od 2010.

Obrazovanje i osposobljenost za rad kao kriterijum za uvećanje godišnjeg odmora zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja

Nakon što smo u uvodnom tekstu Kriterijumi za uvećanje godišnjeg odmora zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja objavljenom na Pravnom portalu definisali opšti pravni okvir i podsetili na obaveznost primene osnova za uvećanje godišnjeg odmora, seriju pojedinačnih analiza nastavljamo četvrtim kriterijumom iz Posebnog kolektivnog ugovoraza zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika (“Sl. glasnik RS”, broj 21/2015, 16/2018-sporazum, 8/2019-sporazum, 92/2020, 27/2022-sporazum, 123/2022 i 13/2025) (u daljem tekstu: PKU) – Obrazovanjem i osposobljenošću za rad.

Shodno čl. 14. stav 2 tač 4. podtač 1)-4) PKU dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu:

4. obrazovanja i osposobljenosti za rad:

1) za visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (master akademske studije, specijalističke akademske studije ili specijalističke strukovne studije) u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, počev od 10. septembra 2005. godine i na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, po propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine – 4 radna dana,

2) za visoko obrazovanje na studijama prvog stepena (osnovne akademske, odnosno strukovne studije), studijama u trajanju od tri godine, više obrazovanje i specijalističko obrazovanje nakon srednjeg obrazovanja – 3 radna dana,

3) za srednje obrazovanje u trajanju od četiri godine – 2 radna dana,

4) za osnovno obrazovanje, osposobljenost za rad u trajanju od jedne godine, obrazovanje za rad u trajanju od dve godine ili srednje obrazovanje u trajanju od tri godine – 1 radni dan;

Ovo je jedan od retkih kriterijuma za uvećanje godišnjeg odmora o kome je Komisija za tumačenje PKU zauzimala stav.

U Odluci Komisije za tumačenje PKU za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika od 19. jula 2013. god. se navodi da određivanje radnih dana za korišćenje godišnjeg odmora kojim se uvećava zakonski minimum, a odnosi se na kriterijum obrazovanje i osposobljavanje za rad po članu 14. stav 2. tačka 4. Posebnog kolektivnog ugovora, vrši se prema stečenom odgovarajućem obrazovanju.

Treba na ovom mestu skrenuti pažnju da je navedena odluka komisije data za vreme važenja prethodnog Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i rsednjim školama i domovima učenika (“Sl. glasnik RS”, broj 12/2009 i 67/2011), ali kako je osnov za uvećanje godišnjeg odmora po osnovu obrazovanja i osposobljenosti za rad jednako regulisan i važećim posebnim kolektivnim ugovorom, ista je primenljiva i sada.

Ono što je važno istaći, uzimajući u obzir i stav Komisije za tumačenje PKU, svakako se treba uzeti u obzir samo stečeno odgovarajuće obrazovanje. Pod odgovarajućim obrazovanjem Komisija je verovatno mislila na obrazovanje neophodno za obavljanje poslova konkretnog radnog mesta zaposlenog, odnosno obrazovanje propisano kao uslov za obavljanje poslova tog radnog mesta.

Npr. ukoliko neko ima doktorat iz određene oblasti, a kako doktorat nije uslov za obavljanje poslova radnog mesta, neće dobiti uvećanje godišnjeg odmora po osnovu tog stepena obrazovanja. U slučaju doktorata to je jasno vidljivo i iz same formulacije odredbe, jer isti nije predviđen kao prag za uvećanje.

Ovde bi takođe trebalo skrenuti pažnju na činjenicu da određeni predviđeni stepen obrazovanja lice može steći doškolovavanjem i u toku kalendarske godine. Kako je trajanje doškolovavanja i sticanja višeg stepena obrazovanja neizvesna činjenica, prilikom utvrđivanja ukupnog pripadajućeg godišnjeg odmora za kalendarsku godinu treba se rukovoditi stepenom obrazovanja koji lice u tom trenutku ima, svako naknadno sticanje višeg stepena obrazovanja iziskuje ispravku broja dana ukupnog godišnjeg odmora na koji zaposleni ima pravo za konkretnu kalendrasku godinu.

Skrećemo pažnju da opšta napomena iz uvodnog teksta Kriterijumi za uvećanje godišnjeg odmora zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja o autorskoj prirodi analize, logičkom tumačenju pravnih praznina i obavezi konsultovanja zvaničnih stavova u potpunosti važi i za ovaj, kao i za sve ostale pojedinačne komentare kriterijuma.

Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze “Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com

NAPOMENA: Ovaj i povezani tekstovi predstavljaju ekstrakt iz stručnog komentara “Kriterijumi za uvećanje godišnjeg odmora zaposlenih u ustanovama obrazovanja i vaspitanja”, objavljenom u časopisu “Prosveta u praksi”, broj 29.

Najnoviji tekstovi