Ministarstvo pravde i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave potpisali su danas Zajedničku izjavu za unapređenje primene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, kojom je potvrđeno pokretanje zajedničke kampanje i niza projektnih aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svesti javnosti o dostupnosti besplatne pravne pomoći najugroženijim i marginalizovanim pojedincima.
Zajedničku izjavu potpisali su ministarka pravde i ministar državne uprave i lokalne samouprave .
Predviđena kampanja predviđa i obuku zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave u vezi sa planiranjem i obezbeđivanjem finansijskih sredstava u lokalnim budžetima radi finansiranja besplatne pravne pomoći.
U okviru kampanje biće sprovedena i obuka za jačanje kapaciteta zaposlenih u lokalnim samoupravama i Ministarstvu pravde u cilju postizanja kvalitativno zadovoljavajućeg pravnog postupka.
Predviđene su i projektne aktivnosti koje će doprineti efikasnijem nadzoru nad primenom Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Ministarka pravde je istakla da će zajedničkim delovanjem dvaju ministarstava biti značajno unapređen sistem besplatne pravne pomoći, koji ugroženim kategorijama društva garantuje profesionalno zastupanje u onim oblastima u kojima je takva pomoć najčešće tražena.
Ona je naglasila da je normativni okvir za te aktivnosti u potpunosti zaokružen, kao i da je osnovan Savet za praćenje sistema besplatne pravne pomoći i podrške.
Ministarka pravde je navela da su transparentnost i efikasnost postupka postavljanja pružalaca besplatne pravne pomoći iz reda advokata dodatno unapređeni kroz aplikaciju „kol centar”, koja je razvijena na temelju institucionalne saradnje između Ministarstva pravde i Advokatske komore Srbije.
Ministarstvo pravde nastaviće sa realizacijom niza preostalih projektnih aktivnosti u ovoj oblasti, a koje se pre svega odnose na podizanje javne svesti o dostupnosti besplatne pravne pomoći za naše građane, poručila je ministarka pravde.
Ministar državne uprave i lokalne samouprave je napomenuo da je resorno ministarstvo aktivno uključeno u rešavanje izazova u oblasti besplatne pravne pomoći, kao i da je, uz podršku Vlade Švajcarske i programa Swiss PRO, u proteklih par godina finansijski pomoglo uspostavljanje besplatne savetodavne službe za pravnu pomoć za najranjivije građane i građanke u 13 jedinica lokalne samouprave.
On je naglasio da Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave nastavlja rad na jačanju sistema besplatne pravne pomoći u Srbiji, kao i na povećanju informisanosti i obučavanju lokalnih službenika u ovoj oblasti.
Dokaz za to je i i potpisivanje zajedničke izjave naša dva ministarstva, kojom, uz podršku multidonatorskog projekta, započinjemo proces jačanja kadrovskih kapaciteta u jedinicama lokalne samouprave, kako bi mogli bolje da planiraju i obezbede finansijska sredstva u budžetima za pružanje besplatne pravne pomoći, ali i kako bi službenici koji rade na ovim poslovima mogli uspešno i kvalitetno da podrže ostvarivanje prava i pravnih interesa svih naših građana, zaključio je Martinović.
Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji rekla je da se prava slika svakog društva ogleda u načinu na koji tretira svoje najugroženije članove i to takođe znači obezbeđivanje jednakog pristupa pravdi za sve građane.
Ona je naglasila da se to osnovno pravo suočava sa brojnim izazovima, posebno nedostatkom svesti i lošim poznavanjem raspoloživih načina, i to ne samo u Srbiji već i u EU.
Upravo to je ono što ova zajednička akcija nastoji da postigne, dodatno podižući svest o dostupnosti pravne pomoći među najugroženijim i marginalizovanim pojedincima, i unapređenju postojećih kapaciteta i saradnje između različitih pružalaca usluga, navela je Halačeva.
Ona je istakla da se akcija odvija u okviru projekta „EU za borbu protiv korupcije i za osnovna prava“, koji finansiraju EU i nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a pristup besplatnoj pravnoj pomoći predstavlja njegov važan deo.
Šef Odeljenja za privrednu saradnju Ambasade SR Nemačke u Srbiji istakao je snažnu podršku Nemačke posvećenosti Srbije jačanju sistema besplatne pravne pomoći kroz podršku sprovođenju planiranih aktivnosti u okviru Akcionog plana iz Poglavlja 23.
Takođe, naveo je da snažna podrška reformskim naporima Srbije u okviru Nemačke razvojne saradnje u oblastima od kritične važnosti za pristupanje EU poslužiće kao kamen temeljac za unapređenje vladavine prava i odgovornosti vlasti – vrednosti koje su važne za obe naše zemlje.
On je rekao da jačanje sistema besplatne pravne pomoći obezbeđuje zaštitu od ugrožavanja integriteta i dostojanstva svake osobe, vrednosti koje su od velikog značaja za EU i Nemačku.
Ceremoniji potpisivanja izjave prisustvovali su i članovi Saveta Vlade Republike Srbije za besplatnu pravnu pomoć.
Ministarstvo pravde i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave pozvali su ovom prilikom i jedinice lokalnih samouprava da sarađuju u svim planiranim projektnim aktivnostima usmerenim ka jačanju sistema besplatne pravne pomoći u Republici Srbiji.
Odredbom člana 4 Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (“Sl. glasnik RS”, br. 87/2018) definisani su uslovi za pružanje pravne pomoći:
Besplatna pravna pomoć može da se pruži državljaninu Republike Srbije, licu bez državljanstva, stranom državljaninu sa stalnim nastanjenjem u Republici Srbiji i drugom licu koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć prema drugom zakonu ili potvrđenom međunarodnom ugovoru, ako:
1) ispunjava uslove da bude korisnik prava na novčanu socijalnu pomoć saglasno zakonu kojim se uređuje socijalna zaštita ili korisnik prava na dečiji dodatak saglasno zakonu kojim se uređuje finansijska podrška porodici sa decom, kao i članovima njegove porodice odnosno zajedničkog domaćinstva, čiji je krug određen ovim zakonima;
2) ne ispunjava uslove da bude korisnik prava na novčanu socijalnu pomoć ili na dečiji dodatak, ali bi zbog plaćanja pravne pomoći iz sopstvenih prihoda u konkretnoj pravnoj stvari ispunilo uslove da postane korisnik prava na novčanu socijalnu pomoć ili na dečiji dodatak.
Članom porodice, odnosno zajedničkog domaćinstva lica iz stava 1. ovog člana ne smatra se lice protiv kojeg tražilac besplatne pravne pomoći pokreće postupak zaštite od nasilja u porodici ili drugi postupak zaštite. Prihodi i imovina lica protiv kojeg se pokreće postupak zaštite ne utiču na pravo tražioca da ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć, ako on ispunjava uslove propisane stavom 1. ovog člana.
Državljaninu Republike Srbije, licu bez državljanstva, stranom državljaninu sa stalnim nastanjenjem u Republici Srbiji i drugom licu koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć prema drugom zakonu ili potvrđenom međunarodnom ugovoru besplatna pravna pomoć može da se pruži i ako je reč o:
1) detetu o čijem se pravu, obavezi ili interesu zasnovanom na zakonu odlučuje u postupku pred sudom, drugim državnim organom odnosno organom javne vlasti;
2) licu prema kome se izvršava mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi ili zaštitna mera obaveznog psihijatrijskog lečenja;
3) licu prema kome se vodi postupak delimičnog ili potpunog lišenja ili vraćanja poslovne sposobnosti;
4) licu koje ostvaruje pravnu zaštitu od nasilja u porodici;
5) licu koje ostvaruje pravnu zaštitu od torture, nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja ili trgovine ljudima;
6) licu koje traži azil u Republici Srbiji;
7) izbeglici, licu pod supsidijarnom zaštitom ili interno raseljenom licu;
8) osobi sa invaliditetom;
9) detetu koje je zaštićeno uslugom smeštaja u sistemu socijalne zaštite;
10) deci i mladima kojima je prestala usluga socijalnog smeštaja do navršene 26 godine života;
11) odraslim i starim licima koja su bez sopstvenog pristanka smeštena u ustanovu socijalne zaštite;
12) licu koje ostvaruje pravo na utvrđivanje vremena i mesta rođenja saglasno zakonu kojim se uređuje vanparnični postupak;
13) licu koje je pogođeno postupkom prinudnog iseljenja i preseljenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje stanovanje.
Izvor: Sajt Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs).
Izvor: Izvod iz propisa je preuzet iz pravne baze „Propis Soft“, redakcija Profi Sistem Com