Na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o rodnoj ravnopravnosti (u daljem tekstu: Predlog zakona).
Kako se navodi u obrazloženju Predloga zakona a u vezi razloga za njegovo donošenje Republika Srbija je u septembru 2009. godine donela Zakon o ravnopravnosti polova („Službeni glasnik RS”, broj 104/09), kojim je bliže uredila način ostvarivanja ravnopravnosti žena i muškaraca i promovisanje politike jednakih mogućnosti u oblastima javnog i privatnog sektora od posebnog značaja za ravnopravnost polova, kao što su oblasti: zapošljavanja i rada; socijalne i zdravstvene zaštite; porodičnih odnosa; obrazovanja; kulture i sporta; kao i političkog i javnog života. Tim zakonom je, takođe, uređeno i preduzimanje posebnih mera za sprečavanje i otklanjanje diskriminacije zasnovane na polu, kao i postupak pravne zaštite lica izloženih diskriminaciji.
Zakonom o ravnopravnosti polova uređuje se stvaranje jednakih mogućnosti ostvarivanja prava i obaveza, preduzimanje posebnih mera za sprečavanje i otklanjanje diskriminacije zasnovane na polu i rodu i postupak pravne zaštite lica izloženih diskriminaciji.
Ravnopravnost polova podrazumeva ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora, u skladu sa opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, potvrđenim međunarodnim ugovorima, Ustavom Republike Srbije (u daljem tekstu: Ustav) i zakonima, i svi su dužni da je poštuju.,
Diskriminacija po osnovu pola je svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva) koje ima za cilj ili posledicu da licu ili grupi oteža, ugrozi, onemogući ili negira priznanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u političkoj, ekonomskoj, društvenoj, kulturnoj, građanskoj, porodičnoj i drugoj oblasti.
Diskriminacijom se smatra i ako se prema licu neopravdano postupa lošije nego što se postupa prema drugome, isključivo ili uglavnom što je tražilo ili namerava da traži pravnu zaštitu od diskriminacije ili je ponudilo ili namerava da ponudi dokaze o diskriminatorskom postupanju.
Pod neopravdanim razlikovanjem, isključivanjem, ograničavanjem i postupanjem ili drugim preduzetim merama, u smislu ovog zakona, naročito se smatra ako:
1) preduzeta mera nije opravdana zakonitim ili legitimnim ciljem;
2) ne postoji srazmera između preduzetih mera i cilja koji se preduzetim merama ostvaruje.
Neposredna diskriminacija jeste svako neopravdano razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje kojima se u istoj ili sličnoj situaciji bilo kojim aktom ili radnjom organa javne vlasti, poslodavca ili pružaoca usluge, lice ili grupa lica stavljaju ili su stavljeni u nepovoljniji položaj, odnosno kojim bi mogli biti stavljeni u nepovoljniji položaj po osnovu pola. A Posredna diskriminacija je svako neopravdano razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje kojima se u istoj ili sličnoj situaciji lice odnosno grupa lica, na osnovu pola kao ličnog svojstva, stavlja u nepovoljniji položaj donošenjem akta ili vršenjem radnje koja je prividno zasnovana na načelu jednakosti i nediskriminacije.
Kako se navodi u obrazloženju, tokom vođenja pregovora o članstvu Republike Srbije u Evropskoj uniji (EU) uočeno je da se postojećim rešenjima Zakona o ravnopravnosti polova ne dostižu zajedničke tekovine ravnopravnosti žena i muškaraca i da nije u punoj meri usaglašen sa relevantnim zakonodavstvom EU, a pre svega, u odnosu na: primenu principa ravnopravnog tretmana muškaraca i žena u pristupu i nabavci roba i usluga; u implementaciji načela jednakih mogućnosti i jednakog tretmana žena i muškaraca u vezi sa pitanjima zapošljavanja, samozapošljavanja i obavljanja zanimanja.
Pored toga, taj zakon nije u dovoljnoj meri usaglašen sa potvrđenim međunarodnim ugovorima, opšteprihvaćenim standardima i odredbama relevantnih direktiva Evropske unije, a nedostaje i odgovarajući celovit i koherentan institucionalni okvir za ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti radi obezbeđenja njegove delotvorne primene u praksi. Na to je ukazao i Komitet Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna i kulturna prava, kao i Komitet Ujedinjenih nacija za ljudska prava u svojim zapažanjima upućenim Republici Srbiji, ukazujući na potrebu jačanja nacionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost, eliminisanje rodno zasnovane diskriminacije i sprečavanja nasilja u porodici.
Savet stranih investitora navodi da u Republici Srbiji nije lako objektivno sagledati položaj žena i njihovu diskriminaciju u različitim sferama javnog i privatnog života zbog nedovoljnog broja rodno osetljivih statističkih podataka i istraživanja, kao i zbog nepostojanja ili pak postojanja vrlo slabih mehanizama za praćenje primene planiranih mera i aktivnosti i njihovih (stvarnih) efekata. Pokazatelji izraženi indeksom rodne ravnopravnosti govore o blagom unapređenju stanja, pre svega u oblasti političkog učestvovanja žena (što je direktna posledica kvota u izbornim zakonima). U svim drugim oblastima registrovan je vrlo skroman napredak, a u nekim podoblastima čak i stagnacija ili pogoršanje stanja. Žene dosledno podnose manji broj pritužbi na diskriminaciju iako bi se moglo očekivati suprotno. Osim toga, nije uspostavljen niz mera iz četiri ključne oblasti – integrisana politika, prevencija, zaštita i podrška za žrtve nasilja ili se one nedovoljno efikasno primenjuju. Svi raspoloživi podaci potvrđuju da se nedovoljno poštuju seksualna i reproduktivna prava i zdravlje devojaka i žena.
U obrazloženju se između ostalog takođe navodi da Zaštitnik građana podržava usvajanje Predloga zakona o rodnoj ravnopravnosti, s obzirom na to da, kao što ovaj organ godinama ističe, važeći Zakon o ravnopravnosti polova nije na odgovarajući način uredio oblast rodne ravnopravnosti i nije usklađen sa preuzetim međunarodnim obavezama i supsidijarnim zakonodavstvom.
Predlogom zakona o rodnoj ravnopravnosti predviđa se stvaranje jednakih mogućnosti za učešće i ravnopravan tretman žena i muškaraca u oblasti rada, zapošljavanja, samozapošljavanja, socijalnog osiguranja, socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, odbrane i bezbednosti, saobraćaja, energetike i komunikacija, zaštite životne sredine, kulture, javnog informisanja, sporta, političkog delovanja i javnih poslova, reproduktivnih i seksualnih prava, pristupa robi i uslugama, kao i mere za suzbijanje i sprečavanje svih oblika rodno zasnovanog nasilja, nasilja prema ženama i nasilja u porodici.
Uvodnim odredbama (čl. 1-6.) Predloga zakona o rodnoj ravnopravnosti određen je njegov predmet i sadržaj i obaveze svih učesnika u njegovom sprovođenju. Ovaj predlog zakona predstavlja iskorak u odnosu na Zakon o ravnopravnosti polova, jer već u samom nazivu i predmetu uređivanja prepoznaje „rodnu ravnopravnost” i daje njeno određenje, te sadržaj ove sintagme pojmova usklađuje sa opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima.
U skladu sa Predlogom zakona pojedini termini upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
1) rod označava društveno određene uloge, mogućnosti, ponašanja, aktivnosti i atribute, koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce uključujući i međusobne odnose muškaraca i žena i uloge u tim odnosima koje su društveno određene u zavisnosti od pola;
2) osetljive društvene grupe su žene sa sela, žrtve nasilja, kao i grupe lica koje se zbog društvenog porekla, nacionalne pripadnosti, imovnog stanja, pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, starosti, psihičkog i/ili fizičkog invalidita, života u nerazvijenom području ili iz drugog razloga ili svojstva nalaze u nejednakom položaju;
3) pol predstavlja biološku karakteristiku na osnovu koje se ljudi dele na žene i muškarce;
4) jednake mogućnosti podrazumevaju jednako ostvarivanje prava i sloboda žena i muškaraca, njihov ravnopravni tretman i ravnopravno učešće u političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i drugim oblastima društvenog života i u svim fazama planiranja, pripreme, donošenja i sprovođenja odluka i ravnopravno korišćenje njihovih rezultata, bez postojanja rodnih ograničenja i rodne diskriminacije;
5) diskriminacija lica po osnovu dva ili više ličnih svojstava bez obzira na to da li se uticaj pojednih ličnih svojstava može razgraničiti (višestruka diskriminacija) ili se ne može razgraničiti (interseksijska diskriminacija);
6) rodna perspektiva odnosi se na uzimanje u obzir rodnih razlika, razlika po polu i različitih interesa, potreba i prioriteta žena i muškaraca i njihovo uključivanje u sve faze planiranja, pripreme, donošenje i sprovođenje javnih politika, propisa, mera i aktivnosti;
7) rodna analiza predstavlja procenjivanje uticaja posledica svake planirane aktivnosti, uključujući zakonodavstvo, mere i aktivnosti, javne politike i programe, po žene i muškarce i rodnu ravnopravnost u svim oblastima i na svim nivoima;
8) urodnjavanje predstavlja sredstvo za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti kroz uključivanje rodne komponente u sve javne politike, planove i prakse;
9) uravnotežena zastupljenost polova postoji kada je zastupljenost jednog od polova između 40–50% u odnosu na drugi pol, a osetno neuravnotežena zastupljenost polova postoji kada je zastupljenost jednog pola niža od 40% u odnosu na drugi pol, osim ako iz posebnog zakona ne proizlazi drugačije;
10) rodno zasnovano nasilje je svaki oblik fizičkog, seksualnog, psihičkog, ekonomskog i socijalnog nasilja koje se vrši prema licu ili grupama lica zbog pripadnosti određenom polu ili rodu, kao i pretnje takvim delima, bez obzira na to da li se dešavaju u javnom ili privatnom životu, kao i svaki oblik nasilja koji u većoj meri pogađa lica koja pripadaju određenom polu;
11) nasilje prema ženama označava kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i sva dela rodno zasnovanog nasilja koja dovode ili mogu da dovedu do: fizičke, seksualne, psihičke, odnosno, finansijske povrede ili patnje za žene, obuhvatajući i pretnje takvim delima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti bilo u privatnom životu;
12) nasilje u porodici označava svako delo fizičkog, seksualnog, psihičkog, odnosno ekonomskog nasilja do kojeg dolazi u okviru porodice ili domaćinstva, odnosno između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, nezavisno od toga da li izvršilac deli ili je delio isto boravište sa žrtvom;
13) uznemiravanje jeste svako neželjeno ponašanje koje ima za cilj ili posledicu povredu dostojanstva lica ili grupe lica na osnovu pola, odnosno roda, a naročito ako se time stvara strah ili neprijateljsko, zastrašujuće, ponižavajuće i uvredljivo okruženje;
14) podsticanje na diskriminaciju na osnovu pola, odnosno roda je davanje uputstava o načinu preduzimanja diskriminatornih postupaka i navođenja na diskriminaciju na osnovu pola, odnosno roda, na drugi sličan način;
15) seksualno, odnosno polno uznemiravanje jeste svaki neželjeni verbalni, neverbalni ili fizički akt seksualne prirode koji ima za cilj ili posledicu povredu ličnog dostojanstva, a naročito ako se time stvara strah, neprijateljsko, zastrašujuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje;
16) seksualno, odnosno polno ucenjivanje je svako ponašanje lica koje, u nameri činjenja ili nečinjenja dela seksualne prirode, uceni drugog da će u slučaju odbijanja pružanja traženog protiv njega ili njemu bliskog lica izneti nešto što može škoditi njenoj ili njegovoj časti ili ugledu;
17) rodno osetljiv jezik jeste jezik kojim se promoviše ravnopravnost žena i muškaraca i sredstvo kojim se utiče na svest onih koji se tim jezikom služe u pravcu ostvarivanja ravnopravnosti, uključujući promene mišljenja, stavova i ponašanja u okviru jezika kojim se služe u ličnom i profesionalnom životu;
18) organi javne vlasti jesu državni organi, organi autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i javna preduzeća, ustanove, javne agencije i druge organizacije i lica kojima su zakonom poverena pojedina javna ovlašćenja, kao i pravno lice koje osniva ili finansira u celini, odnosno u pretežnom delu Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave;
19) poslodavac je domaće ili strano pravno i fizičko lice u javnom i privatnom sektoru, koje zapošljava, odnosno radno angažuje jedno ili više lica, odnosno lice koje u državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave vrši prava i dužnosti poslodavca u ime Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave;
20) udruženje jeste dobrovoljna i nevladina nedobitna organizacija zasnovana na slobodi udruživanja više fizičkih ili pravnih lica, osnovana radi praćenja, ostvarivanja i unapređenja određenog zajedničkog ili opšteg cilja i interesa, koji nisu zabranjeni Ustavom ili zakonom, upisana u registar nadležnog organa, u skladu sa zakonom;
21) socijalni partneri su Vlada, nadležni organ autonomne pokrajine, nadležni organ jedinice lokalne samouprave, reprezentativni sindikati, reprezentativna udruženja poslodavaca, poslodavci, izuzev subjekata koji se po drugom osnovu javaljaju kao socijalni partneri, proizvođači i prodavci roba i pružaoci usluga, javna preduzeća i javne službe;
22) plata predstavlja novčanu nadoknadu za izvršen rad. Pravo na platu je osnovno i neotuđivo pravo zaposlenih iz radnog odnosa. Plata podrazumeva nadoknadu za jednak rad, odnosno rad jednake vrednosti uz primenu načela jednakosti i jednakog postupanja prema zaposlenima, bez obzira na pol, odnosno rod;
23) neplaćeni kućni rad predstavlja poslove za čije obavljanje se ne ostvaruje novčana naknada, a podrazumevaju vođenje domaćinstva, staranje i brigu o deci, o starijim i bolesnim članovima porodice, poslove na poljoprivrednom imanju, kao i druge slične neplaćene poslove;
24) rodni stereotipi jesu tradicijom formirane i ukorenjene ideje prema kojima su ženama i muškarcima proizvoljno dodeljene karakteristike i uloge koje određuju i ograničavaju njihove mogućnosti i položaj u društvu;
25) tela za rodnu ravnopravnost su povremena tela organa autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave koja se obrazuju u cilju sprovođenja mera predviđenih ovim zakonom i dokumentima javnih politika radi unapređenja rodne ravnopravnosti.
U drugom delu (čl. 7-12.) Predloga zakona uređuje se politika jednakih mogućnosti i mere za ostvarivanje i unapređenje rodne ravnopravnosti.
U trećem delu (čl. 13–24.) uređuju se planski akti u oblasti rodne ravnopravnosti i izveštavanje o realizaciji planskih akata.
Četvrti deo Predloga zakona(čl. 25–26.) reguliše organe javne vlasti i posebne mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti.
Delom petim (čl. 27–50.) propisuju se oblasti u kojima se određuju i sprovode opšte i posebne mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti. Pored oblasti, regulisanih Zakonom o ravnopravnosti polova (npr. rad i zapošljavanje, socijalna i zdravstvena zaštita, porodični odnosi, obrazovanje, kultura i sport, politički i javni život i sl.), Predlog zakona o rodnoj ravnopravnosti je obuhvatio i nove, na koje je ukazala Evropska komisija (npr. samozpošljavanje, slobodan pristup robama i uslugama) ili učesnici javne rasprave o Nacrtu ovog zakona (informacionone tehnologije, odbrana i bezbednost, saobraćaj, eneregtika, zaštita životne sredine, repruduktivna i seksulana prava i sl.), što je uvaženo i uneto u sadržaj Predloga zakona o rodnoj ravnopravnosti.
U delu šestom (čl. 51–58.) Predloga zakona regulisano je sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja.
U sedmom delu (čl. 59–64.) regulisan je institucionalni okvir za ostvarivanje rodne ravnopravnosti.
U skladu sa Predlogom zakona kreiranje, sprovođenje, praćenje i unapređivanje politika za ostvarivanje rodne ravnopravnosti obavljaju:
1) Vlada;
2) Ministarstva, drugi organi državne uprave u čijem su delokrugu oblasti u kojima se određuju i sprovode opšte i posebne mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti;
3) Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost;
4) organi autonomne pokrajine;
5) organi jedinice lokalne samouprave;
6) drugi organi javne vlasti, organizacije i ustanove koji u skladu sa svojim ovlašćenjima učestvuju u sprečavanju diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda i sprečavanju rodno zasnovanog nasilju.
U delu osam Predloga zakona (čl. 65–66.) regulisano je evidentiranje i izveštavanje o ostvarivanju rodne ravnopravnosti.
U delu devet Predlog azakona predviđene su kaznene odredbe (čl. 67–70.). Kaznene odredbe obuhvataju kažnjavanje za prekršaje poslodavaca, osiguravajućih društava i sredstava informisanja, odgovornih lica u organima javne vlasti, političkih stranaka i sindikalnih organizacija.
U delu deset Predloga zakona reguliše se nadzor nad primenom zakona. Nadzor nad primenom ovog zakona vrši Ministarstvo. Nadzor u oblastima u kojima se određuju i sprovode posebne mere za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti vrše nadležna ministarstva za te oblasti, kao i nadležni inspekcijski organi.
U delu jedanaest Predloga zakona (čl. 73–77.) propisane su prelazne i završne odredbe koje obuhvataju usklađivanje i donošenje akata, rokove za donošenje i primenu podzakonskih akata, usklađenost ugovora o osiguranju sa ovim zakonom, prestanak važenja Zakona o ravnopravnosti polova i stupanje na snagu ovog zakona.
Izvor: Izvod iz Predloga preuzet sa sajta Narodne Skupštine (www.parlament.gov.rs)
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz programa „Propis Soft“, redakcija Profi Sistem Com