I Opšta procena rizika korupcije
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici održanoj 10. oktobra 2017. godine Predlog zakona o dualnom obrazovanju (u daljem tekstu: Predlog zakona) i uputila ga Narodnoj skupštini na razmatranje.
Predmet Predloga zakona su sadržaj i način ostvarivanja dualnog obrazovanja, uzajamna prava i obaveze učenika, roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika učenika, škole i poslodavca, materijalno i finansijsko obezbeđenje učenika, kao i druga pitanja od značaja za dualno obrazovanje. Prema Predlogu zakona, ciljevi dualnog obrazovanja, pored ostalog, obuhvataju obezbeđivanje uslova za sticanje, usavršavanje i razvoj kompetencija u skladu sa potrebama tržišta rada; doprinos jačanju konkurentnosti privrede; obezbeđivanje uslova za zapošljavanje po završenom obrazovanju; razvijanje sposobnosti samovrednovanja i izražavanja sopstvenog mišljenja, kao i samostalnog donošenja odluka, te poštovanje međusobnih prava i obaveza učenika i poslodavca. S druge strane, među principima dualnog obrazovanja nalaze se partnerstvo škole i poslodavca; uspostavljanje socijalnog partnerstva na lokalnom nivou; etičnost, kao i pravo izbora – sloboda izbora zanimanja i obrazovnog profila u okviru utvrđenih kriterijuma.
Predlogom zakona se veoma značajna uloga u oblasti dualnog obrazovanja prepušta Privrednoj komori Srbije, koja je interesna i poslovno-stručna organizacija privrednih subjekata. Naime, iako se čini da bi Ministarstvo trebalo da ima vodeću ulogu u ovoj oblasti, Predlogom zakona je Privrednoj komori povereno da proverava ispunjenost uslova za izvođenje učenja kroz rad kod poslodavca; sprovodi obuku za instruktore, realizuje ispit i izdaje licencu instruktoru, koji ima obavezu da ocenjuje rad učenika, te da imenuje kvalifikovane predstavnike poslodavaca, koji obavezno učestvuju pri proveri stečenih kompetencija tokom učenja kroz rad. Iako je u odnosu na nacrt ovog zakona dodata odredba kojom se predviđa da Ministarstvo vrši nadzor nad obavljanjem poslova poverenih ovim zakonom Privrednoj komori, mišljenja smo da Privredna komora i dalje ima široka diskreciona ovlašćenja u pogledu utvrđivanja ispunjenosti uslova za izvođenje učenja kroz rad kod poslodavca; obuke i polaganja ispita za instruktore, kao i imenovanja kvalifikovanih predstavnika poslodavca.
Predlog zakona sadrži određena nedorečena i neprecizna rešenja, koja ostavljaju prostor za različita tumačenja i koja mogu pogodovati partikularnim interesima, suprotnim javnom interesu. Tako, na primer, nije dovoljno jasno propisano u kom roku i na koji način će se, nakon raskidanja ugovora o dualnom obrazovanju poslodavca i škole, nastaviti školovanje učenika i izabrati novi poslodavac. Dodatno, Predlog zakona sadrži i nedostatke, koji se, pored ostalog, odnose na nepostojanje uslova i kriterijuma ili elemenata kriterijuma za imenovanje članova komisija, davanje širokih diskrecionih ovlašćenja i prepuštanje ministru i Privrednoj komori da značajna pitanja uredi svojim aktima, iako je neophodno da ta pitanja budu regulisana zakonskim odredbama.
II Procena rizika korupcije u pojedinim odredbama Predloga zakona
U ovom delu mišljenja nalazi se prikaz rizika korupcije u pojedinim odredbama Predloga zakona.
Osnovne odredbe
Član 2.
Ovim članom određeno je značenje pojedinih pojmova. Pored ostalog, predviđeno je da je koordinator učenja kroz rad lice zaposleno u srednjoj stručnoj školi, odnosno nastavnik praktične nastave, koji u saradnji sa instruktorom planira, prati i vrednuje ostvarivanje učenja kroz rad kod poslodavca. Predloženim rešenjem, osim navođenja da se radi o licu zaposlenom u srednjoj stručnoj školi, nisu propisani bilo kakvi dodatni uslovi ili kriterijumi za određivanje koordinatora učenja kroz rad. Na taj način, ostavljen je prostor da bilo koje lice zaposleno u srednjoj stručnoj školi, bez obzira na kvalifikacije, dobije ulogu koordinatora učenja kroz rad. Kako bi se otklonio pomenuti nedostatak, preporuka je da se Predlogom zakona propišu dodatni uslovi i kriterijumi ili elementi kriterijuma za određivanje koordinatora učenja kroz rad. Jedan od tih uslova bi svakako trebalo da bude da je ovo lice nastavnik praktične nastave.
Odredbe o ostvarivanju dualnog obrazovanja
Član 5.
Ovaj član odnosi se na planove i programe nastave i učenja u dualnom obrazovanju. Stavom 1. propisano je da osnov za donošenje planova i programa nastave i učenja u dualnom obrazovanju predstavlja standard kvalifikacije koji utvrđuje sektorsko veće za određeni sektor rada, u skladu sa zakonom koji uređuje nacionalni okvir kvalifikacija. Dodatno, u stavu 2. navedeno je da na osnovu pomenutog standarda Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja izrađuje predlog plana i programa nastave i učenja u dualnom obrazovanju i dostavlja ga Ministarstvu. Važno je napomenuti da još uvek ne postoji zakon koji posebno uređuje nacionalni okvir kvalifikacija. Naime, prelaznim i završnim odredbama Predloga zakona propisano je da se do početka primene takvog zakona standard kvalifikacije utvrđuje u skladu sa zakonom kojim se uređuju osnove sistema obrazovanja i vaspitanja. Međutim, pomenuti zakon pominje sektorska veća – stručna tela čija je osnovna funkcija utvrđivanje predloga standarda kvalifikacija u određenom sektoru rada u skladu sa posebnim zakonom koji uređuje nacionalni okvir kvalifikacija. Imajući u vidu sve navedeno, Predlogom zakona nije jasno propisano ko će i na koji način utvrditi standard kvalifikacije, koji predstavlja osnov za donošenje planova i programa nastave i učenja u dualnom obrazovanju. U cilju otklanjanja pomenutog nedostatka, preporuka je da se Predlogom zakona urede ova pitanja. S druge strane, s obzirom na to da nije propisan rok u kojem je Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja dužan da izradi i dostavi Ministarstvu predlog plana i programa nastave i učenja u dualnom obrazovanju, potrebno je dopuniti ove odredbe tako što će se taj rok odrediti.
Član 6.
Ovim članom regulisana su pitanja obima, perioda i mesta realizacije učenja kroz rad. Prema stavu 3, učenje kroz rad realizuje se u celosti kod jednog, odnosno više poslodavaca u skladu sa planom i programom nastave i učenja, dok je u stavu 4. navedeno da izuzetno, deo učenja kroz rad može da se realizuje i u školi u skladu sa planom i programom nastave i učenja, odnosno ukoliko ga kod poslodavca nije moguće ostvariti u celini. Na ovaj način, nije dovoljno jasno određeno koji će se kriterijumi koristiti prilikom odlučivanja da li će se učenje kroz rad izvoditi u celosti kod jednog, odnosno više poslodavaca. S druge strane, formulacija ukoliko ga kod poslodavca nije moguće ostvariti u celini je podložna različitim tumačenjima u praksi, a iz predloženog rešenja nije jasno ko će i na koji način utvrđivati da li takva mogućnost postoji ili ne. Kako bi se otklonili ovi nedostaci, potrebno je propisati jasne kriterijume za odlučivanje da li će se učenje kroz rad izvoditi u celosti kod jednog, odnosno više poslodavaca, te pojasniti ko će i na koji način utvrđivati da li je kod poslodavca moguće u celini ostvariti učenje kroz rad.
Član 7.
Ovaj član tiče se upisa učenika. Prema stavu 2, školska uprava u saradnji sa nadležnim organom autonomne pokrajine sačinjava opštinski, odnosno gradski predlog plana upisa učenika u srednje škole, dok je u stavu 4. navedeno da u izradi predloga plana upisa učestvuju i poslodavci, organizacija nadležna za poslove zapošljavanja prema sedištu lokalne samouprave, Privredna komora i druge zainteresovane strane, u skladu sa zakonom.
Najpre, potrebno je precizirati šta podrazumeva saradnja školske uprave i nadležnog organa autonomne pokrajine u pogledu sačinjavanja predloga opštinskog ili gradskog plana upisa učenika u srednje škole na teritoriji autonomne pokrajine. Pored toga, ukazujemo da ostaje nejasno na koji način ostali subjekti, nabrojani u stavu 4, učestvuju u izradi predloga plana upisa, kao i koje su to druge zainteresovane strane (na primer, to bi mogli biti lokalni socijalno-ekonomski saveti). U cilju otklanjanja pomenutih nedostataka, neophodno je dopuniti ove odredbe tako što će se pojasniti šta podrazumeva učešće ostalih subjekata u izradi predloga plana upisa, te precizirati formulacija druge zainteresovane strane.
Član 12.
Ovaj član odnosi se na utvrđivanje ispunjenosti uslova za izvođenje učenja kroz rad kod poslodavca. Prema stavu 1, provera ispunjenosti pomenutih uslova poverena je Privrednoj komori, koja, kako je predviđeno stavom 2, obrazuje Komisiju za utvrđivanje ispunjenosti uslova za izvođenje učenja kroz rad kod poslodavca za obrazovni profil ili grupu obrazovnih profila. U stavu 3. navedeno je da ova komisija ima neparan broj članova, kao i da u svom sastavu, pored stručnjaka za odgovarajuću oblast rada, obavezno ima i nastavnika iz oblasti srednjeg stručnog obrazovanja i vaspitanja, inspektora rada i predstavnika Ministarstva. Formulacija stručnjak za odgovarajuću oblast rada je podložna različitim tumačenjima u praksi, dok Predlog zakona, ne sadrži dodatne odredbe o sastavu, uslovima i kriterijumima za izbor, kao i postupku izbora i razrešenja članova Komisije, uključujući tu i trajanje njihovog mandata. S druge strane, Predlogom zakona nije detaljnije uređen postupak kontrole i oduzimanja potvrde o ispunjenosti uslova. Naime, stavom 8. predviđeno je da, ukoliko poslodavac prestane da ispunjava propisane uslove, Privredna komora, na predlog Komisije, donosi rešenje o prestanku ispunjenosti uslova za izvođenje učenja kroz rad i ovo rešenje je konačno u upravnom postupku. S obzirom na to da Predlog zakona ne sadrži preciznije odredbe o sastavu, uslovima i kriterijumima za izbor, kao i postupku izbora i razrešenja članova Komisije, uključujući tu i trajanje njihovog mandata, niti o postupku kontrole i oduzimanja potvrde o ispunjenosti uslova, predloženim rešenjima data su široka diskreciona ovlašćenja Privrednoj komori. U cilju otklanjanja ovih nedostatka, neophodno je pomenuta pitanja detaljno urediti zakonskim odredbama, umesto, kako je predloženo, opštim aktom Privredne komore.
Odredbe o ugovorima o dualnom obrazovanju
Član 14.
Ovim članom uređena je forma ugovora o dualnom obrazovanju. Konkretno, predviđeno je da se ugovor o dualnom obrazovanju zaključuje između škole i poslodavca, u pismenoj formi, najmanje na period od tri, odnosno četiri godine, u skladu sa planom i programom nastave i učenja. Upotrebom formulacije najmanje na period od tri, odnosno četiri godine, bez propisivanja kriterijuma za odlučivanje, školama se daju široka diskreciona ovlašćenja u pogledu dužine trajanja ugovora o dualnom obrazovanju, tj. broja ciklusa za koji se zaključuje ovaj ugovor. Imajući u vidu navedeno, preporuka je da se u ovoj odredbi izbriše reč najmanje.
Član 16.
Ovim članom regulisano je zaključivanje ugovora o dualnom obrazovanju. Prema stavu 1, škola zaključuje ugovor o dualnom obrazovanju sa jednim ili više poslodavaca koji imaju Potvrdu. Predlogom zakona, međutim, nisu propisani jasni i precizni kriterijumi ili elementi kriterijuma za odlučivanje škole o izboru poslodavca sa kojim će zaključiti ugovor o dualnom obrazovanju, u situaciji kada postoji više poslodavaca kojima je izdata pomenuta potvrda i sa kojima bi škola mogla da zaključi ugovor. Umesto toga, stavom 2. jedino je uopšteno predviđeno da je prilikom izbora poslodavca škola u obavezi da se rukovodi najboljim interesom učenika. Kako bi se otklonio pomenuti nedostatak, preporuka je da se se ova odredba dopuni tako što će se umesto navedene formulacije predvideti precizni kriterijumi ili elementi kriterijuma za odlučivanje škole o izboru poslodavca.
S druge strane, u stavu 3. navedeno je da poslodavac, koji ispunjava propisane uslove, može da zaključi ugovor o dualnom obrazovanju sa jednom ili više škola. Imajući u vidu karakter propisanih uslova, mišljenja smo da je zakonskim odredbama potrebno ograničiti, odnosno odrediti kriterijume za utvrđivanje broja ugovora o dualnom obrazovanju koje poslodavac može zaključiti.
Član 17.
Ovaj član tiče se objavljivanja na zvaničnoj internet stranici škole i Privredne komore. Preciznije, propisano je da škola i Privredna komora, najkasnije u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora o dualnom obrazovanju, objavljuju na svojoj zvaničnoj internet stranici osnovne informacije o planu i programu nastave i učenja, kao i druge informacije od značaja za izvođenje učenja kroz rad. Predlog zakona, međutim, ne predviđa obavezu objavljivanja ugovora o dualnom obrazovanju, dok je, s druge strane, formulacija druge informacije od značaja za izvođenje učenja kroz rad podložna različitom tumačenju, čime se školama i Privrednoj komori daje mogućnost da samostalno odluče koje će dodatne informacije objaviti. U cilju otklanjanja ovog nedostatka, preporuka je da se Predlogom zakona predvidi obaveza objavljivanja ugovora o dualnom obrazovanju na zvaničnim internet stranicama škola, odnosno obaveza objavljivanja svih informacija u vezi sa zaključenim ugovorima.
Član 20.
Ovaj član odnosi se na posledice raskida ugovora. Stavom 1. predviđeno je da ako je ugovor o dualnom obrazovanju raskinut zato što je školi zabranjen rad ili je ukinuta; zato što je prestala da ispunjava propisane uslove za obrazovni profil u kom poslodavac realizuje učenje kroz rad ili zato što ne ispunjava obaveze predviđene ugovorom o dualnom obrazovanju, nastavak obrazovanja obezbeđuje druga škola koju odredi Ministarstvo u dogovoru sa poslodavcem. Ovim rešenjem nije dovoljno jasno određeno na osnovu kojih kriterijuma, niti u kom roku Ministarstvo donosi odluku o tome koju će školu odrediti, kao i šta tačno podrazumeva dogovor sa poslodavcem. Kako bi se otklonili pomenuti nedostaci, preporuka je da se ova odredba dopuni tako što će se predvideti kriterijumi i rok za donošenje odluke o tome koja će se škola odrediti za nastavak dualnog obrazovanja, te precizirati šta podrazumeva dogovor sa poslodavcem.
Stavom 3. propisano je da škola, ukoliko raskine ugovor o dualnom obrazovanju, organizuje učenje kroz rad uz podršku Ministarstva, jedinice lokalne samouprave i Privredne komore kod drugog poslodavca sa kojim zaključi ugovor o dualnom obrazovanju. Predloženim rešenjem nije jasno određeno koje kriterijume će koristiti škola prilikom odlučivanja o zaključenju ugovora o dualnom obrazovanju sa određenim poslodavcem; šta podrazumeva podrška Ministarstva, jedinice lokalne samouprave i Privredne komore, kao i u kom roku je škola dužna da organizuje učenje kroz rad. Imajući u vidu navedeno, preporuka je da se ove odredbe dopune tako što će se propisati kriterijumi ili elementi kriterijuma koji će se koristiti prilikom izbora poslodavca sa kojim će škola zaključiti ugovor o dualnom obrazovanju; precizirati šta podrazumeva podrška Ministarstva, jedinice lokalne samouprave i Privredne komore u ovom procesu, te odrediti rok u kojem je škola dužna da organizuje učenje kroz rad.
Odredbe o ugovoru o učenju kroz rad
Član 23.
Ovim članom predviđeno je da učenik, odnosno roditelj ili drugi zakonski zastupnik može zaključiti ugovor o učenju kroz rad sa više poslodavaca sa kojima je škola zaključila ugovor o dualnom obrazovanju, ukoliko je to neophodno radi realizacije plana i programa nastave i učenja. Ova odredba je nejasna i podložna različitim tumačenjima. Naime, ukoliko je radi realizacije plana i programa nastave i učenja neophodno da se ugovor o učenju kroz rad zaključi sa više poslodavaca, zaključenje takvih ugovora ne može predstavljati mogućnost, već obavezu učenika, roditelja ili zakonskog zastupnika učenika. S druge strane, prema Predlogu zakona, jedan od elemenata ugovora o dualnom obrazovanju jeste maksimalan broj učenika koji mogu obavljati učenje kroz rad kod konkretnog poslodavca. Imajući u vidu pomenuto ograničenje, jasno je da Predlog zakona ne pruža potpunu slobodu učenicima, roditeljima ili zakonskim zastupnicima učenika u pogledu izbora poslodavca sa kojim će zaključiti ugovor o učenju kroz rad. Kako bi se otklonili pomenuti nedostaci, neophodno je izmeniti ove odredbe i jasno propisati kako postupaju učenici, roditelji ili drugi zakonski zastupnici učenika u pogledu zaključivanja ugovora o učenju kroz rad.
Član 26.
Ovaj član tiče se posledica raskida ugovora o učenju kroz rad kod poslodavca. Prema stavu 1, ako se ugovor raskine zbog toga što poslodavac ne ispunjava obaveze iz ugovora o učenju kroz rad, odnosno zbog toga što je doneto rešenje o prestanku ispunjenosti uslova za izvođenje učenja kroz rad ili je poslodavac izvršio povredu prava učenika propisanih zakonom, škola je dužna da učeniku organizuje učenje kroz rad u istom obrazovnom profilu kod drugog poslodavca, sa kojim je zaključila ugovor o dualnom obrazovanju. Predlogom zakona, međutim, nije dovoljno jasno određeno šta će se desiti u slučaju da škola nema zaključen ugovor o dualnom obrazovanju sa drugim poslodavcem; ukoliko nema odgovarajućeg poslodavca na teritoriji jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi ili ima više takvih ugovora sa više poslodavaca. Dakle, predloženim rešenjem nije određeno po kojim kriterijumima će škola u takvim situacijama izabrati poslodavca sa kojim će zaključiti ugovor o dualnom obrazovanju. Umesto toga, nedovoljno preciznim stavom 4. propisano je da je škola dužna da, ukoliko nema zaključen ugovor o dualnom obrazovanju sa drugim poslodavcem, u saradnji sa Ministarstvom i Privrednom komorom Srbije, u roku od 15 dana, obezbedi uslove za nastavak učenja kroz rad u odgovarajućem obrazovnom profilu. U cilju otklanjanja pomenutih nedostataka, neophodno je dopuniti ove odredbe tako što će se predvideti kriterijumi ili elementi kriterijuma, koji će se koristiti prilikom izbora poslodavca u situaciji kada škola nema zaključen ugovor o dualnom obrazovanju sa drugim poslodavcem ili ima više takvih ugovora, te pojasniti uloga Ministarstva i Privredne komore u procesu obezbeđivanja uslova za nastavak učenja kroz rad u odgovarajućem obrazovnom profilu.
Stavom 2. predviđeno je da nakon raskida ugovora, učenik, odnosno roditelj ili drugi zakonski zastupnik učenika i drugi poslodavac sa kojim je škola zaključila ugovor o dualnom obrazovanju, zaključuju ugovor o učenju na radu. Predlogom zakona, međutim, nije propisan rok u kojem je, nakon raskida prethodnog, neophodno zaključiti novi ugovor o učenju na radu. Imajući u vidu navedeno, preporuka je da se ova odredba dopuni tako što će se odrediti rok u kojem će, nakon raskida, učenik, odnosno roditelj ili drugi zakonski zastupnik učenika i drugi poslodavac sa kojim je škola zaključila ugovor o dualnom obrazovanju, zaključiti ugovor o učenju na radu.
Odredbe o Registru ugovora
Član 27.
Ovim članom propisano je da Privredna komora vodi Registar ugovora o dualnom obrazovanju kao povereni posao. Prema stavu 3, podaci iz ovog registra (delovodni broj ugovora; naziv i adresa škole; naziv i adresa poslodavca; broj učenika za koje poslodavac organizuje učenje kroz rad; adresa mesta izvođenja učenja kroz rad; datum i vreme zaključenja ugovora i datum početka učenja kroz rad) javno su dostupni i objavljuju se na zvaničnoj internet stranici Privredne komore Srbije. Međutim, Predlog zakona ne predviđa obavezu objavljivanja samih ugovora o dualnom obrazovanju. Kako bi se omogućila javnost svih podataka o ovom vidu obrazovanja, preporuka je da se pomenute odredbe izmene i da se predvidi obaveza objavljivanja ugovora o dualnom obrazovanju.
Odredbe o instruktoru
Član 30.
Ovaj član odnosi se na obuku i licencu za instruktora. Stavom 5. propisano je da Privredna komora obrazuje Komisiju za polaganje ispita za instruktora i sprovodi ispit za instruktora. Prema stavu 6, ova komisija ima u svom sastavu, osim stručnjaka za odgovarajuću oblast rada, najmanje po jednog predstavnika kojeg predlaže Ministarstvo i Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. Formulacija stručnjak za odgovarajuću oblast rada je podložna različitim tumačenjima u praksi, dok Predlog zakona, ne sadrži dodatne odredbe o sastavu, uslovima i kriterijumima za izbor i mandatu članova Komisije. Na ovaj način su Privrednoj komori, u pogledu izbora i mandata, a Ministarstvu i Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, u pogledu predlaganja pojedinih članova Komisije, data široka diskreciona ovlašćenja. Kako bi se otklonili pomenuti nedostaci, neophodno je zakonskim odredbama precizno urediti pitanja broja članova, uslova i kriterijuma za izbor, uz obavezno pojašnjenje formulacije stručnjak za odgovarajuću oblast rada, kao i postupka za izbor i razrešenje članova Komisije, uključujući tu i trajanje njihovog mandata.
Stavom 14. predviđeno je da bliže uslove i druga pitanja od značaja za polaganje ispita za instruktora, na predlog Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, propisuje ministar. Ovim rešenjem ministru je dato ovlašćenje da svojim aktom uredi pitanja koja je neophodno detaljnije urediti Predlogom zakona – uslove i značajna pitanja za polaganje ispita za instruktore. Imajući u vidu navedeno, neophodno je Predlogom zakona urediti uslove i druga značajna pitanja za polaganje ispita za instruktore.
Odredbe o ocenjivanju i ispitima u dualnom obrazovanju
Član 32.
Ovim članom regulisani su završni i maturski ispit. Stavom 3. propisano je da je pri proveri stečenih kompetencija tokom učenja kroz rad obavezno učešće kvalifikovanih predstavnika poslodavaca koje imenuje Privredna komora Srbije. Međutim, Predlogom zakona nisu propisani bilo kakvi dodatni uslovi i kriterijumi za imenovanje predstavnika poslodavaca, čime su Privrednoj komori data široka diskreciona ovlašćenja po ovom pitanju. Imajući to u vidu, preporuka je da se odredbe Predloga zakona dopune propisivanjem dodatnih uslova i kriterijuma ili elemenata kriterijuma za imenovanje predstavnika poslodavaca koji će učestvovati u proveri stečenih kompetencija tokom učenja kroz rad.
Kaznene odredbe
Članovi 36. i 37.
Ovim članovima propisani su prekršaji za povrede pojedinih odredaba Predloga zakona. Međutim, Predlog zakona ne predviđa prekršajnu odgovornost škole i poslodavca, odnosno odgovornih lica u ovim subjektima, u određenim slučajevima povrede zakonskih obaveza. Na primer, Predlogom zakona nije propisana prekršajna odgovornost poslodavca, odnosno odgovornog lica kod poslodavca, ukoliko suprotno članu 28, ne dostavi Privrednoj komori ugovor o dualnom obrazovanju u propisanom roku, radi upisa u registar ugovora o dualnom obrazovanju. S druge strane, Predlogom zakona nije propisana prekršajna odgovornost škole, odnosno odgovornog lica škole, ukoliko suprotno članu 26. učeniku ne organizuje učenje kroz rad u istom obrazovnom profilu kod drugog poslodavca sa kojim je zaključila ugovor o dualnom obrazovanju, odnosno u roku od 15 dana ne obezbedi uslove za nastavak učenja kroz rad u odgovarajućem obrazovnom profilu.
Prelazne i završne odredbe
Član 40.
Ovim članom predviđeno je da Vlada obrazuje komisiju za razvoj i sprovođenje dualnog obrazovanja u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, radi sprovođenja i unapređivanja dualnog obrazovanja i trogodišnjih vrednovanja ostvarenih rezultata. S druge strane, Poslovnikom Vlade propisano je da komisije predstavljaju stalna tela Vlade; da su članovi ovih tela članovi Vlade, a da pored njih to mogu biti državni sekretari i lica koja Vlada postavlja u organe državne uprave čiji su poslovi u delokrugu stalnog radnog tela, kao i da broj članova stalnog radnog tela određuje Vlada pri imenovanju članova. Međutim, bez obzira na pomenute odredbe Poslovnika Vlade, mišljenja smo da je Predlogom zakona neophodno precizno urediti pitanja broja članova, uslova i kriterijuma za izbor, rada, kao i postupka za izbor i razrešenje članova ove komisije, uključujući tu i trajanje njihovog mandata.
III Zaključak
Predmet Predloga zakona su sadržaj i način ostvarivanja dualnog obrazovanja, uzajamna prava i obaveze učenika, roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika učenika, škole i poslodavca, materijalno i finansijsko obezbeđenje učenika, kao i druga pitanja od značaja za dualno obrazovanje.
Predlogom zakona se, bez dovoljnog sužavanja diskrecionih ovlašćenja, veoma značajna uloga u oblasti dualnog obrazovanja prepušta Privrednoj komori Srbije, koja je interesna i poslovno-stručna organizacija privrednih subjekata. Poseban problem predstavlja to što Predlog zakona sadrži više nedorečenih i nepreciznih rešenja, koja ostavljaju prostor za različita tumačenja i koja mogu pogodovati partikularnim interesima koji su u suprotnosti sa javnim interesom. Na kraju, Predlog zakona sadrži i druge nedostatke, koji se, pored ostalog, odnose na nepostojanje uslova i kriterijuma ili elemenata kriterijuma za imenovanje članova komisija, davanje širokih diskrecionih ovlašćenja i prepuštanje ministru i Privrednoj komori da značajna pitanja uredi svojim aktima, iako je neophodno da ta pitanja budu regulisana zakonskim odredbama.
Agencija za borbu protiv korupcije smatra da je neophodno otkloniti identifikovane nedostatke u cilju stvaranja adekvatnog pravnog okvira u oblasti dualnog obrazovanja.
Mišljenje Agencije za borbu protiv korupcije, od 23.10.2017. god.
Izvor: sajt Agencije za borbu protiv korupcije