Osnovna škola „ĐK“ unapredila bi stepen ostvarivanja prava učenika kada bi u kriterijumima na osnovu kojih se dodeljuje zvanje učenik generacije, a koji su predviđeni članom 13. Pravilnika o pohvalama i nagradama učenika OŠ „ĐK“, jasno precizirala vrste akmičenja sa kojih se za ostvaren uspeh dodeljuju bodovi učenicima u postupku izbora učenika generacije, navodi se u Mišljenju Zaštitnika građana.
Postupajući popritužbi koju je A. A. podneo u ime svoje kćerke B. B., Zaštitnik građana pokrenuo je postupak kontrole zakonitosti i pravilnosti rada Osnovne škole „ĐK“u B. U pritužbi je izražena sumnja u regularnost postupka izbora učenika generacije u konkretnoj školi, u školskoj 2014/2015. godini. Pritužilac je ukazao da je njegova kćerka u konkretnom postupku oštećena, iz razloga što joj u ponovnom bodovanju, koje je naložila prosvetna inspekcija, nisu uračunate sve nagrade iz solfeđa.
U postupku kontrole,Zaštitnik građana utvrdio je da je škola u školskoj 2014/2015. godini imala 4 kandidata za izbor za učenika generacije. Članom 13. Pravilnika o pohvalama inagradama učenika OŠ „ĐK“, koji je važio tokom postupka izbora učenika generacije školske 2014/2015. godine, bilo je propisano da je jedan od kriterijuma na osnovu kojih se proglašava učenik generacije – broj bodova za osvojena mesta na takmičenjima – opštinskom,gradskom, republičkom, međunarodnom, čiji je organizator Ministarstvo prosvete,škola, stručna društva i drugi organizatori u saradnji sa Ministarstvom prosvete.
Imajući u viduda konkretna odredba Pravilnika nije upotpunosti jasna i precizna, škola se rukovodila kriterijumom da uspesi na takmičenjima moraju biti ostvareni kroz predstavljanje OŠ „ĐK“, tj. da mora postojati veza između uspeha i nastavnog plana i obrazovno vaspitnog rada u osnovnoj školi. Kako je B. B. osvajala nagrade iz solfeđa na takmičenjima koja su organizovana van škole i na kojima je predstavljala muzičku školu, Škola se rukovodila kriterijumom da konkretni uspesi na takmičenjima nisu ostvareni kroz predstavljanje OŠ „ĐK“, da nemaju veze sa obrazovno – vaspitnim radom u osnovnoj školi, te ih nije vrednovala prilikom izbora za učenika generacije.
Škola je navedenikriterijum – da je učenik nagrade osvajao kroz predstavljanje OŠ „ĐK“ primenjivala ciljnim tumačenjem odredbi Pravilnika o pohvalama i nagradamaučenika OŠ „ĐK“, polazeći od pravnog stava (tumačenja) da je cilj donošenja ovog opšteg akta nagrađivanje uspeha i podsticanje uspešnosti učenika u okviru obrazovnog procesa i nastavnih i vannastavnih aktivnosti koje organizuje i obavlja ova školi.
Zaštitnik građana polazi od činjenice da svi organi vlasti, kada donose odluke o pravima, obavezama i interesima građana, ne samo primenjuju, već i tumače propise. Tumačenje propisa od strane donosioca odluke – organa vlasti – je i njegova obaveza, s obzirom da se tumačenjem norme ona povezuje sa konkretnom činjeničnom situacijom. Ustanove obrazovanja i vaspitanja takođe su, u procesu donošenja pojedinačnih odluka kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima, obavezama i interesima, dužne da primenjuju i tokom primene tumače one propise koje su donele (opšte akte).
Zaštitnik građana takođe ima u vidu da je ciljno tumačenje pravne norme zakonit način tumačenja prava, koji u procesu odlučivanja omogućava da se primena pravne norme upodobi cilju zbog koga je pravna norma, odnosno skup pravnih normi, donet.
Imajući u vidu prethodno navedeno, kao i činjenice daje Pravilnik o pohvalama i nagradama učenika OŠ „ĐK“, na osnovu kog je vršeno bodovanje uspeha učenika u konkretnom slučaju – opšti akt koji je donela OŠ„ĐK“, kao i da je taj opšti akte sadržao nejasne i neprecizne odredbe, Zaštitnik građana konstatuje da nije bilo nepravilno i nezakonito postupanje škole kada je u primeni ovakvih pravnih normi primenila njihovo ciljno tumačenje. Stoga, Zaštitnik građana ocenjuje datime nije proizvedena povreda prava učenice, s obzirom da je škola, u skladu sa prethodno navedenim pravnim principima, ovlašćena da daje ne samo autentično tumačenje odredbi opšteg akta (tumačenje koje može da da samo organ koji je doneo propis), već iciljno tumačenje opšteg akta prilikom njegov primene (tumačenje koje može i mora da daje svaki organ koji propis primenjuje).
Međutim, stav Zaštitnika građana je da pravnoj sigurnosti pogoduje da pravne norme budu i jasne i nedvosmislene u najvećoj mogućoj meri,te da organi vlasti – donosioci pravnih normi treba da obezbede da pravne norme koje donose budu u što manjoj meri izvor nedoumica u njihovoj primeni.
Škola je usvojilanovi Pravilnik o pohvalama i nagradama učenika u kom je, u odnosu na ranije važećiPravilnik, bliže precizirana vrsta takmičenja sa kojih se za osvojena mesta dodeljuju bodovi učenicima, tj. da je navedeno da je reč o takmičenjima koja se organizujuza učenike „redovnih osnovnih škola“. Međutim, stav Zaštitnika građana je da ni na ovaj način nisu jasno precizirane odredbe koje se tiču vrste takmičenja sa kojih se za osvojena mesta dodeljuju bodovi, s obzirom da Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ne poznaje termin „redovna osnovna škola“. Ova odredba, osim što sadrži termin koji ne poznaje zakon koji propisuje vrste ustanova obrazovanja i vaspitanjau Republici Srbiji, nije dovoljno precizna i jasna, te daje prostor za različita tumačenja. Posebno treba imati u vidu činjenicu da škola, s obzirom na iskustva koja je imala u postupku izbora učenika generacije, Pravilnikom nije jasno precizirala da li se kandidatima za učenika generacije dodeljuju bodovi po osnovu uspeha, kako na takmičenjima iz nastavnih predmeta, tako i na takmičenjima u oblasti fizičkog vaspitanja, likovne kulture, muzičke kulture i tehničkog obrazovanja.
Zaštitnik građana je stava da škola treba da preduzme aktivnosti u cilju osiguranja regularnosti i kvalitetnog sprovođenja izbora učenika generacije, te u Pravilniku o pohvalama inagradama učenika Osnovne škole „ĐK“ preciznije propiše takmičenja sa kojih se za osvojena mesta dodeljuju bodovi u postupku izbora učenika generacije. Na ovaj način bi se unapredio položaj i stepen ostvarivanja prava učenika. Stoga Zaštitnik građana upućuje školi ovo mišljenje.
Izvor: sajt Zaštitnika građana (www.ombudsman.rs)