Kako je već opštepoznato, dopunom stava Vrhovnog kacacionog suda (VKS), od 16.9.2021, dato je pravo bankama da nisu u obavezi da korisniku kredita navedu preciznu strukturu troškova obrade kredita iako je sudska praksa do tog trenutka, pa i sama rešenja VKS, potvrđivala suprotno.
U stavu VKS ostalo je obrazloženje da banka ne sme dvostruko da naplati troškove obrade kredita, tj da ne sme da ga naplati jednokratno, ako je taj trošak već bio uračunat u efektivnu kamatnu stopu
Dakle, banka nema pravo na jednokratnu naplatu troškova obrade kredita, mimo efektivne kamatne stope koja sadrži ukupne troškove kredita.
Takođe, banka je bila u obavezi, da u predugovornoj fazi, informiše dužnika o visini svih troškova, pa i troškove obrade kredita, te se i taj deo presude naslanja na dopunjeni stav VKS od 16.9. 2021.godine.
Prema stavu izraženom u prvoj pravnosnažnoj presudi Privrednog apelacionog suda Pž br.6488/21 od od 22.09.2021.godine, za troškove obrade kredita, koja je doneta nakon dopune stava VKS od 16.9.2021:
„Teret dokazivanja odlučne činjenice da li je tužilac unapred obavešten o naknadi za obradu kredita, a samim tim i o visini efektivne kamatne stope je na tuženoj (banci) jer tužilac ne može dokazivati negativnu činjenicu. U konkretnom slučaju, tužena sve do zaključenja glavne rasprave nije pružila dokaze da je tužioca, u predugovornoj fazi na jasan i nedvosmislen način informisala o svim troškovima u vezi sa zaključenjem Ugovora o kreditu pa i troškovima obrade kredita.
Privredni apelacioni sud ističe da troškovi obrade kredita u odnosu na mehanizam njihovog obračuna i naplate podrazumevaju da se oni iskazuju u efektivnoj kamatnoj stopi. Banka obračunom i naplatom efektivne kamatne stope vrši naplatu troškova obrade kredita. Stoga ugovaranje naplate troškova obrade kredita u jednokratnom iznosu i to zadržavanjem dela sredstava iz odobrenog kredita, a ujedno i njihovim uključivanjem u efektivnu kamatnu stopu dovodi do neravnopravnosti učesnika obligacionih odnosa u korist banke, a što je suprotno načelu savesnosti i poštenja propisanog u članu 12. Zakona o obligacionim odnosima i ne može uživati pravnu zaštitu“.
Načelo savesnosti i poštenja propisano je, kako je već navedeno, odredbom čl.12. Zakona o obligacionim odnosima (“Sl. list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89 – odluka USJ i 57/89, “Sl. list SRJ”, br. 31/93, “Sl. list SCG”, br. 1/2003 – Ustavna povelja i “Sl. glasnik RS”, br. 18/2020).
Prema toj odredbi:
U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa strane su dužne da se pridržavaju načela savesnosti i poštenja.
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze Propis Soft, Redakcija Profi Sistem Com.