Prema odredbama čl.8. i čl.9. najnovijeg Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika (“Službeni glasnik RS”, br.35/19 od 21.05.2019.godine), koji stupa na snagu 1.decembra 2019.godine:
Član 55. menja se i glasi:
“Član 55.
(1) Ako je učinilac krivičnog dela učinjenog sa umišljajem ranije osuđen za umišljajno krivično delo, sud će tu okolnost uzeti kao otežavajuću, ako od ranije osude ili izdržane kazne nije proteklo pet godina.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, sud ne može izreći kaznu ispod granice propisane zakonom ili blažu vrstu kazne, izuzev ako zakon predviđa da se kazna može ublažiti ili ako zakon predviđa da se učinilac može osloboditi od kazne, a sud ga ne oslobodi od kazne.”.
Posle člana 55. dodaju se naziv člana i član 55a koji glase:
“Višestruki povrat
Član 55a
Za krivično delo učinjeno sa umišljajem, za koje je propisana kazna zatvora, sud će izreći kaznu iznad polovine raspona propisane kazne, pod sledećim uslovima:
1) ako je učinilac ranije dva puta osuđen za krivična dela učinjena sa umišljajem na zatvor od najmanje jednu godinu;
2) ako od dana otpuštanja učinioca sa izdržavanja izrečene kazne do izvršenja novog krivičnog dela nije proteklo pet godina.”.
Ako uporedimo još uvek važeće odredbe čl.55. Krivičnog zakonika (“Sl. glasnik RS”, br. 85/2005, 88/2005 – ispr., 107/2005 – ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016) i sada usvojene izmene i dopune, uočava se da zakonodavac sada uvodi obavezu suda da sve nabrojane okolnosti uzima kao otežavajuće okolnosti pod propisanim uslovima, te da sud ne može više izricati kazne ispod granice propisane zakonom ili blaže vrste kazni, opet pod nabrojanim uslovima.
Prema važećoj odredbi čl.55. Krivičnog zakonika:
Kad sud odmerava kaznu učiniocu za krivično delo koje je učinio posle izdržane, oproštene ili zastarele kazne ili oslobođenja od kazne, po proteku roka za opozivanje uslovne osude ili posle izrečene sudske opomene, može tu okolnost uzeti kao otežavajuću, ceneći pri tom posebno težinu ranije učinjenog krivičnog dela, da li je ranije delo iste vrste kao i novo delo, da li su oba dela učinjena iz istih pobuda, okolnosti pod kojima su dela učinjena i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izrečene, oproštene ili zastarele kazne, oslobođenja od kazne, od proteka roka za opozivanje ranije uslovne osude ili od izrečene sudske opomene.
Ovaj član nosi naslov „Povrat“, stim što sud može povratniku tu okolnost uzeti kao otežavajuću, pri tom ceneći navedene okolnosti. Dakle, ne postoji obaveza suda da to učini, za razliku od prodloženih izmena i dopuna koji upravo tu obavezu propisuju.
Prvi put u našem krivičnom zakonodavstvu, u okviru posebnog člana uvodi se pojam „Višestruki povrat“. Pojam višestrukog povratnika zakonik posredno definiše tako što propisuje: „ako je učinilac ranije dva puta osuđen za krivična dela učinjena sa umišljajem na zatvor od najmanje jednu godinu”. Višestruki povratnik je dakle učinilac koji je ranije dva puta osuđen, ali za krivična dela učinjena sa umišljajem na zatvor od najmanje jednu godinu.
Imamao više uslova: prvi je dvostruka osuda, drugi za umišljajna krivična dela i treći uslov su osude na kazne zatvora od najmanje jedne godine.
Zakonodavac najnovijim izmenama i dopunama, povrat vidi kao otežavajuću okolnost pod uslovima da od ranije osude ili izdržane kazne nije proteklo pet godina.Uslov je i da ranije krivično delo i novo krivično delo budu učinjena sa umišljajem.
U takvim slučajevima, kao što je navedeno,sud ne može izreći kaznu ispod granice propisane zakonom ili blažu vrstu kazne, odnosno kaznu ne može ublažiti Međutim, zakonodavac propisuje izuzetak od ovog pravila, ukoliko zakon predviđa da se kazna može ublažiti ili ako zakon predviđa da se učinilac može osloboditi od kazne, a sud ga ne oslobodi od kazne.”.
Kod višestrukog povrata, novo učinjeno delo mora biti učinjeno sa umišljajem, da je za njega propisana kazna zatvora. Tada je sud u obavezi da učinioca osudi na kaznu iznad polovine raspona propisane kazne, ali pod već nabrojanim uslovima.
Pored navedenih razlika imeđu sada važećih odredaba i izmena i dopuna Krivičnog zakonika, osnovna novina se ogleda u tome što sada povrat ima značaj fakultativne otežavajuće okolnost, dok će ubuduće povrat i višestruki povrat imati značaj obavezne otežavajuće okolnosti.
Zakonodavac je, analizirajući dosadašnju kaznenu politiku, uočio potrebu da se ista pooštri, da se sudu ostavi manja diskrecija prilikom odmeravanja kazne i izbora vrste krivičnih sankcija, propisujući jasne uslove prilikom čijeg ispunjenja sud neće moći da kazne ublažava, a kod višestrukog povrata, biće obavezan da ih izriče iznad polovine raspona propisane kazne.
Izvor: Izvod iz zakona preuzet iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.