Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Proceduralni predlozi Društva sudija Srbije povodom razmatranja Predloga za promenu Ustava Republike Srbije

Proceduralni predlozi Društva sudija Srbije povodom razmatranja Predloga za promenu Ustava Republike Srbije

Povodom sednice Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne skupštine Republike Srbije sa temom: Razmatranje Predloga za promenu Ustava Republike Srbije, koji je podnela Vlada Republike Srbije 30. novembra 2018. godine, imajući u vidu važnost pitanja koje će odbor razmatrati, kao svoj doprinos legitimnosti ovog važnog procesa, Društvo sudija Srbije dostavilo je Narodnoj skupštini proceduralne predloge koje možete pročitati u nastavku.

Proceduralni predlozi

Budući da su razdvojeni vremenski momenti koji se tiču donošenja odluka Narodne skupštine o pristupanju promeni Ustava (član 203. Ustava – usvajanje predloga o promeni Ustava)  i usvajanju samog teksta amandmana (član 203. Ustava – usvajanje predloga akta o promeni Ustava) nesumnjivo se radi o dva zasebna pravna akta, što proizlazi i iz člana 143. Poslovnika Narodne skupštine.

Naime, prema članu 143. stav 4. skupštinskog Poslovnika, prvi akt je predlog za promenu Ustava i o njemu se samo raspravlja, bez mogućnosti izmena. Kada predlog za promenu Ustava bude usvojen, nadležni skupštinski odbor utvrđuje predlog akta o promeni Ustava, s obrazloženjem, u vezi sa kojim nema ograničenja u pogledu mogućih izmena, tj. izmene su moguće. Uz predlog akta o promeni Ustava, odbor utvrđuje i predlog ustavnog zakona i predlog odluke o referendumu.

Iz činjenice da nadležni odbor treba da iznedri veoma komplikovane pravne akte, od najvećeg značaja za državu, koji zahtevaju visoku stručnost i što širi društveni konsenzus, bilo bi logično da odbor formira svoju stručnu komisiju, tj. radnu grupu.

S tim u vezi, iz činjenice da odbor utvrđuje predlog akta o promeni Ustava proizlazi da nacrt akta (npr. četvrta verzija od 11.10.2018. godine, tj. Nacrt amandmana na Ustav Republike Srbije koji je sačinilo Ministarstvo pravde) koji je odboru dostavila Vlada 30.11.2019. godine ne treba da bude nepromenjiv za odbor. Ako bi se smatralo da skupštinski odbor nije vlastan da menja nacrt akta, ili da sačini sasvim drugačiji, time bi bilo poništeno načelo podele vlasti i Narodnoj skupštini onemogućeno da sama donosi najviši pravni akt zemlje.

Stoga Društvo sudija smatra da je neophodno da Narodna skupština u prvoj fazi, odnosno Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo, prilikom donošenja odluke o pristupanju promeni Ustava, pođe od Akcionog plana za poglavlje 23 i cilja zbog kog se pristupa promeni – a to je depolitizacija pravosuđa.

Društvo sudija smatra da je neophodan, i stoga i predlaže, redosled postupaka prema kome bi:

Narodna skupština donela odluku o pristupanju promeni Ustava tj. usvojila predlog za promenu Ustava (uz navođenje samo članova koji će se menjati, kako je uostalom i navedeno u predlogu koji je podnela Vlada)Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne skupštine formirao radnu grupu za izradu predloga akta o promeni Ustava u vezi sa kojom je važno sledeće: javnost rada: nadležni odbor trebalo bi da objavi imena članova svoje radne grupe i da usvoji i objavi proceduralna pravila za postupanje, itd.sastav radne grupeu radnoj grupi trebalo bi da budu najeminentniji profesori ustavnog prava i predstavnici najviših pravosudnih institucija (Vrhovnog kasacionog suda, Republičkog javnog tužilaštva, Visokog saveta sudstva, Državnog veća tužilaca), kao i autentičnih strukovnih i nevladinih udruženjaučešće profesora ustavnog prava je od krucijalnog značajanajlogičnije bi bilo da u radnoj grupi budu oni profesori ustavnog prava koji su bili članovi Radne grupe za analizu ustavnog okvira i to iz više razloga:reč je o uglednim profesorimati profesori su, zajedno sa ostalim članovima tadašnje radne grupe, sačinili Analizu ustavnog okvira za pravosuđe 2014. godine.

Analizu je podržalo celo sudstvo novembra 2016. godine, što bi u tom delu obezbedilo preko potrebnu društvenu stabilnost.

Takvo rešenje bi bilo i u skladu sa Akcionim planom za Poglavlje 23 jer je formiranje te radne grupe i Analiza ustavnog okvira za pravosuđe, koju je ona izradila, bilo planirano i preduzeto kao prva aktivnost iz Akcionog plana za Poglavlje 23 zadatak radne grupe bio bi da sačini nacrt akta o promeni Ustava u cilju depolitizacije pravosuđaodnos radne grupe prema nacrtu amandmana koji je sastavilo Ministarstvo pravde a usvojila Vlada – nema nikakvih prepreka da radna grupa uzme kao početnu osnovu za rad dostavljeni nacrt, ali on mora biti podoban izmenama (inače bi u državi bilo poništeno načelo podele vlasti, kao što je napred rečeno).

Bila pokrenuta široka javna rasprava nakon što radna grupa Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo završi predlog akta o promeni Ustava: i to ne samo u Narodnoj skupštini, već i u pravosudnim institucijama i širokoj javnosti, pošto javna slušanja, predviđena Poslovnikom o radu NS, ne bi bila dovoljna niti bi predstavljala istinsku debatu tokom javne rasprave trebalo bi voditi zapisnike nakon javne rasprave, koja može trajati samo nekoliko meseci, ali bi trebalo da bude intenzivna, radna grupa bi trebalo da razmotri rezultate rasprave i da u skladu s tim, eventualno, i izmeni tekst.

Trebalo bi i predlog akta o promeni Ustava, zajedno sa nacrtom Ustavnog zakona, poslati Venecijanskoj komisiji Saveta Evrope, pre nego što on bude usvojen u Narodno skupštini.

Tek nakon što prispe zajedničko mišljenje Venecijanske komisije i Konsultativnog veća evropskih sudija radna grupa bi trebalo da uputi predlog akta o promeni Ustava Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo radi rasprave i usvajanja, koji bi ga zatim uputio Narodnoj skupštini radi usvajanja.

Napomene u vezi sa Ustavnim zakonom

U vezi sa Ustavnim zakonom, čija se ustavnost ne može ispitivati prema zauzetom stavu Ustavnog suda, iako se on donosi po drugačijoj, lakšoj, proceduri, neophodno je znati da on nije samo tehnički dokument. Stoga bi Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo Narodne skupštine trebalo da i rad na Ustavnom zakonu poveri svojoj napred pomenutoj radnoj grupi.

Poučeni iskustvom od 2009. godine, kada je reizbor svih sudija i javnih tužilaca „uveden“ upravo Ustavnim zakonom i kada je skoro 840 sudija i 220 tužilaca protivpravno razrešeno, i Ustavni zakon bi morao, pre usvajanja u Narodnoj skupštini, biti poslat na ekspertizu Venecijanskoj komisiji, koja se o njemu dosad nije izjašnjavala.

Zalažući se od svog nastanka 1997. godine za optimalna i primenjiva rešenja u našem pravnom sistemu, primerena evropskim standardima i pravnoj tradiciji i mogućnostima Republike Srbije, Društvo sudija Srbije izražava spremnost za svako razjašnjenje i učešće u javnoj raspravi.

Izvor: Sajt Društva sudija Srbije (www.sudije.rs).

Ostavite komentar

Profi Sistem baner