Ministar pravde u Vladi Republike Srbije u tehničkom mandatu poručio je danas da je cilj reformi koje se sprovode u pravosuđu usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa standardima Evropske unije, prvenstveno radi povećanja efikasnosti, pravičnosti i dostupnosti pravdi na korist svih građana Srbije.
Ministar je, obraćajući se učesnicima tradicionalnog savetovanja iz oblasti krivičnog prava na Zlatiboru, posebno ukazao na izmene u krivičnom zakonodavstvu, ističući važnost poštovanja domaće pravne tradicije.
Za veliki broj predloženih izmena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika, kao i za novi Zakon o maloletnicima, u toku je proces konsultacija sa Evropskom komisijom o usklađenosti sa evropskim regulativama, naveo je ministar.
On se osvrnuo i na ubrzani razvoj tehnologija i veštačke inteligencije, čije zloupotrebe moraju da dobiju svoj blagovremeni i adekvatni odgovor i u krivičnom zakonodavstvu.
Prema njegovim rečima, zakonodavstvo mora da prati vreme u kojem živimo, promene u društvu, razvoj tehnologije i nove oblike finansijskog poslovanja.
Vujić je rekao da pojava kriptovaluta i drugih digitalnih finansijskih tehnologija pred pravni sistem postavlja nove izazove, zbog čega naš odgovor mora biti pravovremen, savremen i usmeren na efikasno sprečavanje novih oblika krivičnih dela i borbu protiv pranja novca.
Podsećamo da u čl. 2. Zakona o digitalnoj imovini (Sl. glasnikuRS“, br. 153/2020), stoji:
„1) digitalna imovina, odnosno virtuelna imovina, označava digitalni zapis vrednosti koji se može digitalno kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi i koji se može koristiti kao sredstvo razmene ili u svrhu ulaganja, pri čemu digitalna imovina ne uključuje digitalne zapise valuta koje su zakonsko sredstvo plaćanja i drugu finansijsku imovinu koja je uređena drugim zakonima, osim kada je drugačije uređeno ovim zakonom;
2) virtuelna valuta je vrsta digitalne imovine koju nije izdala i za čiju vrednost ne garantuje centralna banka, niti drugi organ javne vlasti, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička ili pravna lica prihvataju kao sredstvo razmene i može se kupovati, prodavati, razmenjivati, prenositi i čuvati elektronski;
3) digitalni token je vrsta digitalne imovine i označava bilo koje nematerijalno imovinsko pravo koje u digitalnoj formi predstavlja jedno ili više drugih imovinskih prava, što može uključivati i pravo korisnika digitalnog tokena da mu budu pružene određene usluge.“
Upravo ovakvi skupovi, kako je naglasio, prilika su da se razmotre najbolja rešenja koja će odgovoriti savremenim izazovima, u skladu sa evropskim standardima i uz poštovanje domaće pravne tradicije.
Savetovanje se održava u organizaciji Srpskog udruženja za krivičnopravnu teoriju i praksu, Ministarstva pravde, Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja i Pravosudne akademije i predstavlja jednu od najznačajnijih stručnih manifestacija u oblasti krivičnog prava u Srbiji.
Tradicionalno savetovanje je okupilo više stotina javnih tužilaca, sudija, predstavnika akademske zajednice, advokature i drugih pravnih profesija.
Izvor: sajt Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.