od 2010.

Socijalna inkluzija značajna za prevenciju trgovine ljudima

Ministarka za brigu o porodici i demografiju u Vladi Republike Srbije izjavila je u Vrnjačkoj Banji da Srbija, kao potpisnica ključnih međunarodnih instrumenata, aktivno učestvuje u regionalnim i globalnim inicijativama za borbu protiv trgovine ljudima.

Učestvujući na stručnom skupu ,,Socijalna inkluzija u funkciji prevencije trgovine ljudimaˮ, naglasila da je trgovina ljudima među najtežim oblicima organizovanog kriminala i da predstavlja jedno od najgrubljih kršenja ljudskih prava i sloboda.

Ministarka je istakla da rešavanje ovog pitanja zahteva sveobuhvatan i koordinisan pristup – u oblasti prevencije, zaštite žrtava i kažnjavanja počinilaca, napomenuvši da su u Srbiji najčešće žrtve trgovine ljudima žene, deca i socijalno ugrožene osobe.

Prema njenim rečima, u naročito ranjive kategorije ubrajaju se žene, deca, migranti, kao i osobe sa izvesnim intelektualnim i mentalnim teškoćama, osobe u riziku od siromaštva i osobe sa nižim nivoom obrazovanja.

Ona je ukazala na zabrinjavajući podatak da je u 2024. godini procenat dece među identifikovanim žrtvama trgovine ljudima bio veoma visok i iznosio je 49 odsto.

Deca su najčešće eksploatisana kroz prinudu na prosjačenje, vršenje krivičnih dela, seksualno, radno i kroz prinudne brakove, predočila je i dodala da trgovina ljudima kao oblik nasilja ostavlja teške posledice po ličnost žrtava, posebno dece.

Prema njenim rečima, Ministarstvo će, u skladu sa svojim delokrugom rada, nastaviti da unapređuje položaj porodice, čime se doprinosi njenoj socijalnoj uključenosti i smanjenju rizika od negativnih društvenih pojava, uključujući i trgovinu ljudima.

Osim toga, Ministarstvo će kroz praćenje, nadzor i stručnu podršku centrima za socijalni rad aktivno raditi na unapređenju rada organa starateljstva i u oblasti porodično-pravne zaštite žrtava trgovine ljudima kojima je takva podrška potrebna, posebno dece i lica kojima je potrebna starateljska zaštita, navela je Žarić Kovačević.

Stručni skup pod nazivom ,,Socijalna inkluzija u funkciji prevencije trgovine ljudimaˮ organizovala je Asocijacija centara za socijalni rad Republike Srbije, zajedno sa Komorom socijalne zaštite i Udruženjem stručnih radnika Republike Srbije, uz podršku GIZ-a.

Reč je o tradicionalnom stručnom skupu koji se održava gotovo dve decenije, a ove godine nacionalna konferencija okupila je više od 400 stručnih radnika socijalne zaštite iz čitave Srbije.

Inkriminacija trgovine ljudima kao krivično delo deifinisana je odredbama člana 388 Krivičnog zakonika (“Sl. glasnik RS”, br. 85/2005, 88/2005 – ispr., 107/2005 – ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016, 35/2019 i 94/2024), prema kojima ovo krivično delo čini onaj:

(1) Ko silom ili pretnjom, dovođenjem u zabludu ili održavanjem u zabludi, zloupotrebom ovlašćenja, poverenja, odnosa zavisnosti, teških prilika drugog, zadržavanjem ličnih isprava ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi, vrbuje, prevozi, prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili drži drugo lice, a u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, vršenja krivičnih dela, prostitucije ili druge vrste seksualne eksploatacije, prosjačenja, upotrebe u pornografske svrhe, uspostavljanja ropskog ili njemu sličnog odnosa, radi oduzimanja organa ili dela tela ili radi korišćenja u oružanim sukobima,
kazniće se zatvorom od tri do dvanaest godina.

(2) Za delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema maloletnom licu učinilac će se kazniti kaznom propisanom za to delo i kad nije upotrebio silu, pretnju ili neki drugi od navedenih načina izvršenja.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema maloletnom licu,
učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška telesna povreda nekog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina, a ako je nastupila teška telesna povreda maloletnog lica usled dela iz stava 3. ovog člana,
učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina.

(5) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica,
učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(6) Ko se bavi vršenjem krivičnog dela iz st. 1. do 3. ovog člana ili je delo izvršeno od strane grupe,
kazniće se zatvorom najmanje pet godina.

(7) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe,
učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(8) Ko zna ili je mogao znati da je lice žrtva trgovine ljudima, pa iskoristi njen položaj ili drugome omogući iskorišćavanje njenog položaja radi eksploatacije predviđene stavom 1. ovog člana,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(9) Ako je delo iz stava 8. ovog člana učinjeno prema licu za koje je učinilac znao ili je mogao znati da je maloletno,
učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(10) Pristanak lica na eksploataciju ili na uspostavljanje ropskog ili njemu sličnog odnosa iz stava 1. ovog člana ne utiče na postojanje krivičnog dela iz st. 1, 2. i 6. ovog člana.

Izvor: Sajt Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs).

Najnoviji tekstovi