Za 01.04. 2013. godine predviđen je početak primene novog Zakona o javnim nabavkama, u isto vreme i prestanak važenja ranijeg Zakona o javnim nabavkama i podzakonskih akata koji prate njegovu primenu.
Iako Novi Zakon o javnim nabavkama još nije zaživeo, već imamo vapaje nezadovoljnih, odnosno onih koji smatraju da će njegova priemana na njih utiicati negativno, remetiti funkcionisanje i biti prepreka u optimalnom ostvarenju.
Tako, se kao prvi nezadovoljni prijavljuju umetnici koji navode da: cilj rada u teatru nije moguće procenjivati finansijskim parametrima. Nekoliko pozorišta tražiće izuzimanje programa ustanova kulture iz primene Novog Zakona o javnim nabavkama. Smatraju da će biti ugroženi primenom novog Zakona pošto prema njihovim rečima nisu uvažene elementarne činjenice na kojima se temelji praksa pozorišnog rada svuda u svetu, pa se nalaže sprovođenje javnih nabavki i u slučaju angažovanja umetničkih stvaralaca kao npr. pisaca, glumaca, reditelja, kompozitora i dr. Predlagači ne primene novog Zakona o javnim nabavkama kao razloge navode i to da je sprovođenje javnih nabavki u diretktnoj suprotnosti sa logikom umetničkog, kreativnog rada i da je teško blagovremeno sprovesti postupak javnih nabavki u oboj oblasti. Smatraju da ovde nisu najvažniji finansijski već umetnički parametri koje Zakon dovoljno ne uvažava.
Međutim, novi pristup regulisanju postupaka javnih nabavki javila se kao posledica potrebe da se u što većoj meri isprave manjkavosti ranijeg, još važećeg Zakona o javnim nabavkama.
Potreba za upoznavanjem sa sadržajem novog Zakona javlja se zbog činjenice da se pojam korupcije najčešće vezuje za postupke javnih nabavki. Sam postupak je dakle značajan kako za one koji do dobara i usluga dolaze nakon sprovedenog postupka javne nabavke, tako i za sve druge učesnike u ovom postupku. Naravno, posutupak je značajan i za one koji nadziru pravilnost sprovođenja postupaka javnih nabavki.
Novi Zakon o javnim nabavkama treba da unapredi sistem javnih nabavki u Srbiji i otkloni nedostatke koji su primećeni kroz dosadašnju praksu primene postojećeg zakona.
U Srbiji, prema dostupnim podacima, vrednost javnih nabavki je na godišnjem nivou oko 4 milijardi $ i takav podatak dodatno govori o neophodnosti postojanja uređenog sistema javnih nabavki. Danas, kada je svet suočen sa ekonomskom krizom, štednja, pravilno i racionalno trošenje javnih sredstava je jedna od neizbežnih tema. Odgovorno trošenje javnih sredstava predstavlja značajan potencijal budžetske štednje.
Dobro uređena procedura javnih nabavki pozitivno utiče i na ponuđače da učestvuju na tenderima znajući da takva procedura u dobroj meri garantuje njihov ravnopravan položaj i tržišnu utakmicu sa ostalim ponuđačima.
Tako postavljen sistem utiče samim tim i na zdrav razvoj privrede i razvoj preduzetništva uopšte. Zakon o javnim nabavkama zajedno sa drugim sistemskim zakonima utiče i na smanjenje korupcije, koja je još jedan gorući problem sa kojim se suočava naše društvo.