Na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Pod razlotima za donošenje zakona navodi se da se donošenje Zakona o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju se predlaže iz razloga efikasnije primene zaštite prava na porodični dom koji garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Članom 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i praksom Evropskog suda za ljudska prava garantuje se pravo na porodični dom. Ovo pravo se ogleda, između ostalog, i na pravo da se izuzme od izvršenja zbog naplate duga jedina nepokretnost u kojoj izvršni dužnik živi, u slučaju kada bi takvo izvršenje narušilo pravo na porodični život izvršnog dužnika i članova njegove porodice i bilo eproporcionalno u odnosu na visinu duga.
Predlogom zakona se utvrđuje koja se to nekretnina može smatrati domom izvršnog dužnika koji se izuzima iz izvršenja, kao i postupak za ostvarivanje ovog prava, kao i dužnosti suda i javnih izvršitelja koji sprovode izvršenje.
Predloženim dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju, sadržanim u Predlogu zakona, s jedne strane, štiti se pravo na porodični život i porodični dom izvršnog dužnika i članova porodice koji žive sa njim, a sa druge strane se sprečavaju zloupotrebe koje bi bile upravljene na to da se osujeti namirenje potraživanja i ugroze prava izvršnih poverilaca.
Članom 1. Predloga zakona dopunjuje se član 55. Zakona o izvršenju i obezbeđenju (u daljem tekstu: Zakon), koji uređuje predmete izvršenja, tako što se predviđa da predmet izvršenja radi namirenja novčanog potraživanja ne može biti jedina nepokretnost u isključivoj svojini izvršnog dužnika koja služi zadovoljenju njegovih stambenih potreba, pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Članom 2. Predloga zakona dopunjuje se Zakon dodavanjem čl. 151b do 151d, kako bi se uredili uslovi i postupak za izuzimanje od izvršenja jedine nepokretnosti u isključivoj svojini izvršnog dužnika koja služi za zadovoljenje njegovih stambenih potreba, a koje je pravo utvrđeno u članu 1. Predloga zakona.
Članom 151b Predloga zakona preciziraju se uslovi koje moraju da budu ispunjeni da bi nepokretnost bila izuzeta od izvršenja. Prvi uslov je da se radi o jedinoj nepokretnosti izvršnog dužnika. Drugi uslov se tiče dužine trajanja prijavljenog prebivališta koje je evidentirano na adresi na kojoj se nalazi nepokretnost i ono je postavljeno na najmanje pet godina pre podnošenja predloga za izvršenje. Treći uslov se tiče veličine predmetne nepokretnosti i ona je ograničena na 60 m2 . Četvrti uslov tiče se visine novčanog potraživanja, u odnosu na vrednost nepokretnosti. Izvršenje se ne može sprovesti u slučaju da glavnica potraživanja koje se namiruje ne prelazi polovinu tržišne vrednosti nepokretnosti utvrđene u skladu sa aktom jedinice lokalne samouprave. Peti uslov predstavlja zaštitu od zloupotreba korišćenja ovog prava koji se uvodi i on se ogleda u tome da nije bilo kakvog raspolaganja imovinom, od strane izvršnog dužnika u periodu od tri godine pre dana podnošenja predloga za izvršenje.
Članom 151v Predloga zakona propisane su dužnosti suda pri odlučivanju o predlogu za izvršenje. Ako je u predlogu za izvršenje naznačena nepokretnost kao predmet izvršenja, sud će po službenoj dužnosti utvrditi da li postoje uslovi za primenu člana 151b ovog zakona i u slučaju da su ti uslovi ispunjeni odbiti predlog za izvršenje. Pored toga, utvrđeno je i pravo izvršnog dužnika da izjavi pravni lek protiv rešenja o izvršenju ako je pogrešno primenjen član 151b zakona.
Članom 151g Predloga zakona propisane su dužnosti suda i javnog izvršitelja u toku sprovođenja izvršenja. Propisano je pravo izvršnog dužnika da podnese zahtev sudu da utvrdi da nepokretnost ne može biti predmet izvršenja zbog ispunjenosti uslova iz člana 151b Zakona, u slučaju da je zaključkom javnog izvršitelja određeno sprovođenje izvršenja na toj nepokretnosti. O zahtevu odlučuje sudija pojedinac suda koji je doneo rešenje o izvršenju, a ako je zahtev odbijen može se izjaviti prigovor veću od troje sudija. Javni izvršitelj je dužan da zastane sa izvršenjem dok se pravnosnažno ne okonča postupak po zahtevu ili prigovoru.
Članom 151d Predloga zakona propisiju se uslovi pod kojima nepokretnost iz člana 151b Zakona može biti predmet izvršenja. Prvi uslov je da je izvršni dužnik u formi javne ili zakonu overene isprave dao saglasnost da se izvršenje sprovede na predmetnoj nepokretnosti, To znači da se izuzimanje od izvršenja na predmetnoj nepokretnosti ne odnosi na slučajeve kada je izvršenje određeno zbog hipoteke ili druge izvršne isprave u kojima je sadržana saglasnost izvršnog dužnika da se namirenje sprovede iz predmetne nepokretnosti. Drugi uslov predviđa da se izuzimanje od izvršenja na predmetnoj nepokretnosti ne odnosi na izvršenje koje je određeno zbog namirenja potraživanja koje je proisteklo iz zakonskog izdržavanja (alimentacije) ili zbog potraživanja proisteklog iz krivičnog dela.
Član 3. Predloga zakona je prelazna odredba koja propisuje da se ovaj zakon primenjuje samo na postupke koji su pokrenuti posle stupanja na snagu ovog zakona, a ne i na postupke koji su u toku.
Član 4. Predloga zakona je završna odredba koja propisuje stupanje zakona na snagu.
Podsećamo, Zakonom o izvršenju i obezbeđenju (“Sl. glasnik RS”, br. 106/2015, 106/2016-aut. tumačenje, 113/2017-aut. tumačenje, 54/2019, 9/2020-aut. tumačenje i 10/2023-dr.zakon) uređuje se postupak u kome sudovi i javni izvršitelji prinudno namiruju potraživanja izvršnih poverilaca zasnovana na izvršnim i verodostojnim ispravama (izvršni postupak), postupak obezbeđenja potraživanja i položaj javnih izvršitelja.
Izvor: Izvod iz obrazloženja Predloga zakona preuzet sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)
Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.