Poverenik za zaštitu ravnopravnosti upozorava na nedopustivu praksu da se nacionalna pripadnost koristi kao sredstvo političke diskvalifikacije kandidata i učesnika u izbornom procesu.
Povodom navoda iznetih u emisiji „Osvrt na B92“, u kojoj je direktorka i glavna i odgovorna glavna urednica STB, govoreći o nosiocu studentske liste, među razlozima zbog kojih ga smatra neprihvatljivim navela i činjenicu da je on Crnogorac, Poverenik podseća da nacionalna ili etnička pripadnost predstavlja lično svojstvo i da ne sme biti razlog za omalovažavanje, diskreditaciju ili dovođenje u pitanje nečije podobnosti za učešće u političkom životu.
Podsećamo na odredbe čl. 2. Zakona o zabrani diskriminacije (“Sl. glasnik RS”, br. 22/2009 i 52/2021), gde stoji:
“1) izrazi “diskriminacija” i “diskriminatorsko postupanje” označavaju svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i na članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, polnim karakteristikama, nivoom prihoda, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu, članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima (u daljem tekstu: lična svojstva);”
Politička kritika je legitimna i predstavlja sastavni deo demokratskog društva. Međutim, kritika političkih stavova, programa ili postupaka ne može biti zamenjena napadom na lično svojstvo pojedinca. Nacionalna pripadnost ne može biti argument protiv bilo koga ko učestvuje u političkom životu, niti sme biti predstavljena kao okolnost koja nekoga čini manje prihvatljivim ili manje podobnim da predstavlja građane.
Poverenik posebno ukazuje da ovakve poruke mogu imati posledice koje prevazilaze konkretnog pojedinca. Kada se pripadnost određenoj nacionalnoj zajednici predstavlja kao nešto što je samo po sebi „sporno“, time se šalje poruka i pripadnicima te zajednice da su, zbog svog identiteta, manje poželjni ili manje ravnopravni u javnom i političkom životu. O tome je razgovarao ove nedelje i na sastanku sa predstvnicima Nacionalnog saveta crnogorske nacionalne manjine u Vrbasu.
U društvu u kojem pripadnici različitih nacionalnih manjina treba da budu ravnopravni građani, takve poruke mogu doprineti stvaranju osećaja ugroženosti, nesigurnosti i društvene isključenosti, istakao je Poverenik.
On je naglasio da posebnu odgovornost imaju mediji i novinari. Medijski prostor mora biti mesto u kojem građani dobijaju informacije na osnovu kojih mogu slobodno da formiraju svoje stavove i donose političke odluke, a ne prostor u kojem se nečija nacionalna pripadnost predstavlja kao razlog za diskvalifikaciju.
Izvor: sajt Poverenika za zaštitu ravnopravnosti (www.ravnopravnost.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.