od 2010.

Postoje indicije da sudovi umanjuju kazne koje izriču inspektori za rad prilikom ustanovljenog faktičkog rada”na crno”

Prema navodima Saveza samostalnih sindikata Srbije, sudovi u većim gradovima Srbije umanjuju kazne koje izriču inspektori za rad prilikom ustanovljenog faktičkog rada.

Iako su kazne poslodavcima za neprijavljivanje radnika visoke, sudovi često uzimaju u obzir olakšavajuće okolnosti, zbog čega kazna bude znatno niža, rekao je  Koordinator Međunarodne organizacije rada (MOR) za Srbiju.

Prema njegovim navodima, na te slučajeve skrenula je pažnju Inspekcija rada, koji se dešavaju posebno u većim gradovima, u kojima sudovi imaju tendenciju da umanje kazne koje inspektori izriču prilikm ustanovljenog rada “na crno“.

Time se, prema rečima Kordinatora, javnosti šalje pogrešna poruka da je Srbija blaga prema onim poslodavcima koji krše zakon i ne prijavljuju radnike.

To je bio i razlog projekta koji MOR radi sa Inspekcijom rada i prekršajnim sudovima, sa ciljem da se usaglase odluke Inspekcije sa odlukama sudova.

Oni će probati da urade neke sugestije zajedno sa sudovima i inspektorima, kako bi od obe strane čuli zašto sudovi umanjuju nalaze inspekcije.

On je naveo i da MOR od svih država članica, pa i od Srbije, traži da tu specijalizovanu agenciju Ujedinjenih nacija, kroz redovno izveštavanje, nekad i vanredno, izvesti o sprovođenju konvencija MOR kroz svoje nacionalno radno zakonodavstvo.

Tražili su 2019. godine promenu Zakona o inspekcijskom nadzoru, zato što smo zaključili da taj zakon nije u skladu sa Konvencijom 81, s obzirom na to da predviđa da se svaka inspekcija, pa i inspekcija rada, svaki put najavi kada dolazi u nadzor“, dodavši da se na taj odgovor i dalje čeka.

Na radionici, održanoj u januaru prošle godine, Ministarstvo rada i socijalni partneri su se složili sa tim nalazom MOR, pa se očekuje da Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu promeni taj zakon.

Iako slična odredba u zakonu, osim u Srbiji, postoji i u drugim državama u regionu, u većini zemalja pravi se razlika između najavljenog i nenajavljenog nadzora, sa mogućnošću nenajavljenog ulaska u prostorije poslodavca u slučaju sumnje na kršenje radnih prava.

Iako su se složili svi socijalni partneri, da li zbog sporosti parlamenta ili nekih političkih razloga, Ministarstvo lokalne samouprave još uvek nije promenilo taj zakon.

Prema odredbama čl. 17. Zakona o inspekcijskom nadzoru (“Sl. glasnik RS”, br. 36/2015, 44/2018 – dr. zakon i 95/2018):

Obaveštenje o predstojećem inspekcijskom nadzoru

Inspektor u pisanom obliku obaveštava nadziranog subjekta o predstojećem inspekcijskom nadzoru, najkasnije tri dana pre početka nadzora. Obaveštavanje se vrši elektronskim putem, a može se učiniti i u papirnom obliku.

Obaveštenje sadrži i podatke o internet stranici na kojoj je dostupna kontrolna lista.

Ako nije u mogućnosti da izvrši terenski inspekcijski nadzor u vreme određeno u obaveštenju, inspektor o tome blagovremeno na podesan način obaveštava nadziranog subjekta.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, inspekcijski nadzor može da počne bez obaveštavanja nadziranog subjekta o predstojećem nadzoru kada postoje razlozi za neodložno postupanje ili opravdana bojazan da bi obaveštenje umanjilo ostvarenje cilja inspekcijskog nadzora ili kada to nalaže zaštita javnog interesa, odnosno otklanjanje opasnosti po život ili zdravlje ljudi, imovinu, prava i interese zaposlenih i drugih radno angažovanih lica ili potrošača, privredu, životnu sredinu, biljni ili životinjski svet, komunalni red ili bezbednost, saglasno delokrugu inspekcije, kao i ako postoji opasnost da će nadzirani subjekat ili treće lice sakriti, uništiti, prepraviti, oštetiti ili delimično ili potpuno učiniti neupotrebljivom ispravu, odnosno druge predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u postupku inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku koji se vodi pred sudom ili drugim organom, s tim što se razlozi za izostavljanje obaveštenja navode u nalogu za inspekcijski nadzor, uz navođenje poznatih i verovatnih činjenica, koje u konkretnom slučaju potkrepljuju te razloge.

Kada nalog za inspekcijski nadzor nije izdat, razlozi za izostavljanje obaveštenja unose se u zapisnik.

Za inspekcijski nadzor na državnoj granici, obaveštenje nije neophodno.

Izvor: Izvodi iz propisa i sudske prakse preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.

Izvor: Sajt Saveza samostalnih sindikata Srbije  (www.sindikat.rs).

Najnoviji tekstovi