od 2010.

Posebni kolektivni ugovor za predškolske ustanove

U „Sl. glasniku RS“, br. 43/2017  od 5. maja 2017. god. objavljen je Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama predškolskog vaspitanja i obrazovanja čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave.

Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u ustanovama predškolskog vaspitanja i obrazovanja čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: PKU), uređuju se prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih iz radnog odnosa u ustanovama predškolskog vaspitanja i obrazovanja čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave, postupak izmena i dopuna ovog ugovora, način rešavanja spornih pitanja koja proizlaze iz zaključivanja i primene istog i međusobni odnosi Ugovornih strana.

Ovaj PKU se primenjuje od 13. maja 2017. god. i važi 3 godine.

U smislu ovog PKU:

Osnivačem se smatraju: Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave.

Poslodavac je ustanova čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave, koja je osnovana u skladu sa zakonom koji uređuje osnove sistema obrazovanja i vaspitanja i zakonom koji uređuje oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

Zaposleni je lice koje je u skladu sa zakonom zasnovalo radni odnos kod Poslodavca.

Sindikat u je reprezentativni sindikat u delatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja za teritoriju Republike Srbije koji je potpisnik ovog ugovora. Kod utvrđivanja pojedinih prava pod reprezentativnim sindikatom podrazumeva se sindikat u ustanovi koji je član reprezentativnog sindikata potpisnika ovog ugovora.

Odredbe ovog PKU primenjuju se na sve zaposlene u predškolskim ustanovama na teritoriji Republike Srbije čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave.

Ugovorne strane su u obavezi da u okviru svojih ovlašćenja preduzmu mere, kako bi se obezbedila primena odredaba ovog ugovora.

Odredbe ugovora o radu kojima su utvrđena manja prava i nepovoljniji uslovi rada od uslova utvrđenih zakonom, ovim ugovorom, pravilnikom o radu i kolektivnim ugovorom, a koji se zasnivaju na netačnom obaveštavanju od strane Poslodavca o pojedinim pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenog, ništave su.

Na ovom mestu pozabavižemo se nekim od osnovnih prava jedne odnosno obaveza druge strane u radnopravnom odnosu.

Godišnji odmor

Pitanje trajanja godišnjeg odmora uređuje čl. 27. PKU na sledeći način:

„Zaposleni ima pravo na godišnji odmor, u skladu sa zakonom, Ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu.

Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu:

1) doprinosa na radu – tri radna dana;

2) uslova rada, u skladu sa opštim aktom poslodavca – do pet radnih dana;

3) radnog iskustva – na svakih pet godina rada u radnom odnosu po jedan radni dan; 

4) stručne spreme:

– sa visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu – četiri radna dana; 

– sa visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine – tri radna dana;

– sa srednjim obrazovanjem – dva radna dana;

– sa ostalim nivoima obrazovanja – jedan radni dan;

5) socijalni uslovi:

– invalidu rada i vojnom invalidu – dva radna dana;

– samohranom roditelju sa detetom do 14 godina života – dva radna dana. Samohranim roditeljem, u smislu ovog ugovora, smatra se roditelj koji sam vrši roditeljsko pravo, kada je drugi roditelj nepoznat, ili je umro, ili sam vrši roditeljsko pravo na osnovu odluke suda ili kada samo on živi sa detetom, a sud još nije doneo odluku o vršenju roditeljskog prava.

Roditelj će se smatrati samohranim i u slučaju kada je drugi roditelj potpuno ili trajno nesposoban za privređivanje, a nije stekao pravo na penziju ili kada se drugi roditelj nalazi na izdržavanju kazne duže od šest meseci.

Ne smatra se, u smislu ovog ugovora, samohranim roditelj koji po prestanku ranije bračne, odnosno vanbračne zajednice, zasnuje novu bračnu, odnosno vanbračnu zajednicu

– roditelju sa troje dece do 16 godina života – tri radna dana.

Doprinos na radu utvrđuje se u skladu sa opštim aktom Poslodavca.

Godišnji odmor po svim gore utvrđenim kriterijumima ne može trajati duže od 30 radnih dana.“

 Plaćeno odsustvo

U skladu sa čl. 29. PKU:

„Zaposleni ima pravo u toku kalendarske godine na odsustvo sa rada uz naknadu plate u ukupnom trajanju do sedam radnih dana u toku kalendarske godine, u sledećim slučajevima:

1) sklapanje braka – sedam radnih dana;

2) sklapanje braka deteta – tri radna dana;

3) porođaj člana uže porodice – jedan radni dan;

4) teže bolesti člana uže porodice – sedam radnih dana;

5) zaštite od otklanjanja štetnih posledica u domaćinstvu prouzrokovanih elementarnom nepogodom – pet radnih dana;

6) selidba domaćinstva na području mesta rada – dva radna dana;

7) selidba domaćinstva van mesta rada – tri radna dana;

8) učestvovanje na sindikalnim susretima i seminarima za obrazovanje sindikalnih aktivista – sedam radnih dana;

9) dva uzastopna dana za svaki slučaj dobrovoljnog davanja krvi računajući i dan davanja krvi;

10) smrti člana uže porodice – pet radnih dana;

11) smrti roditelja bračnog druga – pet radnih dana;

12) polaganja stručnog ispita – pet radnih dana;

13) za rešavanje ličnih potreba – dva radna dana.

Odsustvo u slučaju smrti člana uže porodice i dobrovoljnog davanja krvi ne uračunava se u ukupan broj radnih dana plaćenog odsustva u toku kalendarske godine.

Članovima uže porodice u smislu ovog člana smatraju se: bračni drug, deca, braća i sestre, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj.

Opštim aktom i ugovorom o radu može se utvrditi pravo na plaćeno odsustvo u dužem trajanju od utvrđenog ovim članom, kao i širi krug lica iz stava 3. ovog člana.“

 Jubilarna nagrada

Članom 42. PKU je regulisano pitanje jubilarne nagrade:

„Poslodavac je dužan da zaposlenom isplati jubilarnu nagradu i to:

1) za 10 godina rada u radnom odnosu – 50% prosečne plate;

2) za 20 godina rada u radnom odnosu – jedna prosečna plata;

3) za 30 godina rada u radnom odnosu – jedna i po prosečna plata;

4) za 35 godina rada u radnom odnosu – dve prosečne plate.

Pod prosečnom platom iz stava 1. ovog člana podrazumeva se prosečna plata zaposlenog ostvarena u prethodna tri meseca koji prethode mesecu sticanja prava na jubilarnu nagradu, odnosno prosečna zarada u Republici Srbiji u prethodnom mesecu u odnosu na mesec sticanja prava na jubilarnu nagradu, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike, ako je to povoljnije po zaposlenog.

Zaposleni stiče pravo na jubilarnu nagradu u godini u kojoj navršava 10, 20, 30 i 35 godina rada ostvarenih u radnom odnosu.“

Ovim PKU ugovorne strane su se obavezale da će oformiti Komisiju koja će pratiti primenu PKU. Komisija će imati po jednog predstavnika koje imenuju ministarstva nadležna za oblasti prosvete, finansija, rada i državne uprave, i po jednog predstavnika koje imenuju reprezentativni sindikati potpisnici ovog ugovora.

O ovim i ostalim pravima odn. obavezama zaposlenih i poslodavaca informišite se uvidom u tekst PKU u okviru programa „Propis Soft“.

 

 

Izvor: izvod iz PKU preuzet iz programa „Propis Soft“-Redakcija Profi Sistem Com-a

Najnoviji tekstovi