Uprkos zakonskoj zabrani, u svetu, ali i u Srbiji, deca se i dalje ekonomski iskorišćavaju i izložena su teškom fizičkom radu. Najgori oblici dečjeg rada ozbiljno ugrožavaju prava deteta, štetni su po fizičko i mentalno zdravlje, po razvoj i kvalitet života dece, otežavaju i onemogućavaju pristup školovanju, uslugama zdravstvene i socijalne zaštite i zaštite od nasilja i zlostavljanja, upozorava zaštitnik građana, a povodom 12. juna, Međunarodnog dana borbe protiv dečjeg rada.
Po procenama međunarodnih organizacija u svetu je radno angažovano čak 218 miliona dece starosti između 5 i 17 godina. Među njima, 152 miliona su žrtve dečjeg rada, a skoro polovina njih, 73 miliona, uključeno je u opasan dečji rad.
Zaštitnik građana je u svojim redovnim i posebnim izveštajima ukazivao i dalje ukazuje na ključne sistemske nedostatke koji su prepreka za suštinsko i delotvorno prevazilaženje ovog problema. Nepoznavanje i nerazumevanje pojave, nedostatak evidencija i podataka, isključenost dece i nedostupnost usluga, nedostatak aktivnosti organa na terenu, kao i nepotpun i neodgovarajući pravni okvir za suzbijanje i prevenciju najgorih oblika dečjeg rada dovodi do fenomena dečjeg rada. Zaštitnik građana smatra da je za otklanjanje ovih propusta neophodno da se odgovarajućim zakonodavnim intervencijama i merama obezbedi, pre svega, dekriminalizacija dece koja su izložena najgorim oblicima dečjeg rada, ekonomskoj eksploataciji, puna porodičnopravna, krivičnopravna i druga zaštita, uz uspostavljanje usluga za oporavak i reintegraciju u zajednicu.
Zaštitnik građana posebno apeluje na zaštitu dece migranata koja bez pratnje prelaze granice, čineći posebno ranjivu kategoriju izloženu svakoj vrsti eksploatacije i zloupotrebe.
Izvor: sajt Zaštitnika građana (www.ombudsman.rs)