Ovo pravo neće postojati ako ne budemo imali šta da sačuvamo-ako podaci postanu javni, izjavio je Poverenik, u uvodnom izlaganju prilikom obeležavanja Dana zaštite podataka o ličnosti koji se održao danas u Privrednoj komori Srbije. Dalje je istakao da sa obzirom na one koji su u stalnom lovu na naše podatke o ličnosti mi ne smemo sebi dozvoliti da se uspavamo. Da u današnje vreme nije uopšte lako štititi ovo pravo i uprkos izuzetnim naporima nephodna nam je pomoć svih onih koji mogu i žele da pomognu – a pre svega samih građana.
Poverenik je naglasio da je jedno od mogućih rešenja na ove izazove jačanje regionalne i formiranje globalne saradnje u okviru E-asocijacije organa za zaštitu podataka o ličnosti. Na kraju, ukazao je da su izazovi postali globalni i da naš odgovor mora biti globalan.
Predstavnici stranih delegacija šef Misije OEBS-a u Srbiji nj.e. i zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji, istakli su da nema većih razlika između toga šta se radi u EU i kod nas u pogledu zaštite podataka o ličnosti. Zato moramo zajedno da se borimo kako bismo zaštitili svoju privatnost.
Zamenica Poverenika naglasila je u svom uvodnom obraćanju da se u eri novog doba više fokusiramo na razvoj prirodne inteligencije umesto veštačke inteligencije, da ljudi zaboravljaju da je prirodna inteligencija izmislila veštačku inteligenciju i na kraju da ne zaboravimo da budemo ljudi. Takođe se osvrnula na rad Sektora za nadzor koji je u prošloj godini, obavio više od 1280 nadzora. Pored toga institucija je nastavila da sprovodi edukacije kako polaznika kratkih programa studija iz oblasti zaštite podataka o ličnosti tako i organa i drugih privrednih subjekata. Takođe naglasila je da je Služba Poverenika u proteklom periodu ostvarila intenzivnu međunarodnu saradnju u cilju bolje zaštite ovog ljudskog prava.
Savetnik Poverenika, govoreći o intervenciji da se Zakon o zaštiti podataka o ličnosti izmeni, naglasio je da je Služba Poverenika preuzela da pripremi model novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti koji bismo dostavili Radnoj grupi kao naš svojevrstan predlog. Dva su cilja da se uradi nov zakon, da se u nomotehničkom smislu učini lakšim za primenu, a drugi cilj da se urede instituti koji u zakonu nisu do sada bili obrađeni kao što su video nadzor, obrada podataka u sistemima veštačke inteligencije, biometrijski i genetički podaci.
Podsećamo su biometrijski podaci jedino delimično obuhvaćeni trenutnim Zakonskim rešenjem u npr.u čl. 17. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, gde stoji:
“Obrada posebnih vrsta podataka o ličnosti
Član 17.
Zabranjena je obrada kojom se otkriva rasno ili etničko poreklo, političko mišljenje, versko ili filozofsko uverenje ili članstvo u sindikatu, kao i obrada genetskih podataka, biometrijskih podataka u cilju jedinstvene identifikacije lica, podataka o zdravstvenom stanju ili podataka o seksualnom životu ili seksualnoj orijentaciji fizičkog lica.
Izuzetno, obrada iz stava 1. ovog člana dopuštena je u sledećim slučajevima:
1) lice na koje se podaci odnose je dalo izričit pristanak za obradu za jednu ili više svrha obrade, osim ako je zakonom propisano da se obrada ne vrši na osnovu pristanka;
2) obrada je neophodna u cilju izvršenja obaveza ili primene zakonom propisanih ovlašćenja rukovaoca ili lica na koje se podaci odnose u oblasti rada, socijalnog osiguranja i socijalne zaštite, ako je takva obrada propisana zakonom ili kolektivnim ugovorom koji propisuje primenu odgovarajućih mera zaštite osnovnih prava, sloboda i interesa lica na koje se podaci odnose;
3) obrada je neophodna u cilju zaštite životno važnih interesa lica na koje se podaci odnose ili drugog fizičkog lica, ako lice na koje se podaci odnose fizički ili pravno nije u mogućnosti da daje pristanak;
4) obrada se vrši u okviru registrovane delatnosti i uz primenu odgovarajućih mera zaštite od strane zadužbine, fondacije, udruženja ili druge nedobitne organizacije sa političkim, filozofskim, verskim ili sindikalnim ciljem, pod uslovom da se obrada odnosi isključivo na članove, odnosno bivše članove te organizacije ili lica koja imaju redovne kontakte sa njom u vezi sa ciljem organizacije, kao i da se podaci o ličnosti ne otkrivaju izvan te organizacije bez pristanka lica na koje se odnose;
5) obrađuju se podaci o ličnosti koje je lice na koje se oni odnose očigledno učinilo javno dostupnim;
6) obrada je neophodna u cilju podnošenja, ostvarivanja ili odbrane pravnog zahteva ili u slučaju kad sud postupa u okviru svoje nadležnosti;
7) obrada je neophodna u cilju ostvarivanja značajnog javnog interesa određenog zakonom, ako je takva obrada srazmerna ostvarivanju cilja, uz poštovanje suštine prava na zaštitu podataka o ličnosti i ako je obezbeđena primena odgovarajućih i posebnih mera zaštite osnovnih prava i interesa lica na koje se ovi podaci odnose;
8) obrada je neophodna u svrhu preventivne medicine ili medicine rada, radi procene radne sposobnosti zaposlenih, medicinske dijagnostike, pružanja usluga zdravstvene ili socijalne zaštite, odnosno upravljanja zdravstvenim ili socijalnim sistemima, na osnovu zakona ili na osnovu ugovora sa zdravstvenim radnikom, ako se obrada vrši od strane ili pod nadzorom zdravstvenog radnika ili drugog lica koje ima obavezu čuvanja profesionalne tajne propisane zakonom ili profesionalnim pravilima;
9) obrada je neophodna u cilju ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog zdravlja, kao što je zaštita od ozbiljnih prekograničnih pretnji zdravlju stanovništva ili obezbeđivanje visokih standarda kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite i lekova ili medicinskih sredstava, na osnovu zakona koji obezbeđuje odgovarajuće i posebne mere zaštite prava i sloboda lica na koje se podaci odnose, posebno u pogledu čuvanja profesionalne tajne;
10) obrada je neophodna u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe naučnog ili istorijskog istraživanja i u statističke svrhe, u skladu sa članom 92. stav 1. ovog zakona, ako je takva obrada srazmerna ostvarivanju ciljeva koji se nameravaju postići, uz poštovanje suštine prava na zaštitu podataka o ličnosti i ako je obezbeđena primena odgovarajućih i posebnih mera zaštite osnovnih prava i interesa lica na koje se ovi podaci odnose.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne primenjuju se na obradu koju vrše nadležni organi u posebne svrhe.”
Izvor: sajt Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti (www.poverenik.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.