Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Nova krivična dela

Nova krivična dela

Izmenjeni Krivični zakonik donosi najmanje 15 novih dela, posebno u privredi i porodičnom nasilju. Za silovanje više nije uslov upotreba sile. Kažnjivo žensko, ali ne i muško sunećenje.
Predlog Krivičnog zakonika, koji će se jesenas naći pred poslanicima, uvodi najmanje petnaestak novih krivičnih dela. Najveći broj je u privredi, ali tu su i novine vezane za rodno zasnovano i porodično nasilje.

Kao nova dela uvode se i neka krajnje “egzotična”, nekarakteristična za naše podneblje, kao što je sakaćenje polnog organa (samo žensko sunećenje, ne i muško), ali i neka koja javnost već dugo traži, kao što su proganjanje, seksualno uznemiravanje i prinudno zaključenje braka.
U skladu sa Istanbulskom konvencijom, po rečima prof. dr Milana Škulića, člana radne grupe za izradu KZ, novi zakonik predviđa i dodatnu zaštitu žena i dece. Tako će ubuduće nedozvoljene polne radnje nad detetom biti teže sankcionisane nego nad odraslom osobom. Takođe, da bi se nešto tretiralo kao silovanje neće biti neophodna prinuda (upotreba pretnje ili sile), već je dovoljno da se obljuba desila bez pristanka žrtve.
Sadašnji nacrt KZ predviđa i 33 krivična dela protiv privrede, dok ih prema aktuelnom Krivičnom zakoniku ima 25. Predlog je da budu izmenjena i krivična dela izdavanja čeka i korišćenja platnih kartica bez pokrića, odnosno da krivicom ne bude obuhvaćeno korišćenje debitne kartice bez pokrića, jer bankama stoje na raspolaganju tehničke i organizacione mogućnosti kojima to mogu da spreče.
Kao posebna dela propisuju se pronevere i davanje i primanje mita u privrednom poslovanju, zatim prevara u obavljanju privredne delatnosti, zloupotreba zastupanja u obavljanju privredne delatnosti i zloupotreba u postupku privatizacije. Neka od ovih dela poznata su odranije, ali u praksi gotovo da nisu primenjivana, dok je ovo poslednje sasvim novo.
Kućni zatvor do dve godine

Novi Krivični zakonik bolje definiše i kućni zatvor, pa on sad neće biti jedan od oblika izvršenja sankcije, već posebna kazna. Ideja je da može da traje do dve, umesto dosadašnjih godinu dana.
Čeka nas i novo krivično delo čiji je cilj da se obezbedi sankcija za kršenje zabrane koju sadrže određene mere bezbednosti (na primer, ako neko prekrši zabranu prilaska).
KZ predviđa i izmene kada je u pitanju uslovni otpust. Naime, u praksi je primećeno da je procenat uslovno otpuštenih u poređenju sa drugim evropskim zemljama, pa i bivšom SFRJ, znatno niži. Ni poslednje izmene KZ iz 2012, kojima je bio cilj da se kod većine krivičnih dela uvede obavezan uslovni otpust, nisu ništa promenile.
Tome je najviše doprinela važeća odredba po kojoj se mora utvrditi da li je u odnosu na uslovno osuđenog postignuta svrha kažnjavanja. Ubuduće, za uslovni otpust, osim dve trećine izdržane kazne, biće dovoljno da se osuđeni dobro vladao za vreme izdržavanja, pa se može očekivati da za vreme otpusta neće izvršiti novo krivično delo.
Prof. Škulić kaže da je ranije postojala mogućnost da osuđeni, pod određenim okolnostima, bude uslovno pušten i posle isteka polovine kazne. Na primer, kod dela počinjenih iz nehata. S obzirom na to da je naša kaznena politika mnogo stroža nego pre, a da su zatvori prebukirani, on smatra da ne bi bilo loše još jednom razmisliti o vraćanju te opcije.
Izmene KZ ići će pred poslanike zajedno sa Zakonom o borbi protiv porodičnog nasilja i Zakonom o organizaciji državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije, koji predviđa finansijske forenzičare i profilisane tužioce.
Izvor: Večernje Novosti.

Ostavite komentar

Profi Sistem baner