Nacionalni dan sećanja na žene žrtve nasilja proglašen je odlukom Vlade Republike Srbije 2017. godine, u znak sećanja na 18. maj 2015. godine, kada je u porodičnom nasilju za 3 dana u Republici Srbiji ubijeno sedam žena.
U cilju efikasnije zaštite žrtava i odlučnije borbe protiv nasilja nad ženama i devojčicama, kao apsolutno neprihvatljive društvene pojave, Ministarstvo pravde je 2016. godine započelo izradu Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, sa namerom da unapređenjem prevencije, kroz procenu rizika od strane nadležnih organa, spreči nasilje i tragične posledice nasilja.
Ovim zakonom, koji je počeo da se primenjuje 1. juna 2017. godine, znatno je unapređen normativni okvir u oblasti zaštite žena i devojčica od rodno zasnovanog nasilja. Njegova dosledna primena ne samo da je osnažila ugrožene da zatraže pomoć, već je podigla svest javnosti o neprihvatljivosti ćutanja, nedozvoljenosti i kažnjivosti rodno zasnovanog nasilja i neophodnosti uspostavljanja odnosa poverenja između žrtve i nadležnih državnih organa.
Da je zakon zaživeo, govore i statistički podaci. Zaključno sa aprilom mesecom ove godine, Grupe za koordinaciju i saradnju, koje su formirane u skladu sa ovim zakonom na području svakog osnovnog javnog tužilaštva u Republici Srbiji, sastale su 13.264 puta, razmotrile ukupno 232.619 prijavljenih slučajeva nasilja u porodici i izradile ukupno 75.489 individualnih planova zaštite i podrške žrtvi, a sudovi u Republici Srbiji su u 87.631 slučajeva produžili hitnu meru za 30 dana.
Pored ovog vida sveobuhvatne i koordinisane multisektorske saradnje državnih organa, u cilju preventivnog delovanja i sprečavanja nasilja u porodici, te pružanja pravovremene i delotvorne zaštite svim ženama i devojčicama, Ministarstvo pravde je tokom 2021. godine revidiralo i unapredilo sajt „Isključi nasilje“ i uskladilo ga sa novim propisima, pre svega sa Strategijom za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja (2021-2025.).
Sajt „Isključi nasilje“ obuhvata tri ključna odeljka. Deo koji se odnosi na prijavljivanje nasilja izrađen je u cilju ohrabrivanja žrtava nasilja da nasilje prijave i uticanja na širu javnost da na sve vidove nasilja reaguje blagovremenim prijavljivanjem. Radi informisanja javnosti i žrtava nasilja, u ovom odeljku objavljen je spisak svih institucija i organizacija civilnog društva na području Republike Srbije. Kao novina, predviđena je mogućnost za brzo napuštanje sajta, kako bi se predupredila moguća odmazda učinioca.
Drugi odeljak, koji je namenjen predstavnicima državnih organa, posvećen je efikasnoj zaštiti i obiluje primerima dobre prakse u primeni Zakona o sprečavanju nasilja u porodici. Time se nadležni organi podstiču na jednoobrazno delovanje i unapređivanje svog postupanja, za šta se Ministarstvo pravde intenzivno zalaže godinama. U ovom odeljku dati su i odgovori na nedoumice u postupanju, ali i priručnici koje su publikovali Ministarstvo pravde i organizacije civilnog društva koje se bave pružanjem podrške žrtvama nasilja.
Imajući u vidu da je izveštavanje medija jedna od ključnih karika u prevenciji i zaustavljanju nasilja u porodici, treći deo sajta je posvećen njima. U ovom delu sajta omogućen je pristup publikacijama koje su relevantne za rodno osetljivo izveštavanje.
Kako bi se unapredio položaj i zaštita posebno ranjivih grupa, poput strankinja i osoba sa invaliditetom, deo sadržaja sajta preveden je na engleski jezik i na srpski znakovni jezik, a uveden je i taster „Čitaj mi“ za slabovide i slepe osobe.
U cilju transparentnosti rada i javne dostupnosti informacija, Ministarstvo pravde, u skladu sa višegodišnjom dobrom praksom, deo sajta posvećuje objavljivanju statističkih podataka.
Na ovaj način revidiran i unapređen sajt „Isključi nasilje“ Ministarstvo pravde je zvanično pustilo u rad baš na današnji dan, 18. maja 2022. godine, kao dan sećanja na sve žene koje su tragično stradale u partnerskom i porodičnom nasilju. Neka nas ovaj dan opominje i podseća na odgovornost da, u skladu sa principom nulte tolerancije na nasilje, ne samo danas, već svakog dana ulažemo napore radi postizanja zajedničkog cilja – stvaranja bezbednog okruženja za sve žene i devojčice.
Pravila postupka u sprečavanju nasilja u porodici propisana su odredbama čl.12-23. Zakona o sprečavanju nasilja u porodici (“Sl. glasnik RS”, br. 94/2016):
Opšta pravila
Državni organi i ustanove nadležne za primenu ovog zakona dužni su da brzo, delotvorno i koordinisano sprečavaju nasilje u porodici i vršenje krivičnih dela određenih ovim zakonom i da pruže žrtvi zaštitu, pravnu pomoć i psihosocijalnu i drugu podršku radi njenog oporavka, osnaživanja i osamostaljivanja.
Prijava i prepoznavanje nasilja u porodici
Svako mora da policiji ili javnom tužiocu prijavi bez odlaganja nasilje u porodici ili neposrednu opasnost od njega.
Državni i drugi organi, organizacije i ustanove obavezni su da neodložno prijave policiji ili javnom tužiocu svako saznanje o nasilju u porodici ili neposrednoj opasnosti od njega.
Nadležni državni organi i centri za socijalni rad (čl. 8-11) dužni su da u okviru svojih redovnih poslova prepoznaju nasilje u porodici ili opasnost od njega.
Prepoznavanje može da proizađe iz proučavanja prijave koju je bilo kome podnela žrtva nasilja, uočavanjem tragova fizičkog ili drugog nasilja na žrtvi i drugih okolnosti koje ukazuju na postojanje nasilja u porodici ili neposredne opasnosti od njega.
Javni tužilac kome je prijavljeno nasilje ili neposredna opasnost od njega, dužan je da prijavu odmah prosledi policijskim službenicima, da bi oni o tome obavestili nadležnog policijskog službenika (član 14. stav 1).
Postupanje policijskih službenika
Policijski službenici dužni su da odmah obaveste nadležnog policijskog službenika o svakom nasilju u porodici ili neposrednoj opasnosti od njega, bez obzira kako su za to saznali, i imaju pravo da, sami ili na zahtev nadležnog policijskog službenika, dovedu mogućeg učinioca u nadležnu organizacionu jedinicu policije, radi vođenja postupka.
Zadržavanje u nadležnoj organizacionoj jedinici policije radi vođenja postupka može trajati najduže osam časova.
Tokom postupka u nadležnoj organizacionoj jedinici policije mogući učinilac mora da se pouči i da mu se omogući kontakt i korišćenje usluga branioca i pravne pomoći u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije.
Postupanje nadležnog policijskog službenika
Nadležni policijski službenik mora da mogućem učiniocu koji je doveden u nadležnu organizacionu jedinicu policije pruži priliku da se izjasni o svim bitnim činjenicama, da prikupi potrebna obaveštenja od drugih policijskih službenika, odmah proceni rizik neposredne opasnosti od nasilja u porodici (u daljem tekstu: procena rizika) i da, pod uslovima određenim ovim zakonom (član 17. stav 1), izrekne hitnu meru za sprečavanje nasilja u porodici (u daljem tekstu: hitna mera).
Ako mogući učinilac nije doveden u nadležnu organizacionu jedinicu policije, nadležni policijski službenik procenjuje rizik odmah kada primi od policijskih službenika obaveštenje o nasilju ili neposrednoj opasnosti od njega.
Pre okončanja procene rizika, nadležni policijski službenik može, po potrebi, zatražiti mišljenje centra za socijalni rad.
Procena rizika
Procena rizika zasniva se na dostupnim obaveštenjima i odvija se u što kraćem roku.
Pri proceni rizika naročito se vodi računa o tome da li je mogući učinilac ranije ili neposredno pre procene rizika učinio nasilje u porodici i da li je spreman da ga ponovi, da li je pretio ubistvom ili samoubistvom, poseduje li oružje, da li je mentalno bolestan ili zloupotrebljava psihoaktivne supstance, da li postoji sukob oko starateljstva nad detetom ili oko načina održavanja ličnih odnosa deteta i roditelja koji je mogući učinilac, da li je mogućem učiniocu izrečena hitna mera ili određena mera zaštite od nasilja u porodici, da li žrtva doživljava strah i kako ona procenjuje rizik od nasilja.
Nadležni policijski službenik odmah dostavlja sva dostupna obaveštenja o nasilju u porodici ili neposrednoj opasnosti od njega i procenu rizika – ako ona ukazuje na neposrednu opasnost od nasilja – osnovnom javnom tužiocu na čijem području se nalazi prebivalište, odnosno boravište žrtve, centru za socijalni rad i grupi za koordinaciju i saradnju.
Ako nadležni policijski službenik ustanovi postojanje opasnosti koja nije neposredna, sva dostupna obaveštenja o nasilju u porodici ili opasnosti od njega i svoju procenu rizika dostavlja osnovnom javnom tužiocu i centru za socijalni rad.
Hitne mere
Ako posle procene rizika ustanovi neposrednu opasnost od nasilja u porodici, nadležni policijski službenik donosi naređenje kojim izriče hitnu meru učiniocu koji je doveden u nadležnu organizacionu jedinicu policije (član 15. stav 1).
Hitne mere su: mera privremenog udaljenja učinioca iz stana i mera privremene zabrane učiniocu da kontaktira žrtvu nasilja i prilazi joj.
Naređenjem mogu da se izreknu obe hitne mere.
Naređenje sadrži: naziv organa koji ga donosi, podatke o licu kome se izriče hitna mera, vrstu hitne mere koja se izriče i njeno trajanje, dan i čas izricanja hitne mere i obavezu lica kome je izrečena hitna mera da se po njenom isteku javi policijskom službeniku koji je izrekao.
Naređenje se uručuje licu kome je hitna mera izrečena. Ako ono odbije prijem naređenja, nadležni policijski službenik sastavlja o tome belešku, čime se smatra da je naređenje uručeno.
Nadležni policijski službenik dostavlja naređenje, odmah posle njegovog uručenja, osnovnom javnom tužiocu na čijem području se nalazi prebivalište, odnosno boravište žrtve, centru za socijalni rad i grupi za koordinaciju i saradnju, a žrtva nasilja pismeno se obaveštava o vrsti hitne mere koja je izrečena.
Postupanje javnog tužioca
Posle prijema obaveštenja, procene rizika i naređenja, osnovni javni tužilac proučava obaveštenja i vrednuje procenu rizika nadležnog policijskog službenika.
Ako posle toga ustanovi neposrednu opasnost od nasilja u porodici, dužan je da sudu podnese predlog da se hitna mera produži, u roku od 24 časa od časa uručenja naređenja licu kome je izrečena hitna mera.
Uz predlog, osnovni javni tužilac dostavlja sudu i procenu rizika nadležnog policijskog službenika, svoje vrednovanje njegove procene rizika i druge dokaze koji ukazuju na neposrednu opasnost od nasilja u porodici.
Postupanje suda u prvom stepenu
Predlog da se hitna mera produži podnosi se osnovnom sudu na čijem području se nalazi prebivalište, odnosno boravište žrtve, a o predlogu odlučuje sudija pojedinac.
Sud produžava hitnu meru ako posle vrednovanja procene rizika nadležnog policijskog službenika, vrednovanja procene rizika koje je učinio osnovni javni tužilac, ocene priloženih dokaza i tvrdnji iz predloga osnovnog javnog tužioca i ocene izjašnjenja lica kome je hitna mera izrečena, ustanovi neposrednu opasnost od nasilja u porodici, inače odbija predlog kao neosnovan.
Rešenje o predlogu donosi se bez održavanja ročišta, u roku od 24 časa od prijema predloga da se hitna mera produži.
Žalba protiv rešenja osnovnog suda
Osnovi javni tužilac i lice kome je izrečena hitna mera mogu protiv rešenja osnovnog suda podneti žalbu višem sudu, u roku od tri dana od dana prijema rešenja, a preko osnovnog suda koji je doneo rešenje.
Osnovni sud dužan je da žalbu i sve spise predmeta prosledi višem sudu u roku od 12 časova od prijema žalbe.
O žalbi odlučuje veće višeg suda od troje sudija, u roku od tri dana od dana kada je primilo žalbu od osnovnog suda.
Viši sud može odbiti žalbu i potvrditi rešenje osnovnog suda ili usvojiti žalbu i preinačiti rešenje osnovnog suda. On ne može ukinuti rešenje osnovnog suda i predmet vratiti osnovnom sudu na ponovno postupanje.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja osnovnog suda.
Na postupak odlučivanja o produžavanju hitne mere shodno se primenjuje zakon kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Trajanje hitnih mera
Hitna mera koju izriče nadležni policijski službenik traje 48 časova od uručenja naređenja.
Sud može hitnu meru produžiti za još 30 dana.
Ako bude produžena hitna mera privremenog udaljenja učinioca iz stana, lice kome je izrečena može da u pratnji policijskih službenika uzme iz stana neophodne lične stvari.
Obaveza prijavljivanja krivičnog dela
Lice koje ima saznanja o izvršenom krivičnom delu određenom ovim zakonom dužno je da to prijavi policiji ili javnom tužiocu.
Hitnost u odlučivanju o merama za obezbeđenje prisustva okrivljenog
U krivičnom postupku koji se vodi za krivična dela određena ovim zakonom, sud je dužan da u roku od 24 časa odluči o predlogu javnog tužioca za određivanje mere zabrane prilaženja, sastajanja ili komuniciranja sa određenim licem i posećivanja određenih mesta, mere zabrane napuštanja boravišta i mere zabrane napuštanja stana.
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze “Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com.
Izvor: Sajt Ministarstva pravde Republike Srbije (www.mpravde.gov.rs).