Najnovije izmene Krivičnog zakonika objavljene su u „Sl. glasniku RS“, br. 94/2016 od 24. novembra 2016. god.
Kako je u ranijem komentaru navedeno, a prema završnoj odredbi ovih izmena i dopuna, izmene i dopune stupaju na snagu 1. juna 2017. godine, izuzev odredaba člana 24, člana 27. i čl. 35. do 38. ovog zakona koje stupaju na snagu 1. marta 2018. godine i odredaba člana 41. koje stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
Treba napomenuti da je data nova sistematika krivičnih dela protiv privrede, odnosno njihov redosled i grupisanje izvršeno je prema određenim kriterijumima od kojih je najvažniji njihova srodnost. Predlog zakona predviđa 29 krivičnih dela protiv privrede, dok ih prema važećem Krivičnom zakoniku u glavi dvadeset drugoj sada ima 25.
Izmenama i dopunama Zakonika predviđeno je sedam novih krivičnih dela, uz dekriminalizaciju tri postojeća krivična dela u ovoj glavi Krivičnog zakonika. Kod nekih se menja zakonski opis, dok se kod drugih ne predlažu izmene osim što je promenjen njihov redosled, odnosno mesto u okviru glave.
Prevara u obavljanju privredne delatnosti
Radi se o krivičnom delu propisanom članom 223. izmena i dopuna Krivičnog zakonika. Prema navedenoj odredbi, ovo krivično delo čini:
(1) Ko u obavljanju privredne delatnosti, u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da nešto učini ili ne učini na štetu imovine subjekta privrednog poslovanja za koje ili u kojem radi ili drugog pravnog lica,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili je naneta šteta koja prelazi iznos od četristopedeset hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili je naneta šteta koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novčanom kaznom.
Iz definicije ovog krivičnog dela zaključuje se da svako može biti učinilac ovog krivičnog dela. Međutim, to svako ima jednu dopunu koja se ogleda “U obavljanju privredne delatnosti”. Ovo je u suštini krivično delo protiv privrede koje kao način izvršenja ima prevarnu radnju. Posledica dela u vidu štete, umanjenja imovine mora se odnositi na imovinu privrednog subjekta, a taj prevareni može biti lice koje radi za tog ošt. privrednog subjekta, ili drugo pravno lice.
Značajno je napomentuti da, prema interpretativnim odredbama Krivičnog zakonika čl.112. stav 21a, privredna delatnost je svaka delatnost proizvodnje i prometa roba, vršenje usluga i obavljanje drugih delatnosti na tržištu, radi sticanja dobiti ili ostvarivanja nekog drugog ekonomskog interesa.
Dakle,osim preispitivanja postojećih, postoji i potreba uvođenja nekih novih krivičnih dela protiv privrede. Tako, bilo je potrebno predvideti krivično delo prevare u obavljanju privredne delatnosti (predloženi član 223. Krivičnog zakonika), krivično delo zloupotrebe poverenja u obavljanju priredne delatnosti (predloženi član 224a), krivično delo zloupotrebe u postupku privatizacije (predloženi član 228a). Dok su prva dva krivična dela poznata kao opšta krivična dela protiv imovine ali koja se u oblasti privrednih odnosa gotovo da nisu primenjivala, treće je sasvim novo krivično delo i odraz je potrebe da se inkriminišu zloupotrebe u postupku privatizacije koje su do sada uočene. U pogledu prva dva krivična dela potrebno je naglasiti sledeće: praksa često kvalifikuje nedozvoljena ponašanja kao krivično delo iz člana sloupotrebe položaja odgovornog lica, iako se zapravo radi o krivičnim delima protiv imovine, kao što su npr. krivično delo prevare (član 208. Kririvičnog zakonika) ili krivično delo zloupotrebe poverenja (član 216. Krivičnog zakonika). Na ovakve stavove uticala je i pravna tradicija, kao i stav sudske prakse, da nije moguća prevara između pravnih lica. Zato je opravdano da se izvrši određena specijalizacija krivičnih dela prevare i zloupotrebe poverenja, čime bi se Krivični zakonik dopunio novim krivičnim delom prevare u obavljanju privredne delatnosti i krivičnim delom zloupotrebe poverenja u obavljanju privredne delatnosti. Time bi se naše krivično zakonodavstvo približilo i krivičnom delu ,,Untreue” koje, sa određenim razlikama, postoji u nemačkom, švajcarskom i austrijskom krivičnom pravu.
Takva specijalizacija uz modifikacije primerene privrednim odnosima predlaže se i u odnosu na određena krivična dela iz glave protiv službene dužnosti (pronevera, davanje i primanje mita) kada su izvršena u obavljanju privredne delatnosti. Osim širih mogućnosti za adekvatnu krivičnopravnu reakciju u oblasti privrede, tako se realizuje i zahtev da se razdvoje ova dela u javnom i privatnom sektoru.
Izvor: Izvod iz Zakona preuzet je iz programskog paketa “Propis Soft”-Redakcija Profi Sistema Com-a.
Budite spremni za značajne i obimne izmene Krivičnog zakonika!!!
Krivični zakonik sa prikazom i komentarom izmena i dopuna zaključno sa 2016.
Autor prikaza i komentara: Prof. dr Nedeljko Jovančević