Na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o studenskom organizovanju (u daljem tekstu: Predlog zakona).
Kako se navodi u obrazloženju Predloga Zakona do stupanja na snagu „Bolonjskog sistema” uspostavljenog Zakonom o visokom obrazovanju iz 2005. godine studentsko organizovanje nije bilo konkretnije uređeno, a baziralo se na postojanju studentskih organizacija.
Zakonom iz 2005. godine, tačnije Zakonom o visokom obrazovanju (“Sl. glasnik RS”, br. 76/2005, 100/2007-aut.tum., 97/2008, 44/2010, 93/2012, 89/2013, 99/2014, 45/2015-aut.tum., 68/2015 i 87/2016) daje se okvir učešća studenata u okvirima visokog školstva, a propisuje se i postojanje Studentskog parlamenta.
Odredbe koje se odnose na studentsko organizovanje uključene su i u novi Zakon o visokom obrazovanju iz 2017. godine, odnosno važeći Zakon o visokom obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakon, 73/2018, 67/2019, 6/2020-dr.zakoni i 11/2021-aut.tumačenje) međutim, pokazalo se da su od 2005. godine i perioda formiranja prvih Studentskih parlamenata, prakse na fakultetima i univerzitetima u zemlji potpuno različite, razvoj i način funkcionisanja zavisio je potpuno od lokalnih prilika. Ovakva situacija u studentskom organizovanju dovela je do velikih poteškoća i ugrozila funkcionisanje ovog segmenta sistema visokog školstva.
Ovaj Predlog zakona upravo i proizilazi iz problema suviše opštih odredbi koje se odnose na studentsko organizovanje kroz Zakon o visokom obrazovanju.
Kako se navodi dalje u obrazloženju, Predlog zakona o studentskom organizovanju potreban je kako bi se uredila ova oblast sistema visokog školstva i predstavlja simbiozu pozitivnih primera iz prakse kodifikovanih na način kojim bi se pokrili svi aspekti studentskog organizovanja. Treba posebno napomenuti da većina zemalja u regionu već ima ovakav zakon, što je svakako vezano za usklađivnje našeg zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom.
U obrazloženju Predloga zakona se navodi da su ciljevi donošenja Zakona o studentskom organizovanju su:
1) Unapređenje i usaglašavanje sa evropskim standardima u ovoj oblasti;
2) Uređivanje strukture u okviru studentskog organizovanja;
3) Uređivanje institucionalnog okvira za studentsko organizovanje na samostalnim visokoškolskim ustanovama i visokoškolskim ustanovama;
4) Uređivanje položaja, delatnosti, nadležnosti, organizacije i načina funkcionisanja organizacija i način finansiranja Studentskog parlamenta i studentskih organizacija;
5) Uređivanje okvira za ostvarivanje zajedničkih interesa na nacionalnom nivou kroz rad studentskih konferencija i nacionalne studentske organizacije.
Kako se dalje navodi, prilikom izrade Predloga zakona radna grupa z anjegovu izradu je analizirala sve postojaće prakse studenskog organizovanja na teritoriji Republike Srbije. Izrađeni Predlog zakona je prvi zakon kojim se konkretno uređuje ova oblast visokoškolskog sistema.
U glavi I definisan je predmet Predloga zakona, odnosno uređivanje institucionalnog okvira za studentsko organizovanje na samostalnim visokoškolskim ustanovama i visokoškolskim ustanovama, odnosno položaj, delatnost, nadležnost, organizacija i način finansiranja studentskog parlamenta, studentskih organizacija, kao i okvir za ostvarivanja zajedničkih interesa studenata na nacionalnom nivou kroz rad studentskih konferencija i nacionalne studentske organizacije.
U glavi II definisani su osnovni oblici studentskog organizovanja koji su predmet ovog Predloga zakona: Studentska predstavnička tela (Studentske konferencije, studentski parlamenti), Studentske organizacije osnovane u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje osnivanje udruženja.
U glavi III uređeno je funkcionisanje Studentskih konferencija koje su osnovane u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i funkcionisanje Studentskih parlamenata na samostalnim visokoškolskim ustanovama i visokoškolskih jedinica u njihovom sastavu.
U glavi IV uređeno je funkcionisanje i organizacija studentskih organizacija.
Studenska organizacija je udruženje koje je upisano u registar udruženja građana i deluje u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i pravni položaj udruženja građana, a čije članstvo čini isključivo studenti i čiji su ciljevi ili oblast ostvarivanja ciljeva usmereni na studente. Primarna delatnost, definisana statutom, obuhvata najmanje tri od sledećih oblasti: ostvarivanje i zaštita prava, interesa i zdravlja studenata; unapređenje nastave; unapređenje životnog standarda; unapređenje položaja studenata u društvu; unapređenje aktivnog učešća studenata u procesu donošenju odluka.
Organizaciju za studente definišemo kao svako drugo udruženje koje je upisano u registar i deluje u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i pravni položaj udruženja, a čiji su ciljevi ili oblast ostvarivanja ciljeva, pored ostalog, usmereni i na studente.
Ovim zakonom su prepoznata i udruženja za studente koja se bave studentskim standardom, udruženja za studente koja deluju u studentskim domovima i studentske organizacije studenata sa hendikepom.
Predlog zakona dalje predviđa osnivanje Nacionalnog saveza studentskih organizacija, kao i postojanje Saveza na nivou univerziteta i akademija strukovnih studija.
U glavi V Predloga zakona propisano je da Ministarstvo vrši nadzor nad zakonitošću rada, akata i korišćenja finansijskih sredstava.
U glavi VI Predloga zakona su propisane kaznene odredbe za visokoškolske ustanove i odgovorna lica, kao u za studentske konferencije, studentska organizacija, savez studentskih organizacija, odnosno nacionalni savez studentskih organizacija.
U glavi VII Predloga zakona sadržane su prelazne i završne odredbe kojima su propisani rokovi za usaglašavanje sa odredbama ovog zakona.
U prelaznim i završnim odredbama previđeno je da se stupanjem na snagu ovog zakona stavlja van snage odredbe st. 2-6. člana 66. Zakona o visokom obrazovanju, koje se odnose na Studentski parlament.
Predviđeno je da zakon stupi na snagu osam dana od dana objavljivanja u „Sl. glansiku Republike Srbije“.
Podsećamo u skladu sa čl. 66. važećeg Zakona o visokom obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakon, 73/2018, 67/2019, 6/2020-dr.zakoni i 11/2021-aut.tumačenje):
„Studentski parlament je organ visokoškolske ustanove i visokoškolske jedinice koja ima organ upravljanja i upisane studente.
Način izbora i broj članova studentskog parlamenta utvrđuje se opštim aktom visokoškolske ustanove.
Pravo da biraju i da budu birani za člana studentskog parlamenta imaju svi studenti visokoškolske ustanove, odnosno visokoškolske jedinice, upisani na studije u školskoj godini u kojoj se bira studentski parlament.
Predstavnici studenata sa hendikepom i studenata upisanih po afirmativnoj meri zastupljeni su u članstvu studentskog parlamenta.
Mandat članova studentskog parlamenta traje dve godine. Izbor članova studentskog parlamenta održava se svake druge godine u aprilu, tajnim i neposrednim glasanjem.
U cilju ostvarivanja prava i zaštite interesa studenata, studentski parlament bira i razrešava predstavnike studenata u organima visokoškolske ustanove, odnosno visokoškolske jedinice, kao i u organima drugih ustanova u kojima su zastupljeni predstavnici studenata, u skladu sa statutom ustanove.“
Izvor: sajt Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)
Izvor: izvod iz propisa preuzet iz pravne baze Propis Soft, redakcija Profi Sistem Com