od 2010.

Šta donose predložene izmene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica

Na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica (u daljem tekstu: Predlog zakona).

Osnovni razlog za donošenje ovog zakona sadržan je u potrebi stvaranja uslova za usklađivanje Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Službeni glasnik RS”, br. 25/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14-dr. Zakon, 142/14, 91/15-autentično tumačenje, 112/15, 113/17, 95/18 – u daljem tekstu: Zakon) sa aktivnostima predloženim od strane Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Naime, u septembru 2013. godine OECD je objavila predlog aktivnosti kojima se u sistem međunarodnog oporezivanja uvode nova pravila. S tim u vezi, sačinjen je akcioni plan (Action Plan on Base Erosion and Rrofit Shifting – BEPS Action Plan – u daljem tekstu: BEPS akcioni plan) koji sadrži petnaest aktivnosti donetih u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premeštanja dobiti u zemlje sa niskom ili nepostojećom poreskom stopom – u kojima se ekonomska aktivnost uopšte ne odvija ili se, odvija u malom obimu. Početkom 2018. godine Republika Srbija je postala član Inkluzivnog okvira BEPS-a i, s tim u vezi, preuzela obavezu usklađivanja propisa sa minimalnim standardima BEPS akcionog plana. Kako su transferne cene prepoznate kao jedna od najrizičnijih oblasti međunarodnog oporezivanja (u konačnim izveštajima o aktivnostima BEPS akcionog plana), a imajući u vidu da je jedan od minimalnih standarda i BEPS akcioni plan 13: Dokumentacija o transfernim cenama i Country-by-Country izveštavanje (Action 13: Transfer Pricing Documentation and Country-by-Country Reporting), bilo je neophodno izvršiti odgovarajuće dopune Zakona, u smislu propisivanja obaveze rezidentnog pravnog lica koje se smatra krajnjim matičnim pravnim licem međunarodne grupe povezanih pravnih lica, da podnosi godišnji izveštaj o kontrolisanim transakcijama koje se odvijaju u okviru grupe.

Pored navedenog, ovim zakonom je predloženo i usklađivanje zakona koji uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica sa Zakonom o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima („Službeni glasnik RS”, broj 31/19), u visini iznosa duga koji snosi banka u skladu sa tim zakonom, odnosno priznavanje banci prava na poreski kredit po osnovu preostalog duga utvrđenog na način propisan tim zakonom.

Takođe, predlaže se da se obveznicima – pravnim licima – investicionim fondovima koji se osnivaju i registruju u skladu sa zakonom kojim se uređuju alternativni investicioni fondovi, odnosno otvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom (u daljem tekstu: zakoni kojima se uređuju investicioni fondovi), iz poreske osnovice izuzme dobitak od prodaje imovine (npr. nepokretnosti, akcija, hartija od vrednosti i sl.), kao i da ovi obveznici nisu dužni da utvrđuju kapitalni dobitak u skladu sa odredbama Zakona, čime se postiže ujednačenost u pogledu poreskih obaveza (poreska neutralnost) domaćih i stranih ulagača, nezavisno od toga da li su ulaganja izvršena u ciljano privredno društvo ili u investicioni fond. Cilj ove mere jeste da se podstiču ulaganja investitora (kako domaćih, tako i stranih) u investicione fondove osnovane i registrovane u skladu sa zakonima koji uređuju investicione fondove, a koji, u smislu navedenih propisa, pružaju podršku poslovanju mikro, malim i srednjim preduzećima. Imajući u vidu da učešće mikro, malih i srednjih preduzeća u ukupnom BDP-u iznosi oko 32%, što je u poređenju sa državama u okruženju veoma mali udeo, jedan od razloga za donošenje zakona kojim se uređuju investicioni fondovi leži i u potrebi za razvojem mikro, malih i srednjih preduzeća, koji predstavljaju značajne privredne subjekte na tržištu Republike Srbije. Na kraju napominjemo da će praćenje efekata uvođenja predloženog oslobođenja biti omogućeno na osnovu odgovarajućih pokazatelja, kao što su npr. udeo ukupnih investicija u BDP, udeo stranih direktnih investicija u BDP, pri čemu je za očekivati da će ovi pokazatelji evidentirati rast po osnovu navedenog poreskog oslobođenja.

U cilju otklanjanja dvostrukog oporezivanja rezidentnih obveznika koji delatnost obavljaju i u inostranstvu, jedno od rešenja koje je predloženo ovim zakonom odnosi se na priznavanje poreskog kredita obvezniku po osnovu usluga izvršenih u drugoj državi, na koje je, u toj državi, plaćen porez po odbitku.

Ovim zakonom vrše se i odgovarajuća preciziranja u cilju otklanjanja određenih nejasnoća u primeni Zakona.

Saglasno navedenom, osnovna sadržina i ciljevi koji treba da se ostvare donošenjem ovog zakona su sledeći:

– stvaranje uslova za primenu BEPS akcionog plana 13 u vezi sa izveštavanjem o transakcijama između pravnih lica – članova međunarodne grupe povezanih lica;

– usaglašavanje sa zakonom kojim se uređuje konverzija stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima;

– podsticanje ulaganja u investicione fondove osnovane u skladu sa zakonom kojim se uređuju alternativni investicioni fondovi, izuzimanjem iz osnovice za oporezivanje dobitka koji investicioni fond ostvari prodajom imovine po osnovu koje se, u skladu sa Zakonom, utvrđuje kapitalni dobitak;

– otklanjanje dvostrukog oporezivanja rezidentnih obveznika koji delatnost obavljaju i u inostranstvu priznavanjem prava na poreski kredit po osnovu poreza po odbitku na usluge, plaćenog u drugoj državi.

Izvor: Izvod iz obrazloženja preuzet sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)

Izvor: izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com-a

Najnoviji tekstovi