od 2010.

Primena mera bezbednosti i zdravlja na radu u uslovima nisakih temperatura

Na sajtu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja objavljen je poziv Uprave za bezbednost i zdravlje na radu svim poslodavcima da primene mere bezbednosti i zdravlja na radu u uslovima niskih temperatura.

Kako se navodi na sajtu ministarstva pri niskim spoljnim temperaturama, najugroženiji su zaposleni koji rade u delatnostima građevinarstva, saobraćaja, šumarstva, ribarstva, komunalne delatnosti, kao i zaposleni koji otklanjaju kvarove na dalekovodima.

Da bi zaštitio život i zdravlje zaposlenih od hladnoće, poslodavac je dužan da pre svega odgovarajućom organizacijom rada i primenom mera bezbednosti i zdravlja na radu smanji štetan uticaj i rizik po zdravlje i život zaposlenih koji obavljaju poslove na otvorenom, da im obezbedi adekvatna sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu, pomoćne prostorije za zagrevanje, tople napitke. Takođe, poslodavac može formirati grupe od dva ili više zaposlenih kod izvođenja radova na otvorenom.

Uprava za bezbednost i zdravlje na radu donela je Smernice za bezbedan i zdrav rad na otvorenom pri uslovima niskih temperatura, čija je svrha da pomogne poslodavcima i zaposlenima da se rizik po bezbednost i zdravlje na radu pri uslovima niskih temperatura svede na najmanju moguću meru. U smernicama je navedeno i postupanje u slučaju pojave zdravstvenih problema prouzrokovanih niskim temperaturama.

U zimskim uslovima rada usled niskih temperatura i većih snežnih padavina poslodavac donosi odluku o tome da li poslovi nastavljaju da budu obavljani u planiranom ili smanjenom obimu, kao i o tome da li treba privremeno obustaviti proces rada.

Ako poslodavac ne primenjuje preventivne mere na radu pri uslovima niskih temperatura ili ako zaposlenima ne obezbedi korišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu – inspekcija rada može da poslodavcu naloži preduzimanje odgovarajućih mera, kao i da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka prema nesavesnim poslodavcima, sa zaprećenom kaznom od 800.000 do 1.000.000 dinara za pravno lice i 400.000 – 500.000 dinara za privatnog preduzetnika, a za odgovorno lice kod poslodavca 40.000 – 50.000 dinara.

Podsećamo, Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu („Sl. glasnik RS”, br. 101/2005, 91/2015 i 113/2017-dr.zakon) uređuje se sprovođenje i unapređivanje bezbednosti i zdravlja na radu lica koja učestvuju u radnim procesima, kao i lica koja se zateknu u radnoj okolini, radi sprečavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom.

Pravo na bezbednost i zdravlje na radu imaju:

1) zaposleni;

2) učenici i studenti kada se nalaze na obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili praktičnoj nastavi (radionice, ekonomije, kabineti, laboratorije i dr.);

3) lica koja se nalaze na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji;

4) lica na profesionalnoj rehabilitaciji;

5) lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora dok rade u privrednoj jedinici zavoda za izvršenje kazne zatvora (radionice, gradilišta i sl.) i na drugom mestu rada;

6) lica na dobrovoljnim i javnim radovima organizovanim u opštem interesu, radnim akcijama i takmičenjima u vezi sa radom;

7) lica koja se zateknu u radnoj okolini radi obavljanja određenih poslova, ako je o njihovom prisustvu upoznat poslodavac.

 

 

Izvor: vesti- sajt Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja (www.minrzs.gov.rs)

Izvor: Izvod iz zakona preuzet iz pravne baze „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com

Najnoviji tekstovi