Na sajtu Narodne skupštine objavljen je Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine.
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova predstavlja najvažniji statistički izvor pojedinačnih podataka o stanovništvu jedne države.
Naredni popis u Republici Srbiji planiran je za 2021. godinu, u skladu sa već ustaljenom desetogodišnjom periodikom sprovođenja popisa u našoj zemlji i sa našim međunarodnim obavezama. Naime, Ekonomski i socijalni savet UN doneo je Rezoluciju br. 2015/10, kojom se sve države članice UN pozivaju da u periodu 2015– 2024. sprovedu najmanje jedan popis stanovništva, naglašavajući značaj popisa kako za državu kao celinu, tako i za svaku njenu najmanju teritorijalnu jedinicu. U 2021. godini popis stanovništva planiraju da sprovedu sve države članice EU (Uredba 763/2008 Evropskog parlamenta i Saveta za popise stanovništva i stanova) i članice EFTA, kako bi se, pored metodološke, obezbedila i optimalna vremenska uporedivost popisnih podataka na međunarodnom nivou.
Popisom 2021. biće utvrđen ukupan broj stanovnika, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji i njihov raspored po nižim prostornim jedinicama: upravnim okruzima, gradovima, opštinama i naseljenim mestima. Obezbediće se pouzdani podaci o vitalnim, etničkim, ekonomskim, obrazovnim, migracionim i drugim obeležjima stanovništva, koji su neophodni za dobijanje precizne slike trenutnog stanja, ali i za projekcije budućih kretanja, a naročito za realno sagledavanje obima i posledica iseljavanja stanovništva u inostranstvo u poslednjih deset godina, pada fertiliteta i ubrzanog starenja stanovništva – društvenih pojava koje najneposrednije utiču na promene u demografskom potencijalu Republike Srbije.
Rezultati Popisa 2021. koristiće se i kao osnova za izradu i praćenje realizacije strateških ciljeva Vlade, a naročito za generisanje indikatora značajnih za ocenu efikasnosti donetih mera, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou.
Podaci dobijeni Popisom od posebnog su značaja za sprovođenje pojedinih zakona i drugih pravnih akata, pre svega iz oblasti ostvarivanja prava nacionalnih manjina, ali i za definisanje mera za poboljšanje položaja osetljivih grupa stanovništva i smanjenje socijalne isključenosti (osobe sa invaliditetom, stari i dr.). Popisom se obezbeđuju i podaci za potrebe međunarodnih institucija i organizacija (UN, Evrostat, Unesko i dr.). Pored toga, u procesu pridruživanja Republike Srbije Evropskoj uniji, popisni podaci važni su za izveštavanje o napretku u više pregovaračkih poglavlja.
Za razliku od svih dosadašnjih popisa, u kojima su podaci prikupljani popunjavanjem papirnih upitnika, u Popisu 2021. godine prvi put će se za prikupljanje podataka koristiti prenosivi računari. Takođe, prvi put će u popisu biti uspostavljen mehanizam za povezivanje popisnih i geoprostornih podataka na nivou kućnog broja, čime će se obezbediti uslovi za agregiranje popisnih podataka po delovima naseljenih mesta, urbanističkim zonama i drugim najmanjim prostornim jedinicama. Popisni podaci poslužiće i za definisanje stepena urbanizacije, tipologije ruralnih i urbanih područja, kao i za izradu drugih klasifikacija koje nedostaju, a koje se baziraju na preciznim podacima o prostornom razmeštaju stanovništva. Veća vrednost i upotrebljivost informacija o prostornoj distribuciji stanovništva dobijenih na ovaj način zadovoljiće potrebe najšireg kruga korisnika.
Popis 2021. specifičan je i po tome što bi trebalo da bude poslednji popis u Republici Srbiji koji se sprovodi na tradicionalan način, tj. neposrednim pojedinačnim popisivanjem svih jedinica (lica, domaćinstava i stanova). Imajući u vidu brojne aktivnosti koje se na nivou države sprovode u oblasti unapređenja postojećih i uspostavljanja novih administrativnih baza podataka, realno je očekivati da će se u narednom periodu steći uslovi za sprovođenje popisa na bazi registara. Upravo će rezultati Popisa 2021. poslužiti za proveru obuhvata i kvaliteta podataka koji se vode u administrativnim registrima, ali i za uspostavljanje statističkog registra stanovništva, koji će se ažurirati iz administrativnih izvora i biti osnov za sprovođenje narednog popisa, 2031. godine. Osnovna prednost popisa baziranih na registrima jeste da se, za razliku od tradicionalnih popisa, koji se zbog visokih troškova i kompleksne organizacije sprovode u razmacima od deset godina, mogu po potrebi realizovati u daleko kraćim vremenskim intervalima.
Popis stanovništva je najkompleksnije statističko istraživanje – kako po sadržaju i metodološkim rešenjima, tako i po svojoj specifičnoj organizaciji.
Cilj donošenja ovog zakona jeste da se na jedinstven način pravno regulišu nadležnosti i obaveze ministarstava i drugih organa i organizacija u vezi s pripremama i sprovođenjem Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. (u daljem tekstu: Popis), a posebno poslovi i zadaci Republičkog zavoda za statistiku, koji ima ključnu ulogu u svim fazama njegovog sprovođenja, kao i zadaci popisnih komisija, koje se za potrebe sprovođenja Popisa formiraju u opštinama, gradovima i Gradu Beogradu. Pored toga, ovim zakonom regulišu se obaveze i dužnosti lica koja se obuhvataju Popisom i lica koja neposredno obavljaju poslove Popisa, upotreba i zaštita podataka prikupljenih Popisom i objavljivanje rezultata Popisa. Na kraju, cilj ovog zakona jeste i da se regulišu pitanja u vezi sa finansiranjem Popisa.
Izvor: Izvod iz obrazloženja preuzet sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)