Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja poziva sve građane kao i stručnu javnost da se upoznaju sa tekstom Nacrta zakona o studentskom organizovanju kao i da daju svoje predloge i sugestije.
Javna rasprava sprovešće se u periodu od 29. marta do 19. aprila 2019. godine.
Tribina o Nacrtu zakona i njegovo predstavljanje biće održano: u Beogradu, 1. aprila 2019. godine u Klubu poslanika, sa početkom u 13. 30 časova, u Nišu, 2.aprila 2019. godine u Rektoratu Univerziteta u Nišu, sa početkom u 13 časova i u Novom Sadu na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, 11.aprila 2019. godine, sa početkom u 11 časova.
Primedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, preko posebnog obrasca koji se može preuzeti na zvaničnoj internet stranici Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, na sledeću e-mail adresu: studentsko.organizovanje@mpn.gov.rs
Na sajtu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja možete preuzeti:
-Nacrt zakona o studentskom organizovanju
-Obrazloženje Nacrta zakona o studentskom organizovanju
-Program javne rasprave o Nacrtu zakona o studentskom organizovanju
-Formular za dostavljanje primedbi i sugestija
U skladu sa tekstom Nacrta ovim zakonom uređuje se položaj, delatnost, nadležnost, organizacija i način finansiranja studentskog parlamenta, studentskih organizacija, kao i okvir za ostvarivanja zajedničkih interesa studenata na nacionalnom nivou kroz rad studentskih konferencija i nacionalne studentske organizacije.
Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje visoko obrazovanje, studentski standard, udruženja, i odredbe statuta visokoškolskih ustanova.
Oblici studentskog organizovanja su:
1) studentska predstavnička tela – studentske konferencije i studentski parlamenti;
2) studentske organizacije osnovane u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje osnivanje udruženja.
Studentska konferencija univerziteta i Studentska konferencija akademija strukovnih studija i visokih škola, osnovane su u skladu sa Zakonom i predstavljaju najviši oblik studentskih predstavničkih tela koja deluju na nacionalnom nivou.
Studentski parlament je organ visokoškolske ustanove i visokoškolske jedinice koja ima organ upravljanja i upisane studente.
Radi obavljanja studentskih aktivnosti, unapređenja uslova za lični i društveni razvojstudenata prema njihovim potrebama i mogućnostima i uključivanja studenata u društveni život akademske zajednice i njihovog informisanja mogu se osnivati udruženja, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje osnivanje i pravni položaj udruženja.
Udruženje čije članstvo čine isključivo studenti jedne visokoškolske ustanove može steći status studentske organizacije, u skladu sa ovim zakonom, ukoliko su ciljevi ili oblast ostvarivanja ciljeva udruženja usmereni na studente, i to na:
1)ostvarivanje i zaštitu prava, interesa i zdravlja studenata;
2)unapređenje nastave;
3)unapređenje životnog standarda studenata;
4)unapređenje položaja studenata u društvu;
5)unapređenje aktivnog učešća studenata u procesu donošenju odluka.
Organizacija za studente je svako drugo udruženje registrovano u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i pravni položaj udruženja, a čiji su ciljevi ili oblast ostvarivanja ciljeva, pored ostalog, usmereni i na studente.
U delu „Razlozi za donošenje zakona“ u okviru obrazloženja Nacrta zakona o studenskom organizovanju navodi se da studentsko organizovanje kao važan činilac visokog obrazovanja postoji u različitim oblicima od samog začetka visokog obrazovanja u našoj zemlji. Do stupanja na snagu „Bolonjskog sistema“ uspostavljenog Zakonom o visokom obrazovanju iz 2005. godine studentsko organizovanje nije bilo konkretnije uređeno, a baziralo se na postojanju studentskih organizacija.
Zakonom iz 2005. godine daje se okvir učešća studenata u okvirima visokog školstva, a propisuje se i postojanje Studentskog parlamenta. Odredbe koje se odnose na studentsko organizovanje uključene su i u novi Zakon o visokom obrazovanju iz 2017. godine, međutim, pokazalo se da su od 2005. godine i perioda formiranja prvih Studentskih parlamenata, prakse na fakultetima i univerzitetima u zemlji potpuno različite, razvoj i način funkcionisanja zavisio je potpuno od lokalnih prilika. Ovakva situacija u studentskom organizovanju dovela je do velikih poteškoća i ugrozila funkcionisanje ovog segmenta sistema visokog školstva. Ovaj Nacrt upravo i proizilazi iz problema suviše opštih odredbi koje se odnose na studentsko organizovanje kroz Zakon o visokom obrazovanju
Nacrt Zakona o studentskom organizovanju potreban je kako bi se uredila ova oblast sistema visokog školstva i predstavlja simbiozu pozitivnih primera iz prakse kodifikovanih na način kojim bi se pokrili svi aspekti studentskog organizovanja. Treba posebno napomenuti da većina zemalja u regionu već ima ovakav zakon, što je svakako vezano za usklađivnje našeg zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom.
Ciljevi donošenja Zakona o studentskom organizovanju su:
1) Unapređenje i usaglašavanje sa evropskim standardima u ovoj oblasti;
2) Uređivanje strukture u okviru studentskog organizovanja;
3) Uređivanje institucionalnog okvira za studentsko organizovanje na samostalnim visokoškolskim i visokoškolskim ustanovama;
4) Uređivanje položaja, delatnosti, nadležnosti, organizacije i načina funkcionisanja organizacija i način finansiranja Studentskog parlamenta i studentskih organizacija;
5) Uređivanje okvira za ostvarivanje zajedničkih interesa na nacionalnom nivou kroz rad studentskih konferencija i nacionalne studentske organizacije.
Tokom perioda od godinu dana radna grupa za izradu Nacrta Zakona o studentskom organizovanju, analizirala je sve postojeće prakse studentskog organizovanja kako na teritoriji Republike Srbije, tako i u regionu. Upoređivanjem tih praksi i postojećih zakonskih rešenja u drugim zemljama pristupilo se izradi Nacrta Zakona o studentskom organizovanju kojim bi se pokrili svi potrebni aspekti ove oblasti i otklonili problemi u funkcionisanju.U okviru Nacrta Zakona o studentskom organizovanju se za razliku od Zakona o visokom obrazovanju prepoznaje i definiše funkcionisanje studentskih organizacija i organizacija za studente, dok je Zakonom o visokom obrazovanju definisano samo postojanje Studentskog parlamenta.
Shodno navedenom, izrađen je Nacrt Zakona o studentskom organizovanju, kao prvi zakon kojim se konkretno uređuje ova oblast visokoškolskog sistema.
Podsećamo, u skladu sa važećim Zakonom o visokom obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakon i 73/2018) čl. 60. stav 2 je propisano da visokoškolska ustanova ima organ upravljanja, organ poslovođenja, stručne organe i studentski parlament.
Član 66. nosi naziv Studentski parlament i njim je propisano sledeće:
„Studentski parlament je organ visokoškolske ustanove i visokoškolske jedinice koja ima organ upravljanja i upisane studente.
Način izbora i broj članova studentskog parlamenta utvrđuje se opštim aktom visokoškolske ustanove.
Pravo da biraju i da budu birani za člana studentskog parlamenta imaju svi studenti visokoškolske ustanove, odnosno visokoškolske jedinice, upisani na studije u školskoj godini u kojoj se bira studentski parlament.
Predstavnici studenata sa hendikepom i studenata upisanih po afirmativnoj meri zastupljeni su u članstvu studentskog parlamenta.
Mandat članova studentskog parlamenta traje dve godine. Izbor članova studentskog parlamenta održava se svake druge godine u aprilu, tajnim i neposrednim glasanjem.
U cilju ostvarivanja prava i zaštite interesa studenata, studentski parlament bira i razrešava predstavnike studenata u organima visokoškolske ustanove, odnosno visokoškolske jedinice, kao i u organima drugih ustanova u kojima su zastupljeni predstavnici studenata, u skladu sa statutom ustanove.“
Izvor: sajt Ministartsva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (www.mpn.gov.rs)
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a