Ministarstvo finansija objavilo je u svom Biltenu (br. 11, novembar 2021. godine), mišljenje u vezi sa poreskim tretmanom nasledstva potraživanja koja su konstatovana i navedena u ostavinskom rešenju, a koja su buduća, neizvesna i sporna.
U mišljenju je navedeno sledeće:
“Prema odredbi člana 14. stav 2. Zakona o porezima na imovinu („Službeni glasnik RS“, br. 26/01, 45/02 ˗ SUS, 80/02, 80/02 ˗ dr. zakon, 135/04, 61/07, 5/09, 101/10, 24/11, 78/11, 57/12 ˗ US, 47/13, 68/14 ˗ dr. zakon, 95/18, 99/18 ˗ US, 86/19 i 144/20, u daljem tekstu: Zakon), porez na nasleđe i poklon plaća se i na nasleđeni, odnosno na poklon primljeni:
1) gotov novac,
2) štedni ulog;
3) depozit u banci;
4) novčano potraživanje;
4a) digitalnu imovinu;
5) pravo intelektualne svojine;
6) pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, upotrebljavanom plovilu, odnosno upotrebljavanom vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima.
Prema odredbi člana 14. stav 6. tačka 3) Zakona, od oporezivanja porezom na nasleđe i poklon izuzima se nasleđe, odnosno poklon, i to novca, prava, odnosno stvari iz st. 2. i 3. tog člana, koje naslednik nasledi, odnosno poklonoprimac primi na poklon, od istog lica, za vrednost nasleđa odnosno poklona, do 100.000 dinara u jednoj kalendarskoj godini po svakom od tih osnova.
Ako je vrednost nasleđenih, odnosno na poklon primljenih stvari iz člana 14. st. 2. i 3. Zakona, od istog lica u jednoj kalendarskoj godini, po svakom od tih osnova veća od 100.000 dinara, od oporezivanja se izuzima 100.000 dinara u toj kalendarskoj godini po svakom od tih osnova (član 14. stav 7. Zakona).
Obveznik poreza na nasleđe i poklon koji nasledi ili na poklon primi predmet oporezivanja iz člana 14. st. 2. i 3. Zakona je rezident Republike Srbije, odnosno fond iz člana 15. stav 1. Zakona koji je upisan u odgovarajući registar u Republici Srbiji, za predmet koji se nalazi na teritoriji Republike Srbije, ili u inostranstvu (član 15. stav 1. Zakona).
Osnovica poreza na nasleđe je tržišna vrednost nasleđene imovine, umanjena za iznos dugova, troškova i drugih tereta koje je obveznik dužan da isplati ili na drugi način izmiri iz nasleđene imovine, na dan nastanka poreske obaveze (član 16. stav 1. Zakona).
Prema odredbi člana 1. st. 1. i 2. Zakona o nasleđivanju („Službeni glasnik RS”, br. 46/95, 101/03 ˗ US i 6/15, u daljem tekstu: Zakon o nasleđivanju), nasleđuje se zaostavština. Zaostavštinu čine sva nasleđivanju podobna prava koja su sticaocu pripadala u trenutku smrti.
Najpre se popisuje i procenjuje celokupna imovina koju je ostavilac imao u trenutku smrti, zajedno sa svim njegovim zaveštajnim (testamentalnim) raspolaganjima, svim njegovim potraživanjima, pa i onim prema nekom od naslednika, izuzev očigledno nenaplativim (član 48. stav 1. Zakona o nasleđivanju).
Prema tome, nasleđe novčanih potraživanja, odnosno kako u zahtevu navodite „prava na potraživanjima u skladu sa potvrdama o datim ˗ pozajmljenim sredstvima”, koje je fizičko lice ostvarilo po osnovu pravosnažnog rešenja o nasleđivanju zaostavštine svog ujaka, kao ostavioca, predmet je oporezivanja porezom na nasleđe i poklon ˗ ako je vrednost nasleđenih stvari i prava iz člana 14. stav 2. Zakona, koje je konkretno lice nasledilo od konkretnog ostavioca u jednoj kalendarskoj godini preko 100.000 dinara.
Napominjemo da činjenica da su navedena novčana potraživanja neizvesna i osporavana od strane dužnika i kao takva sporna, ali nisu očigledno nenaplativa, kao i da li će naslednici pokrenuti sudske postupke za njihovu naplatu, nije od uticaja na postojanje poreske obaveze po osnovu nasleđa tih potraživanja.
S obzirom na to da je utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon delatnost Poreske uprave, koja se sastoji u izdavanju upravnih akata, odnosno u preduzimanju zakonom propisanih radnji kojima se ustanovljava postojanje pojedinačne poreske obaveze i određuju poreski obveznik, poreska osnovica i iznos poreske obaveze, činjenično stanje od uticaja na postojanje i visinu obaveze konkretnog lica po osnovu poreza na nasleđe i poklon u svakom konkretnom slučaju utvrđuje nadležni poreski organ.”
Izvor: Izvod iz propisa i mišljenje preuzeti su iz pravne baze „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com