Zaštitnik građana, u svojstvu Nacionalnog izvestioca u oblasti trgovine ljudima, predstavio je danas Treći izveštaj Nacionalnog izvestioca koji obuhvata analizu stanja, postupanja nadležnih institucija i ključnih izazova u oblasti borbe protiv trgovine ljudima.
Predstavljajući izveštaj zaštitnik građana ukazao je da su u izveštajnom periodu zabeleženi određeni pomaci, pre svega u pripremi novog normativnog okvira, povećanju broja prijava sumnje na trgovinu ljudima, broju formalno identifikovanih žrtava, kao i u jačanju stručnih i tehničkih kapaciteta.
Istovremeno, izveštaj ukazuje na potrebu za daljim unapređenjem sistema, posebno imajući u vidu pad pojedinih pokazatelja u oblasti otkrivanja i krivičnog gonjenja, neujednačeno učešće nadležnih sistema u prepoznavanju žrtava i nedovoljno razvijene mehanizme njihove zaštite.
Podsećamo da u čl. 2. Zakona o zaštitniku građana (“Sl. glasnik RS”, br. 105/2021), je određeno:
„Zaštitnik građana obavlja poslove nacionalnog izvestioca u oblasti trgovine ljudima, shodno Zakonu o potvrđivanju Konvencije Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima („Službeni glasnik RS – Međunarodni ugovori”, broj 19/09).“
Posebnu pažnju Zaštitnik građana posvetio je radnoj eksploataciji. Prema podacima za 2025. godinu, radna eksploatacija bila je najzastupljeniji oblik eksploatacije među formalno identifikovanim žrtvama. Istovremeno, .
„Ovi podaci sami po sebi ne ukazuju na propuste u konkretnim slučajevima, ali ukazuju na potrebu da dodatno proverimo način primene indikatora, planiranje nadzora u rizičnim delatnostima i razlikovanje trgovine ljudima radi radne eksploatacije od drugih povreda radnih prava“, ukazao je Zaštitnik građana.
Tokom 2025. godine Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima primio je 242 nove prijave sumnje na trgovinu ljudima, što predstavlja povećanje od 31 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Formalno je identifikovano 75 žrtava, što je najveći broj u posmatranom sedmogodišnjem periodu. Deca su činila 41 odsto ukupnog broja identifikovanih žrtava.
Treći izveštaj posebno ukazuje i na nove rizike povezane sa razvojem digitalnih tehnologija. Veštačka inteligencija, društvene mreže i novi oblici digitalnog kriminala otvaraju dodatne mogućnosti za regrutovanje, kontrolu i eksploataciju žrtava. U tom kontekstu, poseban izazov predstavljaju i takozvani centri za prevare, u kojima su u različitim delovima sveta identifikovani brojni slučajevi trgovine ljudima i drugih oblika eksploatacije.
Nacionalni izvestilac je u Trećem izveštaju uputio ukupno 43 preporuke relevantnim akterima Nacionalnog mehanizma. Prema oceni Nacionalnog izvestioca postupanje je započeto i očekuje se da će biti realizovano 90 posto od njih.
Zaštitnik građana će u narednom periodu nastaviti da nezavisno prati postupanje svih aktera Nacionalnog mehanizma, kao i realizaciju preporuka, kroz pojedinačne i zajedničke sastanke sa nadležnim institucijama.
Ukazano je i da su nalazi i preporuke Nacionalnog izvestioca u značajnoj meri prepoznati u procesu pripreme aktivnosti za Akcioni plan za period 2027–2029. godine, zajedno sa obavezama koje proizilaze iz novog zakonskog okvira i preporukama GRETA – nadzornog tela Saveta Evrope za primenu Konvencije protiv trgovine ljudima.
„Naš cilj nije samo da konstatujemo brojke, već da utvrdimo gde sistem funkcioniše, gde postoje praznine i šta konkretno mora da bude urađeno. Iza svakog broja u ovom izveštaju nalazi se čovek, a zaštita njegovih prava mora biti u središtu svakog odgovora države na trgovinu ljudima“, poručio je Zaštitnik građana.
Treći izveštaj Nacionalnog izvestioca predstavlja osnovu za dalje praćenje rada nadležnih institucija i unapređenje Nacionalnog mehanizma za prevenciju i borbu protiv trgovine ljudima, sa posebnim fokusom na rano prepoznavanje žrtava, njihovu zaštitu i efikasniji institucionalni odgovor.
Izvor: sajt Zaštitnika građana (www.ombudsman.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.