Na sajtu Narodne skupštine 6. juna 2025. godine objavljen je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima.
Razlozi za donošenje ovim izmena, prema predlagaču, su sledeći:
„Evropska komisija je u svom mišljenju, koje je dato nakon usvajanja Zakona o javnom informisanju i medijima, ukazala da u navedenom zakonu nedostaju adekvatne i pravno obavezujuće zaštitne mere za rešavanje potencijalnog uticaja na uređivačku nezavisnost kod izdavača medija čiji je osnivač društvo kapitala koje obavlja delatnost elektronskih komunikacija. Takođe je ukazano i da je potrebno izmeniti članove 84. i 85. navedenog zakona kako bi se uskladio sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o zaštititi slobode izražavanja novinara i prava javnosti na informisanje. Evropski standardi predviđaju da novinari treba da budu slobodni u izveštavanju o krivičnim predmetima koji su u toku, uz ograničenja samo u pogledu principa pretpostavke nevinosti, tačnosti informacija i prava na pravično suđenje.“
Zakon o javnom informisanju i medijima („Sl. glasniku RS”, br. 92/2023) primenjuje se od 4. novembra 2023. godine.
Pravila o javnom informisanju obezbeđuju i štite iznošenje, primanje i razmenu informacija, ideja i mišljenja putem medija u cilju unapređivanja vrednosti demokratskog društva, sprečavanja sukoba i očuvanja mira, sprečavanja govora mržnje i netolerancije, istinitog, blagovremenog, verodostojnog i potpunog informisanja uključujući i informisanje i podizanje nivoa poznavanja ljudskih i manjinskih prava i omogućavanja slobodnog razvoja ličnosti.
Ovim zakonom uređuje se način ostvarivanja slobode javnog informisanja koja posebno obuhvata slobodu prikupljanja, objavljivanja i primanja informacija, slobodu formiranja i izražavanja ideja i mišljenja, slobodu štampanja i distribucije novina i slobodu proizvodnje, pružanja i objavljivanja audio i audio-vizuelnih medijskih usluga, slobodu širenja informacija i ideja preko interneta i drugih platformi, kao i slobodu izdavanja medija i obavljanja delatnosti javnog informisanja.
Ovim zakonom uređuju se i načela javnog informisanja, javni interes u javnom informisanju, obezbeđivanje i raspodela sredstava za ostvarivanje javnog interesa, Jedinstveni informacioni sistem za sprovođenje i praćenje sufinansiranja projekata u oblasti javnog informisanja, impresum, skraćeni impresum i identifikacija, javnost podataka o medijima, Registar medija i Evidencija proizvođača medijskih sadržaja, zaštita medijskog pluralizma, pravo novinara na radu i povodom rada, položaj urednika, novinara i predstavnika stranih medija, distribucija medija, privremeno čuvanje i uvid u medijski zapis, posebna prava i obaveze u javnom informisanju, informacije o ličnosti, sredstva i postupci pravne zaštite, nadzor nad primenom odredaba zakona, kao i kaznene odredbe.
Članom 84. koji se pominje u obrzaloženje predloga ovih izmena propisana je pretpostavka nevinosti:
„U cilju zaštite ljudskog dostojanstva, kao i nezavisnosti, ugleda i nepristrasnosti suda ili drugog nadležnog organa, niko se putem medija ne sme označiti učiniocem kažnjivog dela, odnosno krivim ili odgovornim pre pravnosnažnosti odluke suda.“
Članom 85. koji se takođe pominje u obrazloženju uređeno je objavljivanje informacija u vezi s krivičnim postupkom:
„Informacije iz krivičnog postupka koji je u toku mogu se objaviti ako su iznete na glavnom pretresu ili ako su pribavljene ili ako su mogle biti dobijene od organa javne vlasti na osnovu zakona kojim se uređuje pristup informacijama od javnog značaja.“
U predlogu izmena, kada su u pitanju ova dva člana, navedeno je da se menja član 84. Zakona o javnom informisanju i medijima. Izmena je usmerena ka bližem uređenju pretpostavke nevinosti i prava medija da izveštavaju o krivičnim postupcima, uz određena ograničenja. Prvo, mediji imaju slobodu da izveštavaju o krivičnim postupcima, ali moraju poštovati pretpostavku nevinosti, što znači da ne smeju osumnjičene ili okrivljene označiti kao krivce pre pravosnažne sudske presude.
Ukoliko bude usvojen ovaj predlog, član 84. će glasiti:
„Ovim zakonom poštuje se pravo na slobodu informisanja i slobodu medija. Novinari imaju slobodu da izveštavaju i komentarišu funkcionisanje krivičnopravnog sistema, uključujući i krivične postupke koji su u toku.
Niko ne sme biti označen u medijima kao izvršilac krivičnog dela niti proglašen krivim ili odgovornim za krivično delo pre nego što pravnosnažna sudska odluka bude doneta.“
Članom 5. Predloga zakona predviđeno je da briše član 85. Zakona i naziv iznad člana 85.
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.