U poslednje tri godine na slobodu je izašlo oko 17.400 zatvorenika.Na spisku Nacionalne službe za zapošljavanje nalazi se 685 bivših osuđenika.
Ubuduće će se u zatvorskoj štampariji KPZ Niš raditi u dve smene. Oko 20 osuđenika će na novoj štamparskoj opremi, osim obrazaca za potrebe zavoda, štampati i druge proizvode. što je omogućeno ugovorom o saradnji između nemačke NVO „Help” i KPZ Niš. Reč je o projektu „Podrška razvoju mikrobiznisa u Srbiji, faza dva”, koji finansira nemačka vlada, a sufinansiraju lokalni partneri.
Projektom je predviđeno i da 16 osuđenika po izlasku na slobodu dobiju opremu u vrednosti do 2.400 evra za započinjanje sopstvenog biznisa. Šta će da rade, zavisi od njihovih ideja.
„Mogu da konkurišu za zanatske, uslužne i poljoprivredne delatnosti”, kažu u NVO „Help” za „Politiku”.
Niške zatvorenike obradovala je vest o novoj štampariji, jer će oni koji budu u njoj radili imati više šanse da nađu posao kada izađu na slobodu. Osuđenici sa dobrim idejama za sopstveni biznis, već uveliko kuju planove. Šta je sa ostalima? Koliko bivših osuđenika traži, ali i dobije posao po izlasku na slobodu i da li im u tome pomažu država i nadležne službe?
Ukoliko se uzme prosek poslednje tri godine, godišnje je iz zatvora na slobodu izlazilo oko 5.800 zatvorenika, pokazuju podaci Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde. Za tri godine izašlo je oko 17.400 osuđenika.
Prema podacima dostavljenim „Politici” iz Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), ovoj instituciji se do kraja jula ove godine za posao prijavilo 685 bivših osuđenika, među kojima je 50 žena. Nije poznato za koja su krivična dela bili osuđeni, jer, kako nam je objašnjeno, NSZ ne vodi takvu evidenciju. Većina nekadašnjih zatvorenika nema nikakve kvalifikacije ni stručnu spremu.
U istom periodu zaposlilo se 135 bivših osuđenika. Najveći broj njih posao je našao u oblasti poljoprivrede, proizvodnje i prerade hrane (14), metalurgije (14), drumskog saobraćaja (devet), šumarstva i obrade drveta (osam), građevine (sedam). Prošle godine zaposleno je 199 bivših osuđenika, među kojima je, pored gore navedenih zanimanja, bilo rudara i oplemenjivača ruda.
Kada se posle odslužene kazne konačno nađu na slobodi, za razliku od nekih ranijih vremena, danas imaju mogućnost da se obrate za savet u vezi sa budućim životom.
U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija navode da su oni prihvatom bivših osuđenika po izlasku na slobodu počeli da se bave 1. septembra 2014. godine kada je usvojen Zakon o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera. U zatvorima postoji „priprema za otpust”, kaže za „Politiku” Zorana Vučićević iz ove uprave. To podrazumeva da se osuđenicima, primera radi, ukoliko nemaju, izrade lična dokumenta pre nego što izađu na slobodu.
„Uprava za izvršenje krivičnih sankcija je posrednik između osuđenika i nadležnih službi kao što su Centar za socijalni rad i Nacionalna služba za zapošljavanje ili određena zdravstvena ustanova, ako su bili na nekoj od mera kao što su lečenje od alkoholizma ili narkomanije”, navodi Vučićevićeva.
Ona napominje da u okviru zavodskih ustanova postoje različiti programi i obuke. Osuđenici koji ih završe dobiju sertifikate, koji im kasnije daju veću šansu prilikom traženja posla.
Posebni programi u NSZ za zapošljavanje bivših osuđenika ne postoje. Oni uživaju isti tretman i podjednaku podršku kao i svi ostali koji preko ove službe pokušavaju da dođu do posla.
Koliko činjenica da je kandidat za posao bivši osuđenik utiče da ga zaista i dobije?
Problemi prilikom zapošljavanja bivših osuđenika nisu u vezi sa tim što su oni upravo izašli iza zatvora, tvrde u NZS. Objašnjavaju da je zapravo reč o „objektivnim faktorima” koji se najčešće tiču kvalifikacija.
„Naročito ako su u pitanju zastarela znanja i veštine, imajući u vidu njihovo odsustvo sa tržišta rada”, ocenjuju u NSZ.
Ipak, nema ni ograničenja kada je reč o prijavljivanju bivših zatvorenika u NSZ. Kako nam je objašnjeno u ovoj službi, oni zapošljavanje obavljaju u skladu sa zakonom koji predviđa zabranu diskriminacije, nepristrasnost, rodnu ravnopravnost, afirmativne akcije prema onima koji teže mogu da se zaposle, slobodu u izboru zanimanja i radnog mesta, kao i besplatno zapošljavanje. Ali, što je i uobičajeno, prilikom konkursa za pojedina radna mesta, na primer za rad u prosveti, zdravstvu ili državnom organu, poslodavci su ti koji zahtevaju da kandidati dostave potvrde da nisu osuđivani.
U NSZ napominju da je njihova osnovna uloga da nezaposlenima pruže stručnu podršku u traženju posla. To podrazumeva obaveštenje o mogućnostima i uslovima za posao, individualne razgovore, posredovanje u zapošljavanju u zemlji i inostranstvu, uključivanje u radionice, kao i pravljenje individualnog plana zapošljavanja.
Prema podacima NSZ, 112 bivših osuđenika, od kojih je 11 žena, od januara do jula ove godine uključeno je u aktivnosti i mere za zapošljavanje ove službe. Najviše ih je bilo zainteresovano za sajmove zapošljavanja (41), motivaciono-aktivacionu obuku za nekvalifikovane i niskokvalifikovane osobe (22) i informativno-savetodavne usluge u poslovnom centru (12).
Izvor: Politika.