Na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o dopunama Zakona o ozakonjenju objekata.
Odredbama člana 1. Predloga zakona propisano je da se stambeni objekti, koji nisu privremeno priključeni na elektroenergetsku mrežu, gasnu mrežu i/ili mrežu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju bez obzira na vreme izgradnje, mogu privremeno priključiti na elektroenergetsku mrežu, gasnu mrežu i/ili mrežu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju, u roku i na način propisan ovim zakonom, ako i da to odnosi isključivo na stambene objekte, odnosno posebne stambene jedinice.
Članom 2. Predloga zakona propisana je situacija kada se neće primenjivati kaznene odredbe na privremeno priključenje, koje je oročenog karaktera.
Članom 3. Predloga zakona precizirani su prekluzivni rokovi za podnošenje zahteva za privremeno priključenje.
Članom 4. Predloga zakona propisano je stupanje na snagu.
Kako se navodi u obrazloženju predloga Zakon o ozakonjenju objekata („Službeni glasnik RS, br. 96/15, 83/18, 81/20 – US i 1/23 – US, u daljem tekstu: Zakon), stupio je na pravnu snagu 27. novembra 2015. godine.
Tokom primene Zakona, pojavio se problem što je propisana nemogućnosti priključenja nezakonito izgrađenih objekata na na elektroenergetsku mrežu, gasnu mrežu i/ ili mrežu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju, čime se postavilo pitanje zadiranja u ostvarivanje osnovnih zagarantovanih ljudskih prava, koje garantuje i naš ustav, kao i brojne međunarodne konvencije. S tim u vezi, Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, obratio se i Zaštitnik građana, inicijativom za izmenu Zakona o ozakonjenju objekata, kao i grupa građana „Želimo struju u 21. veku”.
Razmatrajući pristigle inicijative, predlagač je imao naročito u vidu da je stanovanje, kao ljudsko pravo, sadržano kao pravo koje se štiti u mnogim međunarodnim dokumentima, te da se u svim tim dokumentima stanovanje smatra osnovnom potrebom, budući da je ostvarenje svih drugih potreba uslovljeno odgovarajućim uslovima stanovanja.
Takođe, u korpus osnovnih ljudskih prava spadaju pravo na vodu i pravo na električnu energiju, što je potvrđeno u mnogim međunarodnim dokumentima, ali i u presudama Međunarodnog suda za ljudska prava. U Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (Rezolucija Generalne skupštine UN, decembar 1966. godine), u članu 11. propisuje se: „Države članice ovog pakta priznaju pravo svakom pojedincu na standard življenja dovoljan/pristojan (adequate) za njega i njegovu porodicu, uključujući dovoljnu hranu, odeću i stanovanje, kao i stalno poboljšanje uslova življenja.”
Predlagač je smatrao da bi u jednom ograničenom vremenskom periodu bilo opravdano da se građanima koji su gradili ili kupovali stanove izgrađene suprotno zakonu, a time rešavali svoje stambene potrebe, trebalo omogućiti pristup osnovnim pravima, odnosno stvoriti zakonsku mogućnost da se privremeno priključe na električnu energiju, vodovod i kanalizaciju i gasnu infrastrukturu, čime bi se značajno popravili uslovi stanovanja, življenja tih lica, a za širu zajednicu bi to značilo uvođenje u legalne tokove ovih objekata, privremeno, do okončanja postupaka ozakonjenja. Predložena rešenja bi se, pored ograničenog trajanja, odnosila isključivo na lica koja su na ovaj način trajno rešavala svoje stambeno pitanje. Predložena rešenja isključuju investitore, odnosno vlasnike objekata drugih namena i investitore stambenih objekata, odnosno onih koji su gradili za prodaju na tržištu. Zbog značaja ovog pitanja predviđeno je i da Vlada donosi podzakonski akt, kojim će bliže urediti sva ova pitanja, uključujući u rad sva relevantna ministarstva, javna preduzeća i operatore sistema.
Na osnovu navedenog, polazeći od činjenice da pristup, odnosno upotreba struje, vode, grejanja, kanalizacije, predstavljaju neka od najvažnijih, osnovnih prava svakog čoveka, te da, pored toga imaju i humani karakter, predlažu se dopune kao u tekstu Predloga.
Podsećamo, Zakon o ozakonjenju objekata (“Sl. glasnik RS”, br. 96/2015, 83/2018, 81/2020-OUS i 1/2023-OUS) uređuju se uslovi, postupak i način ozakonjenja objekata, odnosno delova objekta izgrađenih bez građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju (nezakonito izgrađeni objekti), uslovi, način i postupak izdavanja rešenja o ozakonjenju, pravne posledice ozakonjenja, kao i druga pitanja od značaja za ozakonjenje objekata.
Izvor: sajt Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)
Izvor: Izvod iz propisa je preuzet iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com.