Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici Predlog zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, kojim se na sistemski način rešava višedecenijski problem postojanja velikog broja neuknjiženih i bespravno izgrađenih objekata.
Cilj ovog zakona je da se najveći broj objekata upiše na faktičke vlasnike objekata.
Međutim, ovo pravo neće imati oni koji su gradili u zaštićenim zonama (priroda, kultura, vode, pružni pojas, pojas eksproprijacije auto-puta i brzih saobraćajnica) i na zemljištu koje je u privatnoj svojini drugog lica.
Objekti izgrađeni na javnim površinama, u nacionalnim parkovima i zaštićenim zonama, prelaze u svojinu Republike Srbije ex lege.
Donošenjem ovog zakona obezbeđuje se pravna sigurnost građanima koji stiču pravo svojine na objektu i zemljištu, odnosno zemljištu ispod objekta, ukoliko su za to ispunjeni uslovi.
Time se ostvaruje načelo „svoj na svome“, što građanima daje mogućnost da slobodno raspolažu svojom imovinom kroz kupoprodaju, nasleđivanje, hipoteku, legalno priključenje na komunalnu i drugu infrastrukturu.
Posebna zaštita obezbeđena je za stambene objekte, čime se jača garancija ustavnog prava na dom i sprečava socijalna nesigurnost.
To znači da su posebni uslovi propisani za vlasnike objekata kojima je to jedina nepokretnost i koji sa porodicom u njoj žive, za samohrane roditelje, primaoce socijalne pomoći, seoska domaćinstva, borce, porodice sa troje i više dece.
Takođe, kao socijalna i demografska mera propisano je da se naknada za upis nepokretnosti ne plaća za pomoćne i ekonomske objekte do 500 kvadratnih metara, dok svi ostali plaćaju naknadu u visini doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, koju bi platili u redovnom postupku za dobijanje građevinske dozvole, čime se ovi građani dovode u ravnopravan položaj sa savesnim graditeljima.
Evidentiranje nepokretnosti će se sprovesti primenom najnovijih digitalnih tehnologija, putem snimaka iz vazduha, detekcijom koja omogućava identifikaciju objekata u 3D modelu.
Članovi Vlade usvojili su Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, kojim se ova oblast usklađuje sa važećim propisima i otklanjaju uočene tehničke i terminološke neusaglašenosti.
Novim zakonskim rešenjima preciznije se uređuju uslovi za izradu studija zaštite nepokretnih kulturnih dobara, postupci otuđenja građevinskog zemljišta u javnoj svojini i izdavanje upotrebnih dozvola.
Predloženim izmenama unapređuje se transparentnost postupaka, jača pravna sigurnost i pojednostavljuju procedure za investitore i građane.
Zakon, takođe, predviđa strože mere sa ciljem sprečavanja nelegalne gradnje i ujednačavanja prakse inspekcijskih organa.
Usvajanjem ovih izmena Srbija nastavlja proces harmonizacije sa evropskim standardima u oblastima izgradnje i zaštite kulturnih dobara.
Na sednici je usvojen i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, kojim se unapređuju postupak upisa nepokretnosti i prava na njima.
Novim rešenjima procedure su pojednostavljene, uvodi se veća pravna sigurnost za građane i privredu i obezbeđuje efikasnije funkcionisanje katastarskog sistema.
Usvajanjem ovih izmena i dopuna jača se transparentnost, pravna izvesnost i harmonizacija sa evropskim standardima.
Podsećamo, važećim Zakonom o ozakonjenju objekata (“Sl. glasnik RS”, br. 96/2015, 83/2018, 81/2020-OUS, 1/2023-OUS i 62/2023) uređuju se uslovi, postupak i način ozakonjenja objekata, odnosno delova objekta izgrađenih bez građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju (u daljem tekstu: nezakonito izgrađeni objekti), uslovi, način i postupak izdavanja rešenja o ozakonjenju, pravne posledice ozakonjenja, kao i druga pitanja od značaja za ozakonjenje objekata.
Zakonom o planiranju i izgradnji (“Sl. glasnik RS”, br. 72/2009, 81/2009-ispr., 64/2010-OUS 24/2011, 121/2012, 42/2013-OUS, 50/2013-OUS, 98/2013-OUS, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019-dr.zakon, 9/2020, 52/2021 i 62/2023) uređuje se: uslovi i način uređenja prostora, uređivanje i korišćenje građevinskog zemljišta i izgradnja objekata; vršenje nadzora nad primenom odredaba ovog zakona i inspekcijski nadzor; druga pitanja od značaja za uređenje prostora, uređivanje i korišćenje građevinskog zemljišta i za izgradnju objekata.
Odredbe ovog zakona ne odnose se na planiranje i uređenje prostora, odnosno izgradnju i uklanjanje objekata koji se u smislu zakona kojim se uređuje odbrana smatraju vojnim kompleksima, odnosno vojnim objektima, kao i na izgradnju objekata koji se u smislu zakona kojim se uređuje rudarstvo smatraju rudarskim objektima, postrojenjima i uređajima.
Zakonom o državnom premeru i katastru (“Sl. glasnik RS”, broj 72/2009, 18/2010, 65/2013, 15/2015-OUS, 96/2015, 47/2017-aut. tumačenje, 113/2017-dr.zakon, 27/2018-dr.zakon, 41/2018-dr.zakon, 9/2020-dr.zakon i 92/2023) uređuju se stručni poslovi i poslovi državne uprave koji se odnose na državni premer, katastar nepokretnosti, katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata (u daljem tekstu: katastar infrastrukture), osnovne geodetske radove, adresni registar, topografsko-kartografsku delatnost, procenu vrednosti nepokretnosti, geodetsko-katastarski informacioni sistem i Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka i geodetski radovi u inženjersko-tehničkim oblastima.
Izvor: sajt Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.