Na sajtu Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS) objavljeni su zahtevi sindikata upućeni Vladi Republike Srbije i Ministarstvu prosvete, koje u nastavku prenosimo u celosti:
„1. Tražimo da se uradi rebalans budžeta za 2023. godinu i planira veće izdvajanje za prosvetu!
Vlada RS nije ispunila deo Sporazuma o rešavanju spornih pitanja iz 2015. godine koji se tiču uspostavljanja platnih razreda od 1. januara 2016. godine. Unija SPRS se zalaže za odnos zarada 1:2:3 gde su minimalne plate trenutno za pomoćne radnike, tetkice i administrativne radnike (oko 40.000,00 dinara); dva bi bili radnici sa višom školom (oko 80.000,00), a koeficijent 3, nosili bi svi fakultetski obrazovani u predškolskim ustanovama/školama (oko 120.000,00 dinara). Da bi se ovaj odnos postigao potrebno je planirati tri povećanja zarada u ovoj godini, 1. aprila 2023.godine povećanje koeficijenta za sve zaposlene u prosvetnom sistemu za 3, takva ista pomeranja koeficijenta u septembru i decembru (tetkice sa 6,30 na 9,30 ili nastavnik 17,32 na 20,32 u prvom koraku).
2. Unija SPRS konstatuje da je prosečna zarada za decembar u Republici Srbiji – 84.227 dinara, a u obrazovanju za isti mesec 69.932, pa se vidi da se nalazimo 17% ispod republičkog proseka ili 14.295 dinara.
Smatramo da je ovakva situacija nedopustiva! Evidentno je da za mnoge predmete nema stručnog kadra, mladi beže od zanimanja nastavnika zbog toga što je slabo plaćeno. S obzirom da u sistemu radi oko 80% visokoobrazovanih ljudi, prethodni zahtev Unije SPRS je opravdan. Spremni smo za dogovor dok ne bude kasno.
3. Tražimo da se isplata ličnih primanja u prosvetnom sistemu izjednači sa zdravstvom, tako što bi 5. ili 20. u mesecu pored polovine plate koja se isplaćuje bila isplaćena još jedna polovina zarade. Predlog Unije SPRS je da se to uradi 5. aprila 2023. godine kada bi svi zaposleni primili redovni prvi deo zarade i drugi deo za mart, pa bi od 20. aprila bili u poziciji da primaju zaradu za tekući mesec.
4. Tražimo isplatu ostatka dugovanja od 50.000 dinara jer je poznato da je Unija SPRS u martu 2022. godine potraživala 60.000 dinara a u međuvremenu je svima isplaćeno 10.000 dinara pa smo zahtev iz marta za toliko korigovali. Dug se odnosi na sedam Svetosavskih/Novogodišnjih nagrada, 35.000 dinara po zaposlenom (od 2016. do 2022.) predviđenih potpisanim Sporazumom o rešavanju spornih pitanja (član 2.) i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u osnovim, srednjim školama i domovima učenika, kao i na uštede koje su ostvarene u sistemu smeštanjem preko 30 000 ljudi – tehnoloških viškova! Time je državnoj kasi sačuvano najmanje 6 milijardi dinara. Tražimo 25.000 dinara po zaposlenom.
Napominjemo, nije se pregovaralo o Svetosavskoj/Novogodišnjoj nagradi za zaposlene u 2023. godini (po obavezi iz potpisanog Sporazuma o spornim pitanjima 2015. godine), pa na osnovu toga tražimo dodatnih 10.000 dinara po zaposlenom za 2023. godinu.
5. Insistiramo na korigovanju koeficijenata nenastavnom osoblju sa četvrtim (sa 8,62 na 13,42) i petim stepenom (sa 9,16 na 13,65), koliko iznose koeficijenti u nastavi. Korigovanje koeficijenta šefa računovodstva sa četvrtim stepenom (sa 11,15 na 13,73) i šestim stepenom (sa 13,73 na 14,88), koliko iznose koeficijenti u nastavi, kao i promenu koeficijenata pomoćnom osoblju koje je zaposleno u prosveti.
6. Tražimo plaćanje angažovanja zaposlenim licima u sistemu obrazovanja i vaspitanja koja su radno angažovana mimo četrdesetočasovne radne nedelje na obavljanju poslova vezanih za završni i druge ispite i takmičenja učenika, kao i redovno i obavezno plaćanje putnih troškova za radno angažovanje po gore navedenim poslovima izvan mesta boravka.
7. Tražimo plaćanje angažovanja i putnih troškova članovima u radnim podgrupama pri školskim upravama i Centralnoj radnoj grupi pri Ministarstvu prosvete, jer su svojim angažovanjem državi uštedeli veliki novac, pa bi plaćanje putnih troškova bilo najmanje što se može učiniti za ovaj neveliki broj ljudi.
8. Tražimo od Ministarstva prosvete hitan dogovor o isplati dugovanja svim kolegama koji su radili sa učenicima po IOP programima jer je država garantovala 10% uvećanje na platu pa neka svoje zakone i poštuje. Na velike troškove Unija SPRS je ukazivala i pre sudskih postupaka, a sada su stotine škola blokirane zbog izvršnih presuda. Takođe, tražimo dogovor oko isplate toplog obroka i regresa za sve zaposlene koji na to imaju pravo i da se ta stavka reši zakonski za sve zaposlene u prosvetnom sistemu, a ne dugotrajnim i skupim sudskim sporovima, i protivrečnim odlukama Kasacionog suda.
9. Tražimo od Ministarstva prosvete hitne pregovore po pitanju izmene Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju u članu 31. stav 7. koji podrazumeva rad po kombinovanom modelu za učenike 5. do 8. razreda i u članu 160. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja korigovati stav 9. kojim bi se prekonormni rad do 30% norme plaćao tokom cele školske godine. Sporni članovi su doneti bez razgovora sa sindikatima prosvete i zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja.
Dugovanja prema zaposlenima u prosveti se nagomilavaju i godinama ne rešavaju. Ona proističu iz potpisanog Sporazuma, kako sa Vladom Republike Srbije, tako i sa resornim Ministarstvom.
Unija SPRS očekuje što pre zvanične i konkretne pregovore, nadamo se i dogovor za boljitak srpskog obrazovanja što nam je svima cilj, pređimo sa reči na dela.
Podsećamo, pomenutim čl. 31. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (“Sl. glasnik RS”, broj 55/2013, 101/2017, 27/2018-dr.zakon, 10/2019, 129/2021 i 129/2021-dr.zakon) je propisano:
„Obrazovno-vaspitni rad organizuje se u odeljenju, u grupi i individualno.
Odeljenje istog razreda može da ima do 30 učenika.
Izuzetno, odeljenje istog razreda može da ima do 33 učenika uz saglasnost Ministarstva.
U jednom odeljenju mogu da budu do dva učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom.
Broj učenika utvrđen u stavu 2. ovog člana umanjuje se za dva po učeniku koji osnovno obrazovanje i vaspitanje stiče ostvarivanjem individualnog obrazovnog plana sa prilagođavanjem načina rada, kao i uslova u kojima se izvodi obrazovno-vaspitni rad, odnosno sa učenjem jezika na kome se odvija obrazovno-vaspitni rad (IOP1), odnosno za tri po učeniku koji osnovno obrazovanje i vaspitanje stiče ostvarivanjem individualnog obrazovnog plana sa prilagođavanjem ciljeva, sadržaja i načina ostvarivanja programa nastave i učenja i ishoda obrazovno-vaspitnog rada (u daljem tekstu: IOP2).
Obrazovno-vaspitni rad od prvog do četvrtog razreda može da se organizuje i u kombinovanom odeljenju.
Obrazovno-vaspitni rad od petog do osmog razreda može da se organizuje i u kombinovanom odeljenju.
Kombinovano odeljenje sastavljeno od učenika dva razreda može da ima do 15 učenika, a odeljenje od tri ili četiri razreda do deset učenika.
Za predmete za koje je podela odeljenja na grupe predviđena planom i programom nastave i učenja organizuje se ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada u grupi.
Izuzetno, u grupi može da se organizuje i ostvarivanje nastave izbornih programa i slobodnih nastavnih aktivnosti, ukoliko nije moguće organizovanje obrazovno-vaspitnog rada na nivou odeljenja.
Grupa iz stava 10. ovog člana, po pravilu, formira se na nivou razreda i ima najmanje 15, a najviše do 30 učenika. Obrazovno-vaspitni rad u grupi sa manje od 15 učenika organizuje se uz saglasnost ministra.
Izuzetno, grupa iz stava 10. ovog člana može da se formira na nivou ciklusa. Grupa sastavljena od učenika dva razreda može da ima do 15 učenika, a grupa od tri ili četiri razreda do deset učenika.
Odeljenje ili grupa u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom može da ima do deset učenika, a kada odeljenje čine učenici sa smetnjama koje se manifestuju istovremeno u nekoliko oblasti, usled čega se učenik suočava sa brojnim preprekama u zadovoljenju osnovnih potreba i potrebna im je najkompleksnija podrška, odeljenje istog razreda ima do šest učenika.
U muzičkoj i baletskoj školi obrazovno-vaspitni rad organizuje se u grupi, u klasi i individualno.“
Članom 160. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakoni, 10/2019, 6/2020 i 129/2021) je propisano:
„U okviru punog radnog vremena u toku radne nedelje, norma neposrednog rada nastavnika je:
1) 24 školska časa (u daljem tekstu: čas) neposrednog rada sa učenicima, od čega 20 časova nastave obaveznih predmeta, izbornih programa i aktivnosti, s tim da se neposredni rad do 24 časa dopunjuje drugim aktivnostima (dopunski, dodatni, individualni, pripremni rad i drugi oblici rada) u skladu sa nastavnim planom;
2) 26 časova nastave sa učenicima za nastavnike praktične nastave;
3) 20 časova radnog vremena za nastavnika u školi za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju koji izvodi nastavu i individualne oblike neposrednog rada sa učenicima;
4) 20 časova radnog vremena za nastavnika razredne nastave u školi za obrazovanje odraslih koji izvodi nastavu i individualne oblike neposrednog rada sa učenicima/polaznicima.
U okviru punog radnog vremena u toku radne nedelje, norma neposrednog rada vaspitača je:
1) 30 sati neposrednog vaspitno-obrazovnog rada sa decom u predškolskoj ustanovi;
2) 20 sati neposrednog vaspitno-obrazovnog rada sa decom u pripremnom predškolskom programu, u poludnevnom trajanju u predškolskoj ustanovi, odnosno osnovnoj školi;
3) 20 sati neposrednog vaspitno-obrazovnog rada sa decom na ostvarivanju različitih programa i oblika, u poludnevnom trajanju u predškolskoj ustanovi.
Vaspitač u školi sa domom u okviru punog radnog vremena u toku radne nedelje ostvaruje 30 sati neposrednog vaspitnog rada sa učenicima.
Stručni saradnik u ustanovi u okviru punog radnog vremena u toku radne nedelje ostvaruje 30 sati svih oblika neposrednog rada sa decom, učenicima, nastavnicima, vaspitačima, pedagoškim asistentima, roditeljima, odnosno drugim zakonskim zastupnicima dece i učenika i drugim saradnicima.
Strukturu i raspored obaveza nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika u okviru radne nedelje utvrđuje ustanova godišnjim planom rada.
Struktura i raspored obaveza nastavnika u pogledu svih oblika neposrednog rada sa učenicima može da se utvrdi tako da budu različiti u okviru radnih nedelja.
Normu svih oblika neposrednog rada sa decom i učenicima i drugih oblika rada nastavnika, vaspitača i stručnog saradnika u okviru nedeljnog punog radnog vremena i na godišnjem nivou, kao i broj sati obrazovno-vaspitnog rada koji se dodatno može rasporediti na druge izvršioce, propisuje ministar.
Ako škola ne može da obezbedi stručno lice za najviše šest časova nastave nedeljno iz određenog predmeta, posebnim rešenjem može da rasporedi ove časove nastavnicima tog predmeta najduže do kraja školske godine i ovaj rad se smatra radom preko pune norme časova.
Naknada za rad nastavnika iz stava 8. ovog člana isplaćuje se na osnovu mesečnog izveštaja nastavnika o održanim časovima.
Nastavniku koji nema punu normu časova, raspoređivanje časova iz stava 8. ovog člana, smatra se dopunom norme.“
Izvor: sajt Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS) (www.unijasprs.org.rs)
Izvor: Izvod iz propisa je preuzet iz pravne baze „Propis Soft“, redakcija Profi Sistem Com