Zakon o dualnom obrazovanju objavljen je u „Sl. glasniku RS“, br. 101/2017“ i primenjuje se od školske 2019/2020. godine.
Zakonom o dualnom obrazovanju uređuju se sadržaj i način ostvarivanja dualnog obrazovanja, uzajamna prava i obaveze učenika, roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika učenika, škole i poslodavca, materijalno i finansijsko obezbeđenje učenika, kao i druga pitanja od značaja za dualno obrazovanje. Odredbe ovog zakona primenjuju se na deo srednjeg stručnog obrazovanja i vaspitanja za obrazovne profile u trajanju od tri, odnosno četiri godine i specijalističkog obrazovanja, u skladu sa zakonom.
Na našem Pravnom portalu smo već pisali o obavezama poslodavaca u sistemu dualnog obrazovanja u tekstu pod naslovom- Uslovi, obaveze i odgovornosti za poslodavce u dualnom obrazovanju.
Kada je u pitanju materijalno i finansijsko obezbeđenje učenika poslodavac tokom učenja kroz rad ima obavezu da materijalno i finansijski obezbedi učenika.
Kada je u pitanju materijalno obezbeđenje učenika, učeniku koji obavlja učenje kroz rad poslodavac obezbeđuje:
1) sredstava i opremu za ličnu zaštitu na radu;
2) naknadu stvarnih troškova prevoza od škole do mesta izvođenja učenja kroz rad i nazad, najviše u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ukoliko poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz;
3) naknadu troškova ishrane u skladu sa opštim aktom poslodavca;
4) osiguranje za slučaj povrede tokom učenja kroz rad kod poslodavca.
Poslodavac može da obezbedi učeniku i pokriće troškova smeštaja i ishrane u učeničkom domu.
Kada je u pitanju finansijsko obezbeđenje učenika, učenik koji obavlja učenje kroz rad ima pravo na naknadu za učenje kroz rad.
Naknada za učenje kroz rad isplaćuje se jednom mesečno najkasnije do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec po svakom satu provedenom na učenju kroz rad u neto visini od najmanje 70% minimalne cene rada u skladu sa zakonom i nju snosi poslodavac.
Ministarstvo finanasija je u svom Biltenu br. 7-8, jul-avgust 2019. god. objavilo mišljenje 011-00-353/2019-04 od 3. jula 2019. god. u kome daje objašnjenje u pogledu poreskog tretmana primanja ostvarenih po osnovu naknade koje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje dualno obrazovanje, kao materijalno i finansijsko obezbeđenje učenika ostvaruju učenici koji obavljaju učenje kroz rad.
U pomenutom mišljenju se navodi sledeće:
„Odredbom člana 2. stav 1. Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 80/02 − dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06 − ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 − US, 93/12, 114/12 − US, 47/13, 48/13 – ispravka, 108/13, 57/14, 68/14 − dr. zakon, 112/15, 113/17 i 95/18, u daljem tekstu: ZPDG) propisano je da se porez na dohodak građana plaća na prihode iz svih izvora, osim onih koji su posebno izuzeti ovim zakonom.
Ne plaća se porez na dohodak građana na primanja ostvarena po osnovu naknade koje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje dualno obrazovanje, kao materijalno i finansijsko obezbeđenje učenika ostvaruju učenici koji obavljaju učenje kroz rad, saglasno odredbi člana 9. stav 1. tačka 23a) ZPDG.
Odredbom člana 6. tačka 17) Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 61/05, 62/06, 5/09, 52/11, 101/11, 47/13, 108/13, 57/14, 68/14 − dr. zakon, 112/15, 113/17 i 95/18, u daljem tekstu: ZDOSO) propisano je da lice koje ostvaruje ugovorenu naknadu je fizičko lice koje obavlja poslove po osnovu ugovora o delu, autorskog ugovora, ugovora o dopunskom radu i drugog ugovora ili po nekom drugom osnovu, a za izvršen rad ostvaruje ugovorenu naknadu, odnosno naknadu za rad (u daljem tekstu: ugovorena naknada).
Prema odredbi člana 6. tačka 18) ZDOSO ugovorena naknada je naknada za rad u kojoj su sadržani porez i doprinosi koji se plaćaju na teret lica koja ostvaruju tu naknadu.
Odredbom člana 11. tačka 3) ZDOSO propisano je da obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za slučaj invalidnosti i telesnog oštećenja po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti i doprinosa za zdravstveno osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti u slučajevima utvrđenim zakonom jesu organ, organizacija ili ustanova (škola, fakultet i dr.) ili drugo lice − kod koje se učenik ili student nalazi na obaveznom proizvodnom radu, profesionalnoj praksi, praktičnoj nastavi ili učenju kroz rad u sistemu dualnog obrazovanja.
Saglasno odredbi člana 28. ZDOSO, osnovica doprinosa za lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu je oporezivi prihod od ugovorene naknade u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak građana. Odredbom člana 35. ZDOSO propisano je da je osnovica doprinosa za obveznike iz člana 11. ovog zakona za penzijsko i invalidsko osiguranje za slučaj invalidnosti i telesnog oštećenja po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti i doprinosa za zdravstveno osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, u slučajevima utvrđenim zakonom najniža mesečna osnovica doprinosa, odnosno ugovorena naknada ako se ostvaruje i ako je viša od najniže mesečne osnovice doprinosa.
Odredbom člana 39. stav 1. ZDOSO propisano je da kada je period za koji se obračunava doprinos kraći od mesec dana, a ispunjeni su uslovi za primenu najniže mesečne osnovice doprinosa, obračun doprinosa se vrši na srazmerni iznos najniže mesečne osnovice doprinosa.
Srazmerni iznos najniže mesečne osnovice doprinosa utvrđuje se od najniže mesečne osnovice doprinosa srazmerno broju dana, odnosno broju časova rada u mesecu za koji postoji obaveza obračuna doprinosa (stav 3. član 39. ZDOSO).
Prema članu 47. ZDOSO, stope doprinosa za slučaj invalidnosti i telesnog oštećenja po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti, odnosno za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, u slučajevima utvrđenim zakonom, jesu:
1) za penzijsko i invalidsko osiguranje − 4,00%;
2) za zdravstveno osiguranje − 2,00%.
Saglasno odredbi člana 2. tačka 2) Zakona o dualnom obrazovanju („Službeni glasnik RS“, br. 101/17) poslodavac je pravno lice ili preduzetnik koji ispunjava propisane uslove za učenje kroz rad učenika u dualnom obrazovanju i čija delatnost omogućava ostvarivanje sadržaja propisanih odgovarajućim planom i programom nastave i učenja u dualnom obrazovanju.
Učenje kroz rad, prema odredbi člana 2. tačka 3) Zakona o dualnom obrazovanju, je organizovan proces tokom koga učenici, pod vođstvom i nadzorom instruktora i koordinatora učenja kroz rad, u realnoj radnoj okolini kod poslodavca stiču kompetencije za rad u određenom zanimanju ili grupi zanimanja.
Odredbom člana 13. stav 1. Zakona o dualnom obrazovanju propisano je da se međusobni odnos škole, poslodavca i učenika, odnosno roditelja ili drugog zakonskog zastupnika učenika, u dualnom obrazovanju uređuju ugovorom. Međusobni odnos škole i poslodavca uređuje se ugovorom o dualnom obrazovanju, a međusobni odnos poslodavca i učenika, odnosno roditelja ili drugog zakonskog zastupnika učenika uređuje se ugovorom o učenju kroz rad (član 13. stav 2. Zakona o dualnom obrazovanju).
Saglasno odredbi člana 21. stav 1. Zakona o dualnom obrazovanju, ugovor o učenju kroz rad zaključuju poslodavac i učenik, odnosno roditelj ili drugi zakonski zastupnik učenika, u pismenoj formi.
Odredbama člana 22. stav 1. tač. 12) i 13) Zakona o dualnom obrazovanju propisano je da su obavezni elementi ugovora o učenju kroz rad materijalno obezbeđenje učenika u skladu sa članom 33. ovog zakona i finansijsko obezbeđenje učenika u skladu sa članom 34. ovog zakona.
Odredbom člana 33. stav 1. Zakona o dualnom obrazovanju propisano je da učeniku koji obavlja učenje kroz rad poslodavac obezbeđuje:
1) sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu;
2) naknadu stvarnih troškova prevoza od škole do mesta izvođenja učenja kroz rad i nazad, najviše u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ukoliko poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz;
3) naknadu troškova ishrane u skladu sa opštim aktom poslodavca;
4) osiguranje za slučaj povrede tokom učenja kroz rad kod poslodavca.
Poslodavac može da obezbedi učeniku i pokriće troškova smeštaja i ishrane u učeničkom domu (član 33. stav 2. Zakona o dualnom obrazovanju).
Prema odredbi člana 34. stav 1. Zakona o dualnom obrazovanju, učenik koji obavlja učenje kroz rad ima pravo na naknadu za učenje kroz rad. Naknada za učenje kroz rad isplaćuje se jednom mesečno najkasnije do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec po svakom satu provedenom na učenju kroz rad u neto visini od najmanje 70% minimalne cene rada u skladu sa zakonom (član 34. stav 2. Zakona o dualnom obrazovanju).
Naknadu iz stava 2. ovog člana snosi poslodavac (član 34. stav 3. Zakona o dualnom obrazovanju).
Odredbom člana 41. Zakona o dualnom obrazovanju propisano je da taj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjuje se od školske 2019/2020. godine.
Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, na primanja ostvarena po osnovu naknade koje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje dualno obrazovanje, kao materijalno i finansijsko obezbeđenje učenika ostvaruju učenici koji obavljaju učenje kroz rad, primenjuje se poresko izuzimanje iz člana 9. stav 1. tačka 23a) ZPDG, i to za pomenuta primanja koja učenici ostvaruju počevši od školske 2019/2020. godine.
Za učenika koji obavlja učenje kroz rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje dualno obrazovanje, plaćaju se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje za slučaj invalidnosti i telesnog oštećenja po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti i doprinos za zdravstveno osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti u slučajevima utvrđenim zakonom.
Osnovica na koju se plaćaju navedeni doprinosi za učenika koji obavlja učenje kroz rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje dualno obrazovanje, je najniža mesečna osnovica doprinosa.
Naime, kako je osnovica doprinosa za slučaj invalidnosti i telesnog oštećenja po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti, odnosno za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, najniža mesečna osnovica doprinosa, odnosno ugovorena naknada ako se ostvaruje i ako je viša od najniže mesečne osnovice doprinosa, u slučaju kada lice ostvaruje ugovorenu naknadu koja je viša od najniže mesečne osnovice doprinosa, osnovica doprinosa je oporezivi prihod od ugovorene naknade u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana.
S tim u vezi, a imajući u vidu navode u zahtevu, kako je primanje po osnovu naknade koju kao materijalno i finansijsko obezbeđenje učenika (koje sadrži i naknadu za učenje kroz rad) ostvaruju učenici koji obavljaju učenje kroz rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje dualno obrazovanje, izuzeto od oporezivanja, tj. ne predstavlja prihod koji podleže oporezivanju porezom na dohodak građana, nema osnova za utvrđivanje osnovice doprinosa kao oporezivog prihoda od ugovorene naknade.
Kada je period za koji se obračunava doprinos kraći od mesec dana (npr. učenici provode kod poslodavca na učenju kroz rad samo nekoliko dana u toku meseca), obračun doprinosa se vrši na srazmerni iznos najniže mesečne osnovice doprinosa.
Obveznik plaćanja doprinosa je poslodavac kao lice kod koga se učenik nalazi na učenju kroz rad u sistemu dualnog obrazovanja.“
Izvor: Izvod iz biltena preuzet sa sajta Ministarstva finanasija (www.mfin.gov.rs)
Izvor: Izvod iz zakona preuzet iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a