od 2010.

Nove osnovice osiguranja za građane koji sami plaćaju doprinos za penzije

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje podseća građane koji sami plaćaju doprinos za penzije da od uplate za januar 2018. važe nove osnovice osiguranja koje su u odnosu na prethodni period niže za 0,1 odsto (zbog usklađivanja sa kretanjem zarada u prethodnoj godini).

Građani mogu da se opredele za jednu od 13 osnovica osiguranja, nezavisno od stručne spreme koju imaju. Po Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, najniža osnovica iznosi 35 odsto prosečne republičke zarade za prethodnih 12 meseci počev od meseca novembra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi, što je 23,053 dinara, a najviša pet prosečnih plata, odnosno 329,330 dinara.

Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje je 26 odsto, što znači da će se mesečni izdatak kretati u rasponu od 5,993.78 do 85,625.80 dinara. Prvi put od ove godine uplate doprinosa će se primenjivati od 1. januara 2018. i važiće cele godine.

Prema odredbama čl.13-44. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Sl. glasnik RS”, br. 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011, 7/2012 – usklađeni din. izn., 8/2013 – usklađeni din. izn., 47/2013, 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 5/2015 – usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017 i 7/2018 – usklađeni din. izn.):

Osnovice doprinosa

Osnovica doprinosa za zaposlene i za poslodavce je zarada, odnosno plata i naknada zarade, odnosno plate u skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose, opštim aktom i ugovorom o radu, odnosno rešenjem nadležnog organa (u daljem tekstu: zarada).

Osnovica doprinosa za zaposlene i za poslodavce iz stava 1. ovog člana ne umanjuje se za neoporezivi iznos iz člana 15a stav 2. Zakona o porezu na dohodak građana.

Osnovica doprinosa za zaposlene i za poslodavce je i iznos koji predstavlja zbir premije za dobrovoljno zdravstveno osiguranje koju poslodavac na teret sopstvenih sredstava plaća za zaposlene – osiguranike uključene u dobrovoljno zdravstveno osiguranje u Republici u skladu sa propisima koji uređuju dobrovoljno zdravstveno osiguranje i penzijskog doprinosa u dobrovoljni penzijski fond koji poslodavac na teret sopstvenih sredstava plaća za zaposlene – članove dobrovoljnog penzijskog fonda u skladu sa propisima koji uređuju dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove, umanjen za iznos od 5.757 dinara mesečno.

Osnovica iz st. 1. do 3. ovog člana za poslodavce je i osnovica dodatnog doprinosa za staž osiguranja koji se zaposlenom računa sa uvećanim trajanjem u skladu sa zakonom.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, u osnovicu doprinosa za zaposlene i za poslodavce ne uračunavaju se primanja koja zaposleni ostvari od poslodavca, na koja se ne plaća porez na zarade saglasno zakonu kojim se uređuje porez na dohodak građana.

Osnovica doprinosa za upućene radnike, ako nisu obavezno osigurani po propisima države u koju su upućeni ili ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, kao i za poslodavce, je iznos zarade koju bi, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu, ostvarili u Republici na istim ili sličnim poslovima.

Osnovica doprinosa iz stava 1. ovog člana ne može biti niža od dvostruke najniže mesečne osnovice doprinosa iz člana 37. ovog zakona.

Osnovica doprinosa za domaće državljane koji su na teritoriji Republike zaposleni kod stranih ili međunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava ili kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, i za strane državljane i lica bez državljanstva koji su na teritoriji Republike zaposleni kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, odnosno kod međunarodnih organizacija i ustanova i stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom, kao i za poslodavce je zarada.

Osnovica doprinosa za lica koja obavljaju privremene i povremene poslove, kao i za poslodavce je ugovorena naknada po tom osnovu.

Osnovica doprinosa za izabrana, imenovana i postavljena lica koja, pored zarade kod poslodavca kod koga su u radnom odnosu, ostvaruju i razliku zarade, odnosno plate za vreme obavljanja javne funkcije, kao i za isplatioce je ta razlika zarade, odnosno plate.

Osnovica doprinosa za osiguranike koji ostvaruju naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta u skladu sa zakonom koji uređuje finansijsku podršku porodici sa decom, kao i za isplatioce naknade je iznos naknade zarade.

Osnovica doprinosa za osiguranike koji ostvaruju naknadu zarade po osnovu privremene sprečenosti za rad iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa zakonom, kao i za isplatioce naknade je iznos naknade zarade.

Osnovica doprinosa za isplatioce penzije i naknade po osnovu invalidnosti iz sredstava organizacije za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa zakonom, je iznos penzije, odnosno naknade.

Osnovica doprinosa za osiguranike koji ostvaruju novčanu naknadu iz sredstava organizacije nadležne za zapošljavanje, u skladu sa zakonom, je iznos novčane naknade.

Član 22

Osnovica doprinosa za preduzetnike koji u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak građana porez plaćaju na stvarni prihod je:

1) mesečni iznos lične zarade u smislu zakona koji uređuje porez na dohodak građana, ili

2) oporeziva dobit ako preduzetnik ne isplaćuje ličnu zaradu iz tačke 1) ovog stava.

Ako preduzetnik isplaćuje ličnu zaradu osnovica doprinosa utvrđuje se u skladu sa članom 13. st. 2. i 3. ovog zakona.

Za preduzetnike koji porez plaćaju na paušalno utvrđeni prihod osnovica doprinosa je paušalno utvrđen prihod u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak građana.

Osnovica iz st. 1. do 3. ovog člana za preduzetnike je i osnovica dodatnog doprinosa za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem, a koji preduzetnik ostvaruje u skladu sa zakonom.

Osnovica doprinosa za osnivače, odnosno članove privrednog društva je najmanje najniža mesečna osnovica iz člana 37. ovog zakona.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, osnovica doprinosa za osnivače, odnosno članove privrednog društva koji su zasnovali radni odnos sa privrednim društvom čiji su osnivači, odnosno članovi je zarada u skladu sa članom 13. ovog zakona.

Osnovica doprinosa za samostalne umetnike je oporezivi prihod po osnovu obavljanja umetničke delatnosti na koji se plaća porez na dohodak građana, po zakonu koji uređuje porez na dohodak građana, ostvaren u godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi.

Do konačnog utvrđivanja oporezivog prihoda iz stava 1. ovog člana, samostalni umetnici plaćaju tromesečno akontaciju doprinosa na osnovicu koju, u zavisnosti od visine očekivanih prihoda u tekućoj godini, opredele u jednom od sledećih iznosa pomnoženim koeficijentom tri:

1) najniža osnovica doprinosa iz člana 38. ovog zakona;

2) prosečna mesečna zarada u Republici isplaćena po zaposlenom u prethodnoj godini;

3) dvostruka prosečna mesečna zarada u Republici isplaćena po zaposlenom u prethodnoj godini;

4) četvorostruka prosečna mesečna zarada u Republici isplaćena po zaposlenom u prethodnoj godini.

Osnovica doprinosa za sveštenike i verske službenike je jedan od iznosa na koji osiguranika, polazeći od dužnosti na koju je osiguranik raspoređen, njegove školske spreme, godina radnog staža i drugih kriterijuma sadržanih u unutrašnjem zakonodavstvu crkve, odnosno verske zajednice, opredeli crkva, odnosno verska zajednica, i to:

1) najniža mesečna osnovica doprinosa iz člana 38. ovog zakona pomnožena koeficijentom u rasponu od 1 do 5;

2) prosečna mesečna zarada u Republici isplaćena po zaposlenom u prethodnoj godini pomnožena koeficijentom u rasponu od 1 do 5.

Osnovicu iz stava 1. ovog člana crkva, odnosno verska zajednica opredeljuje u saradnji sa nadležnom organizacijom za obavezno socijalno osiguranje, koja podatke o tome za svakog osiguranika dostavlja nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave, u roku od 15 dana od dana sticanja svojstva osiguranika.

Osnovica opredeljena za određenog osiguranika u smislu st. 1. i 2. ovog člana ne može se menjati u toku tekuće godine, a može se izmeniti za narednu godinu, pod uslovom da podaci o izmenjenoj osnovici doprinosa budu dostavljeni nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave do 15. februara godine za koju se utvrđuje obaveza.

Osnovica doprinosa za poljoprivrednike koji su u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak građana obveznici poreza na prihode od samostalne delatnosti je:

1) mesečni iznos lične zarade u smislu zakona koji uređuje porez na dohodak građana, ili

2) oporeziva dobit ako poljoprivrednik ne isplaćuje ličnu zaradu iz tačke 1) ovog stava.

Ako poljoprivrednik iz stava 1. ovog člana isplaćuje ličnu zaradu osnovica doprinosa utvrđuje se u skladu sa članom 13. st. 2. i 3. ovog zakona.

Osnovica doprinosa za poljoprivrednike, osim poljoprivrednika iz stava 1. ovog člana, je najniža mesečna osnovica iz člana 38. ovog zakona.

Osnovica doprinosa za lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu je oporezivi prihod od ugovorene naknade u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak građana.

Osnovica doprinosa za lica uključena u obavezno socijalno osiguranje su osnovice propisane aktom organizacije za obavezno socijalno osiguranje, na koji saglasnost daje Vlada Republike Srbije.

Osnovica doprinosa za domaće državljane zaposlene u inostranstvu je prosečna mesečna zarada u Republici isplaćena u četvrtom kvartalu prethodne godine, prema objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Osnovica doprinosa za inostrane penzionere je iznos penzije, invalidnine ili rente ostvarene u mesecu za koji se doprinos utvrđuje, odnosno plaća.

Penzija, invalidnina ili renta koja se prima u stranoj valuti, radi utvrđivanja osnovice doprinosa iz stava 1. ovog člana, preračunava se u dinarsku protivvrednost po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije važećem poslednjeg dana u mesecu za koji se doprinos utvrđuje, odnosno plaća.

Osnovica doprinosa za poslodavce za zaposlenog na neplaćenom odsustvu je zarada koju bi taj zaposleni ostvario da je na radu.

Osnovica doprinosa za poslodavca za strane državljane koji na teritoriji Republike rade kod domaćeg poslodavca na osnovu posebnog ugovora o razmeni stručnjaka ili sporazuma o međunarodnoj tehničkoj saradnji je prosečna mesečna zarada u Republici isplaćena u četvrtom kvartalu prethodne godine, prema objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Osnovica doprinosa za strane državljane za vreme školovanja ili stručnog usavršavanja na teritoriji Republike je prosečna mesečna zarada u Republici isplaćena po zaposlenom u četvrtom kvartalu prethodne godine.

Osnovice doprinosa za obveznike iz člana 11. ovog zakona za penzijsko i invalidsko osiguranje za slučaj invalidnosti i telesnog oštećenja po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti i doprinosa za zdravstveno osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, u slučajevima utvrđenim zakonom je najniža mesečna osnovica doprinosa, odnosno ugovorena naknada ako se ostvaruje i ako je viša od najniže mesečne osnovice doprinosa.

Osnovica doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje lica za koja se sredstva za uplatu doprinosa obezbeđuju u budžetu Republike, kao i za lica za koja se ostvaruje oslobođenje iz člana 45g ovog zakona, je mesečna osnovica doprinosa koju čini iznos od 15% prosečne mesečne zarade u Republici isplaćene po zaposlenom u prethodnoj godini, prema objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Iznos mesečne osnovice doprinosa iz stava 1. ovog člana, svake godine objavljuje ministar nadležan za poslove finansija, a služi za obračun i plaćanje doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje počev od prvog januara godine za koju se doprinosi utvrđuju i plaćaju.

Najniža mesečna osnovica doprinosa

Mesečna osnovica doprinosa ne može biti niža od najniže mesečne osnovice doprinosa.

Ako je osnovica doprinosa, propisana ovim zakonom, niža od najniže mesečne osnovice doprinosa, obračun i plaćanje doprinosa vrši se na najnižu mesečnu osnovicu doprinosa, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.

Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, najniža mesečna osnovica doprinosa ne primenjuje se kod obračuna i plaćanja doprinosa na osnovice iz čl. 17. do 21. i čl. 28. i 35b ovog zakona.

Najnižu mesečnu osnovicu doprinosa čini iznos od 35% prosečne mesečne zarade u Republici isplaćene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca novembra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi, za koji su objavljeni podaci republičkog organa nadležnog za poslove statistike, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Iznos najniže mesečne osnovice, iz stava 1. ovog člana, svake godine objavljuje ministar nadležan za poslove finansija, a služi za obračun i plaćanje doprinosa počev od prvog januara godine za koju se doprinosi utvrđuju i plaćaju.

Najniža mesečna osnovica doprinosa za osiguranike iz čl. 25, 26. i 27. ovog zakona čini iznos od 35% prosečne mesečne zarade u Republici isplaćene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca novembra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi, prema objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Iznos najniže mesečne osnovice iz stava 1. ovog člana, svake godine objavljuje ministar nadležan za poslove finansija, a služi za obračun i plaćanje doprinosa počev od prvog januara godine za koju se doprinosi utvrđuju i plaćaju.

Kada je period za koji se obračunava doprinos kraći od mesec dana, a ispunjeni su uslovi za primenu najniže mesečne osnovice doprinosa, obračun doprinosa se vrši na srazmerni iznos najniže mesečne osnovice doprinosa.

Kada zaposleni radi sa skraćenim radnim vremenom po osnovu invalidnosti u skladu sa rešenjem nadležne organizacije za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, a ispunjeni su uslovi za primenu najniže mesečne osnovice doprinosa po osnovu zarade i drugih primanja iz člana 13. ovog zakona, obračun doprinosa vrši se na srazmeran iznos najniže mesečne osnovice doprinosa.

Srazmerni iznos najniže mesečne osnovice doprinosa utvrđuje se od najniže mesečne osnovice doprinosa srazmerno broju dana, odnosno broju časova rada u mesecu za koji postoji obaveza obračuna doprinosa.

Za zaposlenog koji radi sa nepunim radnim vremenom kod jednog poslodavca, a zarada koju ostvaruje je niža od najniže mesečne osnovice doprinosa, osnovica doprinosa je najniža mesečna osnovica doprinosa.

Za zaposlenog koji radi sa nepunim radnim vremenom kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac obračunava i plaća doprinose na zaradu koju zaposleni ostvaruje kod tog poslodavca, ako je ta zarada jednaka ili viša od srazmernog iznosa najniže mesečne osnovice doprinosa koji se utvrđuje srazmerno radnom vremenu zaposlenog kod tog poslodavca u odnosu na puno radno vreme.

Ako zaposleni radi sa nepunim radnim vremenom kod dva ili više poslodavaca, poslodavac kod kojeg ostvaruje zaradu nižu od srazmernog iznosa najniže mesečne osnovice doprinosa koji se utvrđuje srazmerno radnom vremenu zaposlenog kod tog poslodavca u odnosu na puno radno vreme, obračunava i plaća doprinose na srazmerni iznos najniže mesečne osnovice doprinosa.

Najviša mesečna osnovica doprinosa

Ako je propisana osnovica doprinosa viša od najviše mesečne osnovice doprinosa, obračun i plaćanje doprinosa vrši se na najvišu mesečnu osnovicu doprinosa.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, najviša mesečna osnovica doprinosa ne primenjuje se kod obračuna i plaćanja doprinosa na osnovice iz člana 28. ovog zakona.

Najvišu mesečnu osnovicu doprinosa čini petostruki iznos prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici isplaćene u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca novembra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi, prema objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Iznos najviše mesečne osnovice, iz stava 1. ovog člana, svake godine objavljuje ministar nadležan za poslove finansija, a služi za obračun i plaćanje doprinosa počev od prvog januara godine za koju se doprinosi utvrđuju i plaćaju.

Najviša godišnja osnovica doprinosa

Najvišu godišnju osnovicu doprinosa čini petostruki iznos zbira prosečnih mesečnih zarada u Republici isplaćenih u periodu za prethodnih 12 meseci počev od meseca novembra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi.

Nominalni iznos najviše godišnje osnovice, u skladu sa stavom 1. ovog člana, objavljuje ministar nadležan za poslove finansija. 

Stope doprinosa

Stope po kojima se obračunavaju i plaćaju doprinosi jesu:

1) za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje – 26%;

2) za obavezno zdravstveno osiguranje – 10,3%;

3) za osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 1,5%.

Kada se doprinosi plaćaju istovremeno iz osnovice i na osnovicu, obračun doprinosa vrši se po sledećim stopama:

1) za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje – 14% za lica iz člana 7. stav 1. tač. 1) do 5) ovog zakona, a 12% za poslodavca, odnosno drugog isplatioca prihoda licima iz člana 7. stav 1. tač. 1) do 5) ovog zakona;

2) za obavezno zdravstveno osiguranje – 5,15%;

3) za osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 0,75%.

Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programskog paketa “Propis Soft”Redakcija Profi Sistema Com-a.

Izvor: Sajt Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Najnoviji tekstovi