Na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine i sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o izmenama I dopunama Zakona o zaštiti prirode (u daljem tekstu: Predlog zakona).
Zakonom iz 2016. godine, tačnije Zakonom o zaštiti prirode ( „Službeni glasnik RS“, br. 36/2009, 88/2010, 91/2010-ispr., 14/2016 i 95/2018-dr.zakon), za predmet regulisanja članom 1. određeno je da se njime uređuje zaštita i očuvanje prirode, biološke, geološke i predeone raznovrsnosti kao dela životne sredine., dok su članom 2. za ciljeve koji se istim ostvaruju postavljeni:
1) zaštita, očuvanje i unapređenje biološke (genetičke, specijske i ekosistemske), geološke i predeone raznovrsnosti;
2) usklađivanje ljudskih aktivnosti, ekonomskih i društvenih razvojnih planova, programa, osnova i projekata sa održivim korišćenjem obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa i dugoročnim očuvanjem prirodnih ekosistema i prirodne ravnoteže;
3) održivo korišćenje i/ili upravljanje prirodnim resursima i dobrima, obezbeđivanje njihove funkcije uz očuvanje prirodnih vrednosti i ravnoteže prirodnih ekosistema;
4) blagovremeno sprečavanje ljudskih aktivnosti i delatnosti koje mogu dovesti do trajnog osiromašenja biološke, geološke i predeone raznovrsnosti, kao i poremećaja sa negativnim posledicama u prirodi;
5) utvrđivanje i praćenje stanja u prirodi;
6) unapređenje stanja narušenih delova prirode i predela.
Kod primene, članom 3. određeno je da odredbe ovoga zakona ne primenjuju u slučaju suzbijanja i sprečavanja neposredne opasnosti po život ili zdravlje ljudi ili imovinu, spašavanja ljudi i imovine i to samo dok traju navedene okolnosti koje se utvrđuju posebnim aktom nadležnog organa.
Koji su razlozi izmene?
Upravo kao jedan od razloga izmene, navodi se potreba da se otklone određeni problemi i nedostaci koji su uočeni u dosadašnjoj primeni Zakona.
Takođe, ne tako manje značajni razlozi za izmenu navode se i obaveza usklađivanja sa odredbama važećih zakona poput Zakona o planskom sistemu Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 30/18), kao i usklađivanja sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru („Službeni glasnik RS”, br. 36/15, 44/18-dr. zakon i 95/18). S druge strane na putu pridruživanja Evropskoj Uniji, tokom postupka harmonizacije domaćeg zakonodavstva sa propisima Evropske Unije, koji se odnosi i na važeći Zakon, a kojima je već izvršeno usklađivanje sa propisima Evropske Unije, potrebno je precizirati i otkloniti nedostatke koji su uočeni u dosadašnjoj primeni tih odredaba Zakona. U tom smislu odredbe koje se odnose na postupak Ocene prihvatljivosti za ekološku mrežu kao i odredbe o ekološkoj mreži su detaljnije razrađene i potpunije definisane, čime se jedan od najvažnijih procesa u zaštiti prirode, a to je proces uspostavljanja ekološke mreže Republike Srbije, odnosno ekološke mreže Evropske Unije, NATURA 2000, definiše u skladu sa zahtevima Direktive 92/43/EEZ oočuvanju prirodnih staništa i divljih životinjskih i biljnih vrsta (u daljem tekstu: Direktiva o staništima) i Direktive 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica (u daljem tekstu: Direktiva o pticama).
Ključni razlog za predloženim izmenama su problemi do kojih je dovela izgradnja malih hidroelektrana u zaštićenim područjima, uz veliko negodovanje i protivljenje kako građana koji žive u neposrednom okruženju odnosno u tim zaštićenim područjima, tako i stručne javnosti, mnogobrojnih predstavnika stručnih i drugih institucija, Zaštitnika građana, nevladinog sektora i drugih. Takođe, i činjenica da broj već izdatih odobrenja za izgradnju minihidroelektrana u zaštićenim područjima prevazilazi kapacitet prostora i znatno ugrožava i degradira prirodu biljni i životinjski svet, kao i same rečne tokove i riblji fond u tim tokovima.
Kako je trenutno regulisano?
Usvojenim Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije („Službeni glasnik RS”, broj 40/21) zabranjena je izgradnja malih hidroelektrana u zaštićenim područjima, kao jednog od vidova obnovljivih izvora energije, pa se ovim izmenama postiže usaglašavanje zakonskih propisa Republike Srbije.
Zakonom o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 91/10-ispravka, 14/16 i 95/18-dr. zakon), ustanovljeni su režimi zaštite u zaštićenim područjima, u članu 35. Zakona, na osnovu koga je izgradnja hidroeneregetskih objekata zabranjena samo u prvom režimu zaštite, odnosno u drugom i trećem režimu zaštite izgradnja hidroelektrana i hidrotehničkih radova se ograničava, tj. moguća je.
Umesto zaključka
U odnosu na ovakva zakonska rešenja, uz poštovanje propisanih uslova, uz propisani inspekcijski nadzor, propisani nadzor od strane upravljača zaštićenog područja, kao i mnoge druge odredbe raznih zakona koji daju ovlašćenja za postupanje, može se reći da je u normativnom smislu u velikoj meri obezbeđena zaštita prirode i sankcionisanje u slučajevima protivzakonitog postupanja.
Treba istaći da su procedure za izdavanje uslova, saglasnosti i dozvola a koje za krajnji ishod imaju izgradnju male hidroelektrane, upravni postupci, pa je i pravni put za poništaj tih akata, propisan zakonom koji uređuje upravni postupak.
Takođe, treba imati u vidu negativne uticaje privrednih aktivnosti na ukupno stanje biodiverziteta, ekološki značajna staništa, prirodne retkosti, kao i ugrožene vrste i predela u zaštićenim područjima. Negativne posledice se posebne odražavaju na stanje šumskih ekosistema i posebno osetljivih ekosistema (vlažna i močvarna staništa, stepe i šumostepe, peščare, kontinentalne slatine, visoko planinska staništa i dr.)
Postizanje ciljeva zaštite prirode zahteva pre svega uspostavljanje efikasnih mehanizama za dobijanje odgovarajućih informacija i podataka za vrednovanje biodiverziteta, utvrđivanje faktora ugrožavanja i procenu stepena ugroženosti ekosistemske, specijske i genetičke komponente biodiverziteta i razumevanje međuzavisnosti i uslovljenosti privrednog razvoja kapacitetima i ograničenjima prirodnih resursa.
Izvor: Izvod iz saopštenja preuzet sa sajta Ministarstva zaštite životne sredine (www.ekologija.gov.rs)
Izvor: Izvod iz obrazloženja preuzet sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz programa Propis Soft, Redakcija Profi Sistem Com