od 2010.

Rasprava o Zakonu o sprečavanju korupcije

Na sajtu Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije objavljeno je saopštenje da je suštinski cilj Zakona o sprečavanju korupcije zaštita javnog interesa, smanjenje rizika od nastanka korupcije i jačanje integriteta i odgovornosti organa vlasti i funkcionera, o čijem nacrtu je održana javna rasprava.

Prema navodima Udruženja, za razliku od funkcionera iz Ministarstva pravde, stručnjaci imaju ozbiljne zamerke na ponuđeni nacrt zakona, ali da većinu nisu čuli jer se na poziv ministarstva nisu uglavnom nisu odazvali, kao i da pojedini nisu dobili pozive za učešće.

 Istaknuto je da proširenje kruga ljudi koji će biti proveravani na roditelje i decu, biološku ili usvojenu, proširenje ovlašćenja Agencije za sprečavanje korupcije, kako će se ona ubuduće zvati, da vrši vanredne provere i postupa po anonimnim prijavama, depolitizovan postupak izbora članova odbora agencije, zabrana korišćenja informacija do kojih je funkcioner došao obavljajući funkciju, preciznije definisanje kada funkcioner sme da bude član drugih organizacija, dvogodišnja zabrana rada u oblasti koja ima veze sa tom funkcijom nakon jenog prestanka,  je samo deo predloženih izmena Zakona kojima se ministasrtvo hvali.

Udruženje smatra da jeovim napravili veliki iskorak i suštinsku reformu kad je agencija u pitanju.

Ipak, pojedina ograničenja neće važiti za sve funkcionere, pa tako zabrana zapošljavanja ili zabrana gomilanja funkcija neće biti obaveza za one koji su građani direktno birali, odnosno samo za predsednika Republike. Takođe, jedna od novina je mogućnost provere bankovnih računa funkcionera, ali isključivo uz njihovu saglasnost. Ta saglasnost jedna je od ključnih tačaka sporenja ministrstva i nezavisnih stručnjaka.

Prilikom rasprave o prošlom nacrtu, Transparentnosti Srbija je predložilo uvođenje jedne pretpostavke, odnosno pretpostavljene saglasnosti funkcionera da agencija pristupi njegovim bankarskim podacima, što bi moglo biti dobro rešenje da se prevaziđu problemi tog pristupa.
Prema navodima Udruženja, javnoj raspravi prisustvovalo je svega desetak zainteresovanih pojedinaca, dok je zvaničan poziv za učešće upućen na 35 adresa. Napominju da je nejasno zbog čega je večina njih bojkotovala skup i da je nejasno je zbog čega je na raspravu pozvano nedavno osnovano Udruženje sudija i tužilaca, koje broji svega nekoliko desetina članova i nakon čijeg osnivanja je međunarodno strukovno udruženje MEDEL upozorilo na sve češće osnivanje GONGO udruženja u Srbiji, a nisu pozvana međunarodno relevatna Udruženje tužailaca Srbije ili Društvo sudija Srbije.

“Nisam ni imao nameru da zovem ni Udruženje tužilaca, ni Društvo sudija a ni Udruženje sudija i tužilaca, nego su se ljudi javili Ministarstvu pravde i pitali da li bi mogli da participiraju. Kada mi se javi neka NVO nijednu nisam odbio. Što se mene tiče, relevatno za ovu javnu raspravu je bio Udruženje sudija prekršajnih sudova”, objasnio je Ilić.


Izvor: Sajt Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije (www.uts.org.rs).

Najnoviji tekstovi