Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki nije preduzela sve zakonom propisane mere u cilju sprovođenja javne nabavke usluge održavanja računarske opreme, što je za posledicu imalo neosnovano dugo trajanje postupka i povredu prava pritužioca na zaključenje ugovora o održavanju računarske opreme sa naručiocem, utvrdio je Zaštitnik građana
Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je načinila propust u radu, jer nije preduzela sve zakonom propisane mere u cilju sprovođenja više svojih rešenja kojima je usvajan zahtev pritužioca, privrednog društva A.A., i delimično poništavan otvoreni postupak javne nabavke usluga – održavanja računarske opreme, JN br. 15/13, u delu donošenja Odluke o obustavi postupka javne nabavke usluga – održavanja računarske opreme, naručioca Privrednog društva za distribuciju električne energije „Jxxx“ d.o.o. xxx, Ogranak Elektrotimok xxx, što je za posledicu imalo neosnovano dugo trajanje postupka javne nabavke i povredu prava pritužioca na zaključenje ugovora o održavanju računarske opreme sa naručiocem. Tim povodom Zaštitinik građana je utvrdio preporuke:
Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki će bez odlaganja okončati sve postupke za izricanje novčane kazne zbog nepostupanja naručioca po odlukama Republičke komisije i, ukoliko utvrdi da postoji osnov za izricanje novčane kazne naručiocu i odgovornom licu kod naručioca, izreći odgovarajuće kazne i preduzeti druge mere koje su joj zakonom poverene u nadležnost.
Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki će ubuduće, prilikom vođenja postupaka za zaštitu prava voditi računa da blagovremeno, korišćenjem ovlašćenja koja su joj poverena Zakonom o javnim nabavkama , sankcioniše naručioce koji ne poštuju svoje zakonske obaveze, kao i odluke i naloge Republičke komisije, kako bi se obezbedila što efikasnija zaštita prava ponuđača i ostvarenje ciljeva radi kojih je Republička komisija formirana.
Članom 138. Zakona o javnim nabavkama propisano je da je Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki samostalan i nezavisan organ Republike Srbije, koji obezbeđuje zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.
Članom 139. Zakona o javnim nabavkama predviđeno je, između ostalog, da u okviru svojih nadležnosti: odlučuje o zahtevu za zaštitu prava; prati i kontroliše sprovođenje odluka koje donosi; izriče novčane kazne naručiocu i odgovornom licu naručioca i vodi prekršajni postupak u prvom stepenu.
Prema članu 147. stav 2. Zakona o javnim nabavkama, Republička komisija dostavlja Narodnoj skupštini godišnji izveštaj o svom radu do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu u kojem posebno navodi: naručioce koji nisu poštovali uputstva Republičke komisije i nisu otklonili nepravilnosti; naručioce i odgovorna lica naručioca kojima je izrečena novčana kazna; prekršajne postupke koje je pokrenula i rešenja u prekršajnom postupku koje je donela.
Shodno članu 157. stav 1. Zakona o javnim nabavkama, Republička komisija odlučuje u granicama podnetog zahteva za zaštitu prava i dužna je da se izjasni o svim navodima podnosioca zahteva, kao i o povredama za koje podnosilac zahteva nije znao, a koje su uticale na odluku naručioca u postupku javne nabavke.
Prema članu 157. stav 6. Zakona o javnim nabavkama, Republička komisija rešenjem: usvaja zahtev za zaštitu prava kao osnovan, u celini ili delimično poništava postupak javne nabavke; odbija zahtev za zaštitu prava kao neosnovan; potvrđuje ili poništava zaključak naručioca; usvaja ili odbija predlog naručioca iz člana 30. stav 3. ovog zakona; usvaja ili odbija predlog iz člana 150. stav 5. i člana 150. stav 8. ovog zakona; izriče novčane kazne; poništava ugovor i odlučuje u prekršajnom postupku.
Članom 162. Zakona o javnim nabavkama propisano je, između ostalog, da će Republička komisija rešenjem izreći novčanu kaznu naručiocu u iznosu od 80.000 do 1.000.000 dinara i odgovornom licu naručioca u iznosu od 20.000 do 80.000 dinara, ako naručilac ne dostavi izveštaj i izjave predstavnika naručioca o sprovedenoj odluci Republičke komisije i ako nije postupio u skladu sa odlukom Republičke komisije.
Prema članu 169. stav 3. tačka 12), novčanom kaznom od 200.000 do 1.500.000 dinara kazniće se za prekršaj naručilac ako ne postupi po nalozima sadržanim u odluci Republičke komisije u roku predviđenom tom odlukom.
Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je načinila propust u radu time što nije, aktivnijim korišćenjem svojih ovlašćenja za izricanje novčanih kazni i vođenje prekršajnog postupka, sprečila naručioca, Privredno društvo za distribuciju električne energije „JUGOISTOK“ d.o.o. Niš, Ogranak Elektrotimok, Zaječar, čiji je pravni sledbenik ODS „EPS Distribucija“ d.o.o. Beograd, Ogranak Elektrotimok Zaječar, da krši odredbe Zakona o javnim nabavkama tokom sprovođenja javne nabavke usluga – održavanja računarske opreme, JN br. 15/13 i time istovremeno zaštitila prava pritužioca koji je na kraju i onemogućen da ostvari svoje pravo na zaključenje ugovora sa naručiocem kao najbolji ponuđač. Republička komisija smatra da su prava pritužioca u postupcima zaštite koji su vođeni pred Republičkom komisijom zaštićena i ostvarena budući da su svim rešenjima koje je donela usvojeni zahtevi za zaštitu prava koje je pritužilac podnosio i da je naručiocu naloženo da mu nadoknadi sve troškove vođenja postupaka zaštite prava. Zaštitnik građana ne spori nameru Republičke komisije da u postupku za zaštitu prava zaštiti prava naručioca, ali ipak smatra da je do povrede njegovih prava došlo usled odugovlačenja i dugog trajanja postupka, budući da nije obezbeđeno izvršenje odluka donetih po njegovim zahtevima za zaštitu prava.
Naime, kao što je već navedeno, u postupcima vođenim po pritužiočevim zahtevima doneto je osam rešenja u periodu od xx.xx. 2014. godine xx. xx. 2017. godine. Svakim od navedenih rešenja je usvojen pritužiočev zahtev za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. Poslednjim rešenjem, koje je doneto 20. 1. 2017. godine, predmetni postupak javne nabavke je poništen u celini i neće se ponovo sprovoditi. Prema navodima Republičke komisije, naručilac je postupio po njenim nalozima samo kod prva dva rešenja, dok je, kada su u pitanju pet uzastopnih rešenja Republičke komisije koja su doneta u periodu od xx. xx. 2014. godine do xx. xx. 2016. godine propustio da postupi po nalozima datim u rešenjima ili da dostavi izveštaj i izjavu predstavnika naručioca o sprovedenoj odluci Republičke komisije. Indikativno je da je do ovakvog, očigledno namernog postupanja kojim se krše odredbe Zakona o javnim nabavkama došlo nakon što je naručilac u predmetnom postupku javne nabavke usluga doneo Odluku o dodeli ugovora pritužiocu dana xx. xx. 2014. godine, koji je odmah zatim obustavio svojom Odlukom od xx.xx. 2014. godine.
Pomenuti propusti naručioca su, shodno gore navedenim zakonskim odredbama, osnov za izricanje novčane kazne naručiocu i njegovom odgovornom licu i vođenje prekršajnog postupka. Republička komisija jeste tokom 2015. godine i 2016. godine formirala četiri predmeta za vođenje postupka za izricanje novčane kazne naručiocu, ali ni u jednom od tih predmeta još uvek nije okončan postupak i izrečena novčana kazna naručiocu i njegovom odgovornom licu, tako da je naručilac u periodu dužem od dve godine bez ikakve sankcije izbegavao da postupa po nalozima iz brojnih rešenja Republičke komisije. Na ovaj način, naručilac je na kraju i uspeo da ostvari svoj cilj, odnosno da ne zaključi ugovor o održavanju računarske opreme sa pritužiocem, budući da je svojim poslednjim rešenjem, kojim je Republička komisija poništila predmetni postupak javne nabavke u celini, Republička komisija na neki način priznala da nije uspela da natera naručioca da usaglasi svoje postupanje sa njenim nalozima.
Republička komisija je u svom izjašnjenju istakla da su posebna ovlašćenja koja su joj dodeljena Zakonom o javnim nabavkama, u okviru nadležnosti iz člana 139. stav 1. tačka 7), 8) i 10) ovog zakona, ustanovljena kao mehanizam kontrole rada naručioca, odnosno kao vid provere zakonitosti i pravilnosti rada naručilaca od strane Republičke komisije i da nisu ustanovljena u svrhu zaštite prava ponuđača, iako se kroz ista posredno vrši zaštite i prav samih ponuđača. Zaštitnik građana smatra da se, čak i kada je tek posredni cilj zakonske regulative, zaštita prava građana Republike Srbije (i fizičkih i pravnih lica, saglasno Zakonu o Zaštitniku građana) nikako se ne sme smatrati manje važnom vrednošću od osiguranja pravilnosti u ponašanju pravnih subjekata, naročito jer se najčešće ova dva cilja ne mogu ostvariti jedna bez drugog. Upravo zbog nedovoljne angažovanosti prilikom korišćenja navedenih ovlašćenja (da prati i kontroliše sprovođenje odluka koje donosi, izriče novčane kazne i vodi prvostepeni prekršajni postupak) i neblagovremenosti u postupanju Republičke komisije, posledice su u ovom slučaju bile dvostruke – ne samo da nije obezbeđena zakonitost i pravilnost u radu naručioca, već je njegovo nezakonito i nepravilno postupanje imalo za posledicu povredu prava naručioca, odnosno pritužioca.
Na osnovu svih utvrđenih činjenica i okolnosti, Zaštitnik građana je na bazi činjenica kojima je raspolagao iz pritužbe privrednog društva A.A., utvrdio propust u pravilnosti i zakonitosti rada Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i, saglasno članu 31. stav 2. Zakona o Zaštitniku građana, uputio organu uprave preporuke radi otklanjanja uočenih nedostataka u radu, kao i u cilju unapređenja rada organa uprave i sprečavanja sličnih propusta u budućnosti.
Izvor: sajt Zaštitnika građana (www.ombudsman.rs)
Izvor: izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com-a