suda u Sjenici (pored područja Osnovnog suda u Novom Pazaru) sa Odeljenjem u Sjenici; Osnovnog suda u Pirotu i za područje Osnovnog suda u Dimitrovgradu (pored područja Osnovnog suda u Pirotu); Osnovnog javnog tužilaštva u Prijepolju i za područje Osnovnog suda u Priboju (pored područja Osnovnog suda u Prijepolju) sa Odeljenjem u Priboju; Osnovnog javnog tužilaštva u Sremskoj Mitrovici i za područje Osnovnog suda u Šidu (pored područja Osnovnog suda u Sremskoj Mitrovici) sa Odeljenjem u Šidu i Osnovnog javnog tužilaštva u Čačku i za područje Osnovnog suda u Ivanjici (pored područja Osnovnog suda u Čačku) sa Odeljenjem u Ivanjici.
Na koga i kako će najverovatnije uticati rešenja u zakonu
Rešenja u Zakonu uticaće na građane, odnosno stranke i korisnike, kao i učesnike u postupcima sledstveno obimu izmena mreže jer se očekuje ostvarivanje prava na jednak i jednostavan pristup sudu – pravdi, efikasnije rešavanje predmeta i smanjenje nagomilanih zaostataka. Predloženim zakonom sa ciljem stvaranja efikasne i ekonomične mreže obezbediće se poštovanje prava na pravično suđenje i prava na suđenje u razumnom roku.
Nosioci pravosudnih funkcija i svi zaposleni u predloženoj mreži sudova i javnih tužilaštava zahvaljujući boljoj organizaciji i uslovima rada i smanjenju nepotrebnih troškova pravosuđa, posvetiće se većem radu u cilju obezbeđivanja delotvornog, efikasnog, modernog i ekonomičnog pravosuđa.
Da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata
Kakve će troškove primena zakona stvoriti građanima i privredi, naročito malim i srednjim preduzećima
Samim zakonom ne podržava se stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu, ali je nesumnjivo da je delotvorno i efikasno pravosuđe važan stub pravne države i vladavine prava.
Primena ovog zakona neće stvoriti troškove građanima i privredi, naročito malim i srednjim preduzećima, već naprotiv. Eventualni troškovi u vezi sa primenom mera tokom primene ovog zakona mogu se pokriti u okviru već budžetom obezbeđenih sredstava.
Na pitanje da li su pozitivne posledice ovog Zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti ukazuje da se efekti ovog zakona ogledaju pre svega u rezultatima rada pravosudnih organa u predloženoj novoj mreži.
Članom 82. Zakona o uređenju sudova propisano je da sredstva za rad sudova treba da obimom i prilivom održavaju nezavisnost sudske vlasti i omogućuju uredan rad sudova. Članom 83. Visoki savet sudstva predlaže obim i strukturu sredstava neophodnih za tekuće rashode osim rashoda za sudsko osoblje, a članom 85. poropisano je da se u budžetu Republike Srbije posebno iskazuju prihodi od rada sudova i usmeravaju se za redovan rad pravosudnih organa, a visina i namena ovih sredstava utvrđuje se Zakonom o budžetu. U okviru ove namene i visine obezbeđuju se troškovi nove pravosudne mreže.
Efekti zakona se mogu očekivati u jednostavnijem i bržem postupku pred pravosudnim organima, olakšanom pristupu sudu kao pristupu pravdi za svakog građanina odnosno privrednog subjekta; boljoj organizaciji rada u pravosudnim organima; smanjenju zaostataka u rešavanju predmeta što sve doprinosi smanjenju sudskih troškova, ali i efikasnijem i bržem donošenju odluka od kojih imaju interes sve stranke u postupku i društvo u celini.
Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu?
Informacije koje su prikupljane u vezi sa funkcionisanjem postojeće pravosudne mreže dobijene su, pre svega od stručne javnosti, predstavnika pravosudnih profesija, nosilaca pravosudnih funkcija, ali i građana, privrednih subjekata i predstavnika lokalnih samouprava. Prikupljanje informacija obavljalo se kroz različite aktivnosti kao što su obilazak sudova i javnih tužilaštava, razmena mišljenja sa predstavnicima pravničkih i pravosudnih profesija i sa lokalnom zajednicom; analiza tehničkih mogućnosti, pribavljanje komentara i sugestija; čime je zainteresovana javnost i pre početka rada na izradi izmena ovog zakona mogla da se izjasni i da aktivno učestvuje.
Sa namerom da se obezbedi delotvorno pravosuđe i otklone uočeni problemi, ministar nadležan za poslove pravosuđa formirao je radnu grupu za izradu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava sastavljenu od predstavnika sudija i javnih tužilaštava svih vrsta i nivoa sudova i javnih tužilaštava, a u cilju obezbeđivanja zastupljenosti zainteresovanih strana čime se obezbeđuje i objektivnost u radu na izradi zakona. Za članove radne grupe imenovani su i pravni stručnjaci iz državnih organa, sa pravnih fakulteta i pravosudnih profesija, kao i predstavnici Društva sudija Srbije i Udruženja tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije.
Po formiranju, radna grupa je na osnovu prikupljenih predloga, urađenih analiza, ukazanih problema i njihovih najboljih rešenja, pristupila intenzivnom radu na izmeni postojeće pravosudne mreže.
Ministarstvo pravde i državne uprave organizovalo je u saradnji sa Zajedničkim programom UNHCR, UNODC i IOM za borbu protiv trgovine ljudima u Srbiji javnu raspravu povodom Zakona o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, dana 31. oktobra 2012. godine u Domu Narodne Skupštine. Program ove prezentacije obuhvatio je predstavljanje principa i kriterijuma za izmenu mreže sudova opšte nadležnosti , predstavljanje predloga Radne grupe za izmene sedišta i područja sudova opšte nadležnosti, informacija o načinu prikupljanja podataka za rad Radne grupe, predstavljanje predloga za izmenu mreže javnih tužilaštava, predstavljanje predloga za izmenu mreže prekršajnih sudova, predstavljanje predloga za izmenu mreže privrednih sudova
U cilju obezbeđivanja javnosti rada, Ministarstvo pravde i državne uprave je obavestilo javnost o radu na ovom Zakonu putem sredstava javnog informisanja. Medijska aktivnost radi upoznavanja građana, poslovne zajednice i pravosudnih poslenika sa predstojećim promenama je mera koja će se preduzeti u periodu neposredno pre i posle početka primene ovog zakona.
Sve inicijative za izmenu mreže su sistematizovane po apelacionim sudovima. Predloge za izmenu mreže dali su pored pravosudnih organa , predstavnici opština i gradova, odnosno gradskih opština, predstavnici advokatke komore i pojedini advokati,predstavnici političkih stranaka, ,Unija poslodavaca Srbije, predstavnici pojedinih upravnih okruga, predstavnici kulturno-prosvetnih udruženja nacionalnih manjina i druga zainteresovana lica.
Na osnovu analize podataka koje je davalo Ministarstvo pravde i državne uprave (priliv predmeta, opterećenost, broj nerešenih predmeta, broj sudija, broj stanovnika, udaljenost sudskih jedinica od osnovnog suda, broj advokata po jedinicama, i dr.), Radna grupa je dala predlog mreže koja je bila premet prezentacije u navedenoj raspravi.
Nakon toga, što se tiče relevantnih predloga od navedene zainteresovane javnosti, proveravalo se da li se predlozi poklapaju sa kriterijumima i odgovarajućim drugim relevantnim statističkim i drugim podacima i na osnovu toga je predložen nacrt Zakona. Primera radi sudske jedinice su sada organizovane na područjima sa različitim brojem stanovnika (na primer, izuzimajući područje Beograda u nekim 7.979 stanovnika, a u nekim i oko 50.000), ali je jednako relevantan podatak udaljenosti sudske jedinice od sedišta osnovnog suda, ali pre svega osnovni kriterujumi priliv predmeta, zaostatak predmeta, kao i potreban broj sudija.
Koje će se mere tokom primene Zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem Zakona namerava
U cilju sprovođenja Zakona neophodno je preduzeti zakonodavane, organizaciono-institucionalne, tehničko-tehnološke i mere jačanja pozitivne percepcije građana o radu sudova i javnih tužilaštava.
Zakonodavne mere odnose se na izmene odgovarajućih akata i pratećih podzakonskih akata: odluke o broju sudija za svaki sud za koju je nadležan Visoki savet sudstva na osnovu člana 13. stav 15. Zakona o Visokom savetu sudstva („Službeni llasnik RS”, br. 116/08, 101/10 i 88/11) i odluka o broju zamenika javnog tužilaca za koju je nadležno Državno veće tužilaca na osnovu člana 75. stav 5. Zakona o javnom tužilaštvu („Službeni glasnik RS”, br. 116/08, 104/09, 101/10, 78/11, 101/11, 38/12 i 121/12), izmena akta o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u sudovima i javnim tužilaštvima za koje su nadležni pravosudni organi i Ministarstvo pravde i državne uprave.
Imajući u vidu da je primena zakona predviđena od 1. januara 2014. godine to je i rok da Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca prvo donesu odluke o broju sudija i tužilaca (iz razloga što je pravilnicima o merilima za određivanje broja zaposlenih u sudovima i javnim tužilaštvima predviđeno da se broj zaposlenih u sudovima i javnim tužilaštvima određuje na osnovu broja sudija odnosno zamenika javnih tužilaca), a nakon toga da ministar nadležan za poslove pravosuđa donese privremena akta o sistimatizaciji radnih mesta u sudovima i javnim tužilaštvima.
Osim navedenih moguće su izmene i pravilnika o merilima za određivanje broja sudskog osoblja u sudovima, odnosno o merilima za određivanje broja osoblja u javnim tužilaštvima.
Nosioci organizaciono-institucionalnih mera su sudovi i javna tužilaštva, Visoki savet sudstva, Državno već tužilaca i Ministarstvo pravde i državne uprave i to kroz komisije i radne grupe za sprovođenje zakona sa jedne strane, kao i sprovođenje procedure za eventualni izbor sudija i javnih tužilaca na osnovu utvrđenih kriterijuma. Članom 70. Zakona o uređenju sudova propisana je nadležnost Visokog saveta sudstva i ministarstva nadležnog za pravosuđe da obavljaju poslove pravosudne uprave odnosno poslove kojim se stara o sprovođenju zakona i drugih propisa u vezi sa uređenjem i radom sudova, a članom 43. Zakona javnom tužilaštvu propisana je nadležnost ministarstva nadležnog za pravosuđe i Državno veće tužilaca da obavljaju poslove pravosudne uprave.
Kada je reč o tehničko-tehnološkim merama potrebno je, rukovodeći se načelima ekonomske opravdanosti i celishodnosti, preduzeti akcije u cilju obezbeđivanja smeštajnih kapacitita sa odgovarajućim brojem sudnica u saglasnosti sa potrebama nove mreže sudova, kao i obezbeđivanje drugih uslova rada u skladu sa onim standardima kojim su organizacija smeštaja i obezbeđenja prostora u funkciji rada sudova i sudija. Posebno će se preduzeti mere izrade i sprovođenja akcionog plana za implementaciju izmenjene mreže i sa tim u vezi plan aktivnosti vezan za popis i raspodelu predmeta, arhive, opreme i sredstava za rad i organizaciju selidbe,kao i preduzimanje mera usaglašavanja faktičkog stanja sa stanjem u AVP (automatsko vođenje predmeta). Kao tehničko-tehnološka mera sprovešće se implementacija AVP u osnovne i više sudove saglasno novoj mreži (novim sudovima), kao i implementacija elektronskog vođenja podataka u sudovima. Posebna pažnja treba da se posveti medijskom predstavljanju nove mreže sa ciljem upoznavanja građana, privrednih subjekata i predstavnika pravosudnih profesija i drugih učesnika u sudskim postupcima sa predstojećim promenama, kao mere jačanja pozitivne percepcije građana o radu pravosudnih organa i olakšavanju pristupa novoj mreži u postupcima u kojima se pojavljuju kao stranke odnosno učesnici.