Pojedini izrazi upotrebljeni u Zakoniku o krivičnom postupku imaju sledeće značenje:
1) „osumnjičeni” je lice prema kome je zbog postojanja osnova sumnje da je učinilo krivično delo nadležni državni organ u predistražnom postupku preduzeo radnju propisanu ovim zakonikom i lice protiv koga se vodi istraga;
2) „okrivljeni” je lice protiv koga je podignuta optužnica koja još nije potvrđena, ili protiv koga je podnet optužni predlog, privatna tužba ili predlog za izricanje mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja, a glavni pretres ili ročište za izricanje krivične sankcije još nije određeno, odnosno izraz koji služi kao opšti naziv za osumnjičenog, okrivljenog, optuženog i osuđenog;
3) „optuženi” je lice protiv koga je optužnica potvrđena i lice za koje je povodom optužnog predloga, privatne tužbe ili predloga za izricanje mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja određen glavni pretres ili ročište za izricanje krivične sankcije u skraćenom krivičnom postupku;
4) „osuđeni” je lice za koje je pravnosnažnom odlukom suda utvrđeno da je učinilac krivičnog dela ili protivpravnog dela određenog u zakonu kao krivično delo, osim ako se na osnovu odredaba Krivičnog zakonika smatra neosuđivanim;
5) „tužilac” je javni tužilac, privatni tužilac i oštećeni kao tužilac;
6) „javni tužilac” je Republički javni tužilac, apelacioni javni tužilac, viši javni tužilac, osnovni javni tužilac, javni tužilac posebne nadležnosti, zamenici javnih tužilaca i lica koja su zakonom ovlašćena da ih zamenjuju;
7) „privatni tužilac” je lice koje je podnelo privatnu tužbu zbog krivičnog dela za koje je zakonom propisano krivično gonjenje po privatnoj tužbi;
8) „oštećeni kao tužilac” je lice koje je preuzelo krivično gonjenje od javnog tužioca;
9) „stranka” je tužilac i okrivljeni;
10) „optužba” je optužnica, optužni predlog, privatna tužba i predlog za izricanje mere bezbednosti, odnosno izraz koji služi kao opšti naziv za akt tužioca u kome su navedena obeležja krivičnog dela ili protivpravnog dela određenog u zakonu kao krivično delo;
11) „oštećeni” je lice čije je lično ili imovinsko pravo krivičnim delom povređeno ili ugroženo;
12) „zastupnik oštećenog” je zakonski zastupnik i punomoćnik oštećenog, oštećenog kao tužioca i privatnog tužioca;
13) „policija” je organ ministarstva unutrašnjih poslova, službenik tog organa i službenik odgovarajućeg inostranog organa koji, u skladu sa međunarodnim pravom i ovim zakonikom, preduzima radnje na teritoriji Republike Srbije, na njenom brodu ili vazduhoplovu, kao i drugi državni organ sa policijskim ovlašćenjima, ako je to ovim zakonikom ili drugim zakonom određeno;
14) „postupak” je predistražni postupak i krivični postupak;
15) „organ postupka” je javni tužilac, sud ili drugi državni organ pred kojim se vodi postupak;
16) „nadležna advokatska komora” je advokatska komora u čiji imenik je advokat upisan;
17) „osnov sumnje” je skup činjenica koje posredno ukazuju da je učinjeno krivično delo ili da je određeno lice učinilac krivičnog dela;
18) „osnovana sumnja” je skup činjenica koje neposredno ukazuju da je određeno lice učinilac krivičnog dela;
19) „opravdana sumnja” je skup činjenica koje neposredno potkrepljuju osnovanu sumnju i opravdavaju podizanje optužbe;
20) „izvesnost” je zaključak o nesumnjivom postojanju ili nepostojanju činjenica, zasnovan na objektivnim merilima rasuđivanja;
21) „osnovno ispitivanje” je postavljanje pitanja svedoku, veštaku ili drugom ispitivanom licu od strane stranke, branioca ili oštećenog koji je predložio ispitivanje;
22) „unakrsno ispitivanje” je postavljanje pitanja svedoku, veštaku ili drugom ispitivanom licu od strane suprotne stranke ili oštećenog, posle osnovnog ispitivanja;
23) „lišenje slobode” je hapšenje, zadržavanje, zabrana napuštanja stana, pritvor i boravak u ustanovi koji se, u skladu sa ovim zakonikom, uračunava u pritvor;
24) „vanbračna zajednica” je trajna zajednica života određena zakonom, kao i zajednica u kojoj je rođeno zajedničko dete bez obzira na njeno trajanje;
25) „druga trajna zajednica života” je zajednica dva lica koja po trajanju i uzajamnim obavezama ima odlike porodičnog života;
26) „isprava” je svaki predmet ili računarski podatak koji je podoban ili određen da služi kao dokaz činjenice koja se utvrđuje u postupku (član 83. st. 1. i 2.);
27) „optičko snimanje” je fotografsko, filmsko, televizijsko i svako drugo snimanje tehničkim uređajima koji stvaraju video zapis, ili video-tonski zapis;
28) „tonsko snimanje” je snimanje govora i drugih zvučnih efekata tehničkim uređajima koji stvaraju tonski zapis;
29) „elektronski zapis” je zvučni, video ili grafički podatak dobijen u elektronskom (digitalnom) obliku;
30) „elektronska adresa” je niz znakova, slova, cifara i signala koji je namenjen za određivanje odredišta veze;
31) „elektronski dokument” je skup podataka koji je određen kao elektronski dokument u skladu sa zakonom koji uređuje elektronski dokument;
32) „elektronski potpis” je skup podataka koji je određen kao elektronski potpis, u skladu sa zakonom koji uređuje elektronski potpis;
33) „organizovana kriminalna grupa” je grupa od tri ili više lica, koja postoji određeno vreme i deluje sporazumno u cilju vršenja jednog ili više krivičnih dela za koja je propisana kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi neposrednog ili posrednog sticanja finansijske ili druge koristi;
34) „organizovani kriminal” predstavlja vršenje krivičnih dela od strane organizovane kriminalne grupe ili njenih pripadnika;
35) „krivični zakon” je Krivični zakonik i drugi zakon Republike Srbije u kojem su sadržane krivičnopravne odredbe;
36) „transakcija” je postupanje sa imovinom određeno kao traksankcija, u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje pranja novca;
37) „evidencija podataka” je evidencija podataka o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama koju vode obveznici, u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje pranja novca;
38) „tajni podatak” je tajni podatak i strani tajni podatak određen u skladu sa zakonom koji uređuje tajnost podataka.
Kada se u odredbama ovog zakonika navodi više organa postupka ovlašćenih za preduzimanje iste procesne radnje, ovlašćenje se odnosi samo na onaj organ postupka koji je u odgovarajućem delu postupka nadležan za njeno preduzimanje.
Komentar:
Nakon određivanja predmeta zakonika, zakonodavac kao sledeću odredbu, potpuno opravdano svrstava „Značenje izraza“. Naravno da je logično i time pravno tehnički opravdano da se ove interpretativne odredbe nađu na početku, a ne kao u ranije važećem zakoniku, u sredini zakonskog teksta.
Za razliku od ranijeg zakonika, novi daje definicije znatno većeg broja izraza, stim da zbog drugačije koncepcije krivičnog postupka, uvodi i nove izraze, a većinu starih drugačije definiše.
Najznačajnije je istaći da je proširen pojam „osumnjičenog“ tako što je propisano da ” je to lice prema kome je zbog postojanja osnova sumnje da je učinilo krivično delo nadležni državni organ u predistražnom postupku preduzeo radnju propisanu ovim zakonikom i lice protiv koga se vodi istraga. Za razliku od ranije definicije, osumnjičenim se smatra i lice protiv koga se vodi istraga. Zbog promene čitavog procesnog sistema, delimično su promenjene su definicije okrivljenog, optuženog i osuđenog. Međutim, zakonik na dovoljno jasan način definiše navedene pojmove i na dovoljan način određuje momenat u kome osumnjičeni postaje okrivljeni, optuženi i osuđeni.
Zakonik daje i definicije: osnova sumnje, osnovane sumnje, opravdanje sumnje, izvestnosti, osnovnog ispitivanja, unakrsnog ispitivanja, kao i za ostale najčešće izraze čija ne baš jasna definicija ipak pomaže njihovom razumevanju.