od 2010.

Stranačka opredeljenost Predsednika kao sukob interesa

Povodom obraćanja Agenciji za borbu protiv korupcije, ista je izdala sledeće obaveštenje i mišljenje:

Odredbama čl. 5. st. 1. i 2. Ustava Republike Srbije (”Službeni glasnik RS”, 98/06; u daljem tekstu: Ustav) jemči se i priznaje uloga političkih stranaka u demokratskom oblikovanju političke volje građana, dok je osnivanje političkih stranaka slobodno.

Odredbom čl. 6. Ustava propisano je da niko ne može da vrši državnu ili javnu funkciju koja je u sukobu sa njegovim drugim funkcijama, poslovima ili privatnim interesima, a postojanje sukoba interesa i odgovornost pri njegovom rešavanju određuju se Ustavom i zakonom. Na osnovu odredbe čl. 55. st. 1. Ustava, jemči se sloboda političkog, sindikalnog i svakog drugog udruživanja i pravo da se ostane izvan svakog udruženja.

Na osnovu odredbe čl. 115. Ustava predsednik Republike ne može obavljati drugu javnu funkciju ili profesionalnu delatnost, dok je odredbom čl. 12. propisano da se o predsedniku Republike donosi zakon.

Odredbama čl. 2. st. 1. i 2. i čl. 3. st. 1. Zakona o predsedniku Republike (”Službeni glasnik RS”, br. 111/07 i 108/13-dr. zakon) propisano je da se predsednik Republike bira na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, da se izbor za predsednika Republike uređuje zakonom i da su nadležnosti predsednika Republike određene Ustavom.

U smislu čl. 2. Zakona o Agenciji korupcija je odnos koji se zasniva zloupotrebom službenog, odnosno društvenog položaja ili uticaja, u javnom ili privatnom sektoru, u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugoga, privatni interes je bilo kakva korist ili pogodnost za funkcionera ili povezano lice, a sukob interesa je situacija u kojoj funkcioner ima privatni interes koji utiče, može da utiče ili izgleda kao da utiče na postupanje funkcionera u vršenju javne funkcije na način koji ugrožava javni interes.

Prema odredbama čl. 27. istog zakona, funkcioner je dužan da javnu funkciju vrši tako da javni interes ne podredi privatnom, da se pridržava propisa koji uređuju njegova prava i obaveze i da stvara i održava poverenje građana u savesno i odgovorno vršenje javne funkcije, da izbegava stvaranje odnosa zavisnosti prema licu koje bi moglo da utiče na njegovu nepristrasnost u vršenju javne funkcije, a u slučaju da ne može da izbegne takav odnos ili takav odnos već postoji, da učini sve što je potrebno radi zaštite javnog interesa i ne sme da koristi javnu funkciju za sticanje bilo kakve koristi ili pogodnosti za sebe ili povezano lice.

Odredbom čl. 29. st. 1. Zakona o Agenciji propisano je da funkcioner može da vrši funkciju u političkoj stranci, odnosno političkom subjektu i da učestvuje u njenim aktivnostima ako to ne ugrožava vršenje javne funkcije i ako to zakonom nije zabranjeno.

Na osnovu navedenih propisa može se zaključiti da predsednik Republike nema ni ustavnih ni zakonskih ograničenja da bude i član političke stranke i da bude biran u organe političke stranke.

Ustavom je zagarantovano pravo svakog građanina na političko udruživanje, slobodno je osnivanje političkih stranaka i priznaje se uloga političkim strankama u demokratskom oblikovanju političke volje građana.

Predsednik Republike je, kao i svaki funkcioner, dužan da se pridržava propisa koji uređuju njegova prava i obaveze i da stvara i održava poverenje građana u savesno i odgovorno vršenje javne funkcije, a što je nesporno da istovremenim vršenjem javne funkcije predsednika Republike i funkcije predsednika Srpske napredne stranke ne krši ni jedan važeći propis Republike Srbije.

Iz istih razloga članstvo bilo kog javnog funkcionera, pa i predsednika Republike u organima političke stranke ne predstavlja, samo po sebi, situaciju sukoba interesa u smislu čl. 2. Zakona o Agenciji, jer ne postoji privatni interes, niti je to korupcija u smislu istog člana.

Odredbom čl. 55. st. 1. Zakona o Narodnoj skupštini (”Službeni glasnik RS”, 9/10) propisano je da se odnos Narodne skupštine i predsednika Republike zasniva na saradnji i pravima i dužnostima koji su utvrđeni Ustavom, zakonom i drugim aktima.

Ustavom su propisane nadležnosti, pored ostalih Narodne skupštine i predsednika Republike, u duhu načela podele vlasti propisani su mehanizmi za očuvanje tog načela.

Samim Ustavom, Zakonom o predsedniku Republike kao i Zakonom o Agenciji za borbu protiv korupcije, nije propisana nespojivost javne funkcije predsednika Republike i funkcije u političkoj stranci, pa su bez osnova Vaši navodi da se istovremenim vršenjem navedenih javnih funkcija ugrožava integritet Narodne skupštine.

Agencija postupa u skladu sa Ustavom i važećim propisima u Republici Srbiji i jedina je nadležna za utvrđivanje sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija, u skladu sa odredbama čl. 5. Zakona o Agenciji, a u navedenoj situaciji ne postoji povreda odredaba navedenog zakona.

Izvor: sajt Agencije za borbu protiv korupcije

Izvor: izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com-a

Najnoviji tekstovi