od 2010.

Uputstvo za primenu izmena Zakona o izvršenju i obezbeđenju

Ministarka pravde potpisala je u Vrnjačkoj Banji, u okviru tradicionalnog Savetovanja sudova, sa vršiocem funkcije predsednika Vrhovnog kasacionog suda i Visokog saveta sudstva Uputstvo za primenu izmena Zakona o izvršenju i obezbeđenju, čija primena počinje 1. januara 2020. godine.

Ministarka je istakla da je to vrlo značajan dokument koji će doprineti još većoj efikasnosti rada sudova i celog pravosuđa.

Ista je podsetila da je od početka primene Zakona o izvršenju i obezbeđenju 2016. godine rešeno milion i po starih izvršnih predmeta, kao i da veruje da će nove izmene tog zakona doprineti rešavanju starih, bagatelnih predmeta.

“Cilj je da stare, bagatelne predmete rešimo na odgovarajući način. To znači da će potraživanja do 2.000 dinara, a u kojima poslednjih šest meseci nije preduzeta nijedna radnja izvršenja, biti automatski obustavljena. Cilj nam je jednoobrazno postupanje i nadam se da ćemo kroz ovo Uputstvo uspeti to da rešimo“, istakla je ministarka.

Ministarka pravde je izrazila uverenje da će od 1. januara sve biti spremno za početak primene izmena i dopuna Zakona o izvršenju i obezbeđenju i da će 2020. godina biti ključna za rešavanje problema predmeta starijih od 10 godina.

Ona je istakla i da su najznačajnije izmene uvođenje elektronske oglasne table, čime će biti rešeno pitanje dostave, a što će zaživeti do kraja godine, kao i da će javni izvršitelji od sledeće godine putem elektronske aukcije sprovoditi prodaju u okviru izvršnog postupka pokretnih i nepokretnih stvari.

 „Na taj način ćemo otkloniti sve nedostatke i moguće zloupotrebe u postupku izvršenja i verujem da je to nešto na šta ćemo biti veoma ponosni“, naglasila je Kuburović.

Ministarka pravde se zahvalila EU i USAID na pomoći u izradi Uputstva i izmena Zakona o izvršenju i obezbeđenju.

Ona je naglasila da Ministarstvo pravde kontinuirano radi na poboljšanju efikasnosti pravosuđa, da je povećan broj zaposlenih u pravosuđu, kao i da je pravosuđe dobilo nove saradnike u sudovima i tužilaštvima.

Predsednik VKS istakao je da je potpisivanje Uputstva primer dobre multidisplicplinarne saradnje te institucije i Ministarstva pravde u cilju  povećanja efikasnosti rada sudova i približavanja pravde građanima.

Novine koje Zakon uvodi su: podnošenje predloga za izvršenje elektronskim putem, elektronska oglasna tabla, elektronska aukcija, skraćeni izvršni postupak i dr. 

Naime, odredbama čl.18. i 19. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju (“Sl. glasnik RS”, br. 54/2019), propisano je da:

U članu 36. stav 2. menja se i glasi:

“Ako dostavljanje ne uspe, pismeno se u roku od tri dana ističe na elektronskoj oglasnoj tabli suda koji je doneo rešenje o izvršenju na osnovu izvršne ili verodostojne isprave, a kad je reč o rešenju o izvršenju na osnovu verodostojne isprave, dostavljanje se ponavlja još jednom po isteku roka od osam dana od prethodnog dostavljanja, a ako ni ponovljeno dostavljanje ne uspe, rešenje se u roku od tri dana ističe na elektronskoj oglasnoj tabli suda.”

U stavu 3. reči: “narednog radnog dana” zamenjuju se rečima: “u roku od tri dana”, posle reči: “istaknuto na” dodaje se reč: “elektronskoj”, a posle reči: “pismena na” dodaje se reč: “elektronskoj”.

U stavu 4. reči: “oglasnu tablu” zamenjuju se rečima: “elektronskoj oglasnoj tabli”.

U članu 37. posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

“Dostavljanje između javnog izvršitelja i drugih organa može se vršiti i elektronskim putem, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar nadležan za pravosuđe (u daljem tekstu: ministar).”

Dosadašnji stav 2. koji postaje stav 3. menja se i glasi:

“Sud preko čije elektronske oglasne table javni izvršitelj dostavlja akte i pismena vodi posebnu evidenciju o tome kada su akt ili pismeno istaknuti na elektronskoj oglasnoj tabli i kada su skinuti s nje i o tome dostavlja službenu elektronsku potvrdu javnom izvršitelju. Evidencija sadrži poslovni broj sudskog predmeta, odnosno predmeta javnog izvršitelja i ime i prezime ili poslovno ime, jedinstveni matični broj građana, matični broj i poreski identifikacioni broj stranaka u postupku.”

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

Takođe, odredbom čl.62a istog Zakona, propisan je:

Predlog za izvršenje u elektronskom obliku

Predlog za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave može se podneti i u elektronskom obliku u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.”

Odredbama čl.326a-326e, propisan je skraćeni postupak u okviru nove glave Zakona.

Prema tim odredbama:

Svojstvo stranaka

Skraćeni izvršni postupak se može sprovesti ako su izvršni poverilac i izvršni dužnik subjekti za rešavanje čijih sporova je u skladu sa zakonom stvarno nadležan privredni sud.

Verodostojna isprava na osnovu koje se može odrediti i sprovesti skraćeni izvršni postupak

Skraćeni izvršni postupak se može sprovesti samo na osnovu sledećih verodostojnih isprava:

1) menice i čeka domaćeg ili stranog lica, sa protestom ako je potreban za zasnivanje potraživanja;

2) bezuslovne bankarske garancije;

3) bezuslovnog akreditiva;

4) overene izjave izvršnog dužnika kojom ovlašćuje banku da s njegovog računa prenese novčana sredstva na račun izvršnog poverioca.

Donošenje rešenja o izvršenju u skraćenom postupku

Sud je dužan da donese rešenje o izvršenju u skraćenom izvršnom postupku kada su za to ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom, i ako izvršni poverilac u predlogu za izvršenje zatraži sprovođenje skraćenog izvršnog postupka.

Protiv rešenja kojim se odbacuje ili odbija predlog za izvršenje u skraćenom izvršnom postupku, izvršni poverilac može izjaviti prigovor u roku od pet dana od dana dostavljanja rešenja.

Prigovor

Protiv rešenja o izvršenju donetog u skraćenom izvršnom postupku izvršni dužnik može izjaviti prigovor u roku od pet dana od dana dostavljanja rešenja.

Prigovor se može izjaviti isključivo iz sledećih razloga:

1) ako je u ispravu iz člana 326b unet neistinit sadržaj;

2) ako je isprava potpisana od strane neovlašćenog lica;

3) ako obaveza iz isprave nije dospela;

4) ako je obaveza iz isprave ispunjena;

5) ako istovremeno dospela obaveza izvršnog poverioca nije ispunjena;

6) ako potraživanje iz isprave nije prešlo ili nije preneto na izvršnog poverioca ili ako obaveza nije prešla ili nije preneta na izvršnog dužnika;

7) ako je potraživanje iz isprave zastarelo.

Prigovor odlaže izvršenje rešenja o izvršenju, osim ako je rešenje o izvršenju doneto na osnovu menice.

Dokazi uz prigovor

Izvršni dužnik je dužan da uz prigovor podnese dokaze, i to:

1) pravnosnažnu sudsku odluku kojom je utvrđena neistinitost isprave ili izvod iz centralnog registra hartija od vrednosti, ako tvrdi da je u ispravu unet neistinit sadržaj;

2) izvod iz registra o licu ovlašćenom za zastupanje u momentu izdavanja isprave, ako tvrdi da je isprava potpisana od strane neovlašćenog lica;

3) nalog za plaćanje u pismenoj ili elektronskoj formi na osnovu koga je izvršen prenos sredstava, ako tvrdi da je obaveza ispunjena;

4) da nedospelost obaveze proizlazi iz same isprave ako tvrdi da obaveza nije dospela;

5) da zastarelost potraživanja proizlazi iz same isprave, ako tvrdi da je potraživanje zastarelo. 

Postupak po prigovoru

Sudija pojedinac dostavlja prigovor izvršnom poveriocu koji u roku od tri dana od dana dostavljanja može dati odgovor.

Sudija pojedinac dostavlja veću prigovor, rešenje i spise predmeta narednog radnog dana od prijema odgovora na prigovor ili od isteka roka za odgovor na prigovor.

Veće je dužno da odluči o prigovoru u roku od osam dana od dana kada mu sudija dostavi prigovor i spise predmeta.

Ako izvršni dužnik dokaže postojanje razloga za prigovor (član 326g), dokaznim sredstvima propisanim članom 326d, veće će usvojiti prigovor, ukinuti rešenje o izvršenju u skraćenom postupku u delu u kome je određeno izvršenje i odrediti da se postupak nastavlja kao povodom prigovora protiv platnog naloga.

Ako izvršni dužnik istakne prigovor neispunjenja istovremeno dospele obaveze izvršnog poverioca, prigovor se odbija ako izvršni poverilac podnese dokaz o ispunjenju svoje obaveze.

Ako izvršni dužnik istakne prigovor da potraživanje nije prešlo ili nije preneto na izvršnog poverioca ili da obaveza nije prešla ili nije preneta na izvršnog dužnika, prigovor se odbija ako izvršni poverilac dokaže prelaz ili prenos potraživanja ili obaveze javnom ili po zakonu overenom ispravom, odnosno pravnosnažnom ili konačnom odlukom donetom u parničnom, prekršajnom ili upravnom postupku.

Shodna primena ostalih odredaba ovog zakona

Na sva druga pitanja koja nisu uređena odredbama ove glave, shodno se primenjuju ostale odredbe ovog zakona.”

Izvor: Izvod iz zakona preuzet iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.

Izvor: Sajt Ministarstva pravde Republike Srbije (www.mpravde.gov.rs).

Najnoviji tekstovi