od 2010.

Potreba da mediji u svojim objavama štite identitet deteta žrtve

Zaštitnik građana je po sopstvenoj inicijativi, a povodom detaljnih informacija u medijima kojima se ukazuje na identitet deteta iz Beograda koje je seksualno zlostavljano, pokrenuo postupke kontrole pravilnosti i zakonitosti rada nadležnih organa i apelovao na medije da u izveštavanju o ovakvim slučajevima ne objavljuju podatke koji mogu da otkriju identitet deteta žrtve.

U medijima su objavljene izjave i imena roditelja, slika kuće i navedeni podaci mogu otkriti identitet deteta. Na ovaj način se dete žrtva dodatno traumatizuje i viktimizuje što može uticati na njen proces oporavka. Zaštitnik građana ponovo apeluje na medije da prilikom izveštavanju o ovakvim osetljivim slučajevima ne objavljuju podatke koji mogu da otkriju identitet deteta žrtve.

Zaštitnik građana je pokrenuo postupke kontrole pravilnosti i zakonitosti rada Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu, Regulatornog tela za elektronske medije i Ministarstva kulture i informisanja.

Od Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu Zaštitnik građana traži da ga u roku od 15 dana obavesti o okolnostima slučaja, a od REM-a i Ministarstva kulture i informisanja da pokrenu odgovarajuće postupke kako bi utvrdili da li je ovakvo izveštavanje medija u skladu sa zakonom i u vezi sa tim preduzmu mere iz svoje nadležnosti, te da ga o tome obaveste u roku od 15 dana.

Posebne odredbe o zaštiti maloletnih lica kao oštećenih u krivičnom postupku propisane su čanovima 150-157. Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti malolentih lica (“Sl. glasnik RS”, br. 85/2005).

Prema tim odrebama:

Veće, kojim predsedava sudija koji je stekao posebna znanja iz oblasti prava deteta i krivičnopravne zaštite maloletnih lica, sudi punoletnim učiniocima sledećih krivičnih dela propisanih Krivičnim zakonikom, ako je oštećeni u krivičnom postupku maloletno lice:

– Teško ubistvo (član 114);

– Navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu

-Teška telesna povreda (član 121);

– Otmica (član 134);

– Silovanje (član 178);

– Obljuba nad nemoćnim licem (član 179);

– Obljuba sa detetom (član 180);

– Obljuba zloupotrebom položaja (član 181);

– Nedozvoljene polne radnje (član 182);

– Podvođenje i omogućavanje vršenja polnog odnosa (član 183);

– Posredovanje u vršenju prostitucije (član 184);

– Prikazivanje pornografskog materijala i iskorišćavanje dece za pornografiju (član 185);

– Vanbračna zajednica sa maloletnikom (član 190);

– Oduzimanje maloletnog lica (član 191);

– Promena porodičnog stanja (član 192);

– Zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica (član 193);

– Nasilje u porodici (član 194);

– Nedavanje izdržavanja (član 195);

– Rodoskrvnjenje (član 197);

– Razbojnička krađa (član 205);

– Razbojništvo (član 206);

– Iznuda (član 214);

– Omogućavanje uživanja opojnih droga (član 247);

– Ratni zločin protiv civilnog stanovništva (član 372);

– Trgovina ljudima (član 388);

– Trgovina decom radi usvojenja (član 389);

– Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom odnosu (član 390).

Javni tužilac koji je stekao posebna znanja iz oblasti prava deteta i krivičnopravne zaštite maloletnih lica pokreće i postupak protiv punoletnih učinilaca drugih krivičnih dela propisanih Krivičnim zakonikom, saglasno odredbama ovog dela zakona, ako oceni da je to potrebno radi posebne zaštite ličnosti maloletnih lica kao oštećenih u krivičnom postupku.

Krivični postupak protiv okrivljenih za krivična dela iz člana 150. ovog zakona sprovodi se prema odredbama Zakonika o krivičnom postupku.

Istragu sprovodi istražni sudija koji je stekao posebna znanja iz oblasti prava deteta i krivičnopravne zaštite maloletnih lica.

U istrazi krivičnih dela na štetu maloletnih lica učestvuju specijalizovani službenici organa unutrašnjih poslova koji su stekli posebna znanja iz oblasti prava deteta i krivičnopravne zaštite maloletnih lica, kad se pojedine radnje poveravaju ovim organima.

Kad vode postupak za krivična dela učinjena na štetu maloletnih lica, javni tužilac, istražni sudija i sudije u veću će se odnositi prema oštećenom vodeći računa o njegovom uzrastu, svojstvima ličnosti, obrazovanju i prilikama u kojima živi, posebno nastojeći da se izbegnu moguće štetne posledice postupka po njegovu ličnost i razvoj. Saslušanje maloletnih lica obaviće se uz pomoć psihologa, pedagoga ili drugog stručnog lica.

Ako se kao svedok saslušava maloletno lice koje je oštećeno krivičnim delom navedenim u članu 150. ovog zakona, saslušanje se može sprovesti najviše dva puta, a izuzetno i više puta ako je to neophodno radi ostvarenja svrhe krivičnog postupka. U slučaju da se maloletno lice saslušava više od dva puta, sudija je dužan da posebno vodi računa o zaštiti ličnosti i razvoja maloletnog lica.

Ako s obzirom na osobenosti krivičnog dela i svojstva ličnosti maloletnog lica, oceni da je to potrebno, sudija će narediti da se maloletno lice saslušava upotrebom tehničkih sredstava za prenos slike i zvuka, a saslušanje se sprovodi bez prisustva stranaka i drugih učesnika postupka, u prostoriji u kojoj se svedok nalazi, tako da mu stranke i lica koja na to imaju pravo, pitanja postavljaju posredstvom sudije, psihologa, pedagoga, socijalnog radnika ili drugog stručnog lica.

Maloletna lica, kao svedoci-oštećeni, mogu se saslušati i u svom stanu ili drugoj prostoriji, odnosno ovlašćenoj ustanovi-organizaciji, stručno osposobljenoj za ispitivanje maloletnih lica. Pri ispitivanju svedoka-oštećenog, državni organi iz stava 1. ovog člana mogu narediti primenu mera iz stava 3. ovog člana.

Kada je maloletno lice saslušavano u slučajevima iz st. 2, 3. i 4. ovog člana, na glavnom pretresu će se uvek pročitati zapisnik o njegovom iskazu, odnosno pustiti snimak saslušanja.

Ako se kao svedok saslušava maloletno lice koje je usled prirode krivičnog dela, posledica ili drugih okolnosti, posebno osetljivo, odnosno nalazi se u posebno teškom duševnom stanju, zabranjeno je vršiti suočenje između njega i okrivljenog.

Maloletno lice kao oštećeni mora imati punomoćnika od prvog saslušanja okrivljenog.

U slučaju da maloletno lice nema punomoćnika, njega će rešenjem iz reda advokata koji su stekli posebna znanja iz oblasti prava deteta i krivičnopravne zaštite maloletnih lica postaviti predsednik suda. Troškovi zastupanja padaju na teret budžetskih sredstava suda.

Ako prepoznavanje okrivljenog vrši oštećeno maloletno lice, sud će postupati posebno obazrivo, a takvo prepoznavanje će se u svim fazama postupka vršiti na način koji u potpunosti onemogućava da okrivljeni vidi ovo lice.

U pogledu nadležnosti i sastava suda koji sudi punoletnim učiniocima krivičnih dela na štetu maloletnih lica, shodno se primenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

Krivični postupak za krivična dela iz člana 150. ovog zakona je hitan.

Izvor: Izvod iz propisa je preuzet iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com.

Izvor: Sajt Zaštitnika građana Republike Srbije (www.ombudsman.rs).

Najnoviji tekstovi