Na sajtu Narodne Skupštine objavljen je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona O državnoj pripadnosti i upisu plovila (u daljem tekstu: Predlog), čiji je predlagač Vlada Republike Srbije.
U cilju usaglašavanja sa odredbama Uredbe br. 789/2004 Evropskog parlamenta i Saveta od 21. aprila 2004. o prelasku teretnih i putničkih brodova između registra unutar Zajednice i stavljanju van snage i Uredbe Saveta (EEZ) br. 613/91, čl. 3, 9. i 18. Predloga zakona u potpunosti se transponuju odredbe ove uredbe u domaće zakonodavstvo.
Brod može biti za : unutrašnje plovidbe, pomorski brod, tehnički plovni objekt, ribarski brod, kao i nepokretna platforma.
Navedenim članovima se uređuju pitanje izdavanja svedočanstva, odnosno brodske isprave nakon upisa pomorskog broda u nacionalni upisnik pomorskih brodova, pitanje primene odredaba Zakona koje se odnose na prenos upisa pomorskih brodova koji su bili upisani u upisnik brodova jedne od država članica Evropske unije u domaći upisnik pomorskih brodova i pitanje dostavljanja kratkog godišnjeg izveštaja Evropskoj komisiji i njegova sadržina.
Pored usglašavanja sa navedenim propisom Evropske unije, u primeni Zakona utvrđena je potreba za preciziranjem određenih odredaba koje se odnose na ponovni upis brodova i drugih plovila. S tim u vezi, Zakonom je predviđen institut ponovnog upisa plovila, ali nije bilo precizirano koje isprave vlasnik broda, odnosno čamca i plutajućeg objekta treba da podnese nadležnoj lučkoj kapetaniji uz predlog za ponovni upis plovila, (član 10. Predloga)
Član 151. menja se i glasi:
„Član 151.
Ako se brod koji je bio brisan iz upisnika brodova zbog toga što je propao ili se pretpostavljalo da je propao ili ako je iz drugih razloga brisan iz upisnika ili zbog toga što je bio proglašen ratnim, odnosno pomorskim plenom ponovo upisuje u upisnik brodova, organ koji vodi upisnik će doneti rešenje o ponovnom upisu broda sa svim onim podacima i upisanim pravima iz upisnika sa kojima je ranije bio upisan, a koji su važili u času brisanja broda i o tome obavestiti vlasnika broda i sva ostala lica u čiju korist je bilo upisano neko pravo na brodu.
Brod koji je bio brisan iz domaćeg upisnika radi upisa u strani upisnik brodova, može ponovo da se upiše u domaći upisnik brodova pod uslovom da je u skladu sa propisom kojim se utvrđuje najviša dopuštena starost brodova za prvi upis u jedan od upisnika brodova.
Brod koji je bio brisan iz domaćeg upisnika brodova, radi trajnog povlačenja iz plovidbe ili radi upisa u upisnik čamaca i plutajućih objekata, može ponovo da se upiše u domaći upisnik brodova pod uslovom da je promenio namenu i da je utvrđeno da je sposoban za plovidbu u skladu sa propisom kojim su utvrđena tehnička pravila i pod uslovom da je u skladu sa propisom kojim se utvrđuje najviša dopuštena starost brodova za prvi upis u jedan od upisnika brodova.
Ponovni upis broda iz stava 2. ovog člana u domaći upisnik brodova dozvoliće organ koji vodi upisnik brodova ako su uz predlog za ponovni upis priložene isprave iz člana 107. stav 1. tač. 1) – 10) ovog zakona“ – (pisana izjava vlasnika broda da prenosi odgovornost za upravljanje brodom na kompaniju ako vlasnik broda nije i kompanija).
Ponovni upis broda iz stava 3. ovog člana u domaći upisnik brodova dozvoliće organ koji vodi upisnik brodova ako su uz predlog za ponovni upis priložene isprave iz člana 107. stav 1. tač. 1) – 8) i tačke 10) ovog zakona” – (pisana izjava vlasnika broda da prenosi odgovornost za upravljanje brodom na kompaniju ako vlasnik broda nije i kompanija i isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika brodova).
U praksi se često dešava da se brodovi unutrašnje plovidbe brišu iz domaćeg upisnika i upisuju u upisnike drugih država, pa se posle izvesnog vremena ponovo obraćaju nadležnoj lučkoj kapetaniji sa predlogom za upis broda. Takođe je slična situacija kada plovilo menja svoju namenu, odnosno kada nakon izvršene rekonstrukcije brod promeni namenu i vrstu plovila pa se iz Upisnika brodova unutrašnje plovidbe briše radi upisa u drugi upisnik, odnosno Upisnik čamaca i plutajućih objekata kod iste ili druge lučke kapetanije. Ovakva pravna situacija stvarala je određene nedoumice i probleme u postupanju nadležnih organa, prilikom primene odredaba Zakona. Posledično,
Predlogom zakona se uređuje ovo pitanje na način što je tačno precizarano koje isprave vlasnik plovila podnosi uz predlog za ponovni upis pri čemu je propisan i uslov za upis broda u upisnik brodova unutrašnje plovidbe koji se odnosi na starost broda, da bude u skladu sa propisom kojim se uređuje najveća dopuštena starost brodova za upis u jedan od upisnika brodova.
Predlogom zakona propisuje se izuzetak da se upis čamca, odnosno plutajućeg objekta i drugih plovila može izvršiti i na zahtev korisnika, ako se radi o 7 plovilu koje je odlukom suda ili državnog organa nadležnog za upravljanjem oduzetom imovinom, dato na korišćenje u skladu sa zakonom kojim se uređuje oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela. Takođe su u praksi evidentne pojave da brodari na brodovima, vrše prepravke imena, oznake, ENI broja, IMO broja i drugih znakova raspoznavanja određenih tehničkim pravilima za plovila unutrašnje plovidbe, koji služe za identifikaciju plovila, na način da precrtavaju, odnosno zamenjuju imena, oznake i brojeve koji su od strane nadležnih državnih organa određeni tim brodovima i umesto njih upisuju druge oznake koje su određene za potpuno druga plovila. Prepravljanjem tih imena, oznaka i brojeva sa imenima, oznakama i brojevima koji su određeni za druga plovila brodari vrše prevoz brodovima koji nisu tehnički sposobni za plovidbu i izbegavaju obavezne preglede brodova koji vrši Uprava za utvrđivanje sposobnosti brodova za plovidbu iz razloga što nemaju važeće brodske isprave i knjige kojima se utvrđuje sposobnost broda za plovidbu, pa je iz navedenih razloga to pitanje bilo potrebno urediti. Predlogom zakona izvršeno je i usklađivanje sa novim Zakonom o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik RS”, broj 18/16). Konačno, u primeni Zakona utvrđen je nedostatak pojedinih prekršajnih odredaba čije propisivanje treba da omogući efikasniju primenu Zakona.
Izvor: Izvod iz obrazloženja preuzet sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)