Republički geodetski zavod – dalje: RGZ ima vodeću ulogu u sprovođenju Zakona o nacionalnoj infrastrukturi geoprostornih podataka („Sl. glasnik RS“, br. 27/2018). Digitalna platforma geoSrbija pruža više od 330 različitih setova podataka potpuno besplatno svim korisnicima. Digitalna platforma državnim organima, privredi i građanima pruža osnovu za informisano odlučivanje. Takav pristup donošenju odluka omogućava da se ostvari veći ekonomski učinak kroz razvoj i investicije u cilju stvaranja pravičnijeg i socijalno zdravijeg društva.
Sami podaci predstavljaju važan resurs, ali njihovo kombinovanje u skupove podataka i korišćenje digitalnih servisa obezbeđuje dodatnu vrednost. Stoga RGZ podatke organizuje u registre koji državnoj upravi, privredi i građanima obezbeđuju najjednostavnije korišćenje. Najvažniji od tih registara su Katastar nepokretnosti, u kojem se nalaze podaci o nepokretnostima i pravima na njima, digitalna platforma GeoSrbija, Registar investicionih lokacija, koji ima za cilj da omogući pretraživanje i pronalaženje investicionih lokacija u Srbiji, i novoformirani Registar rizika od katastrofa.
Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova („Sl. glasnik RS“, br. 41/2018, 95/2018, 31/2019 i 15/2020), kaže sledeće:
„katastar nepokretnosti” jeste osnovni i javni registar, koji sadrži prostorne i opisne podatke o nepokretnostima, podatke o stvarnim pravima na njima, kao i drugim pravima i činjenicama čiji je upis u katastar predviđen zakonom”
Zakon o planiranju i izgradnji (“Sl. glasnik RS”, br. 72/2009,…,52/2021) u članu 43. između ostalog kaže:
“Za potrebe praćenja stanja u prostoru formira se Registar investicionih lokacija kao podsistem Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka i uspostavlja se u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka.
Organ nadležan za poslove državnog premera i katastra uspostavlja i održava tehničku infrastrukturu za pristup i korišćenje podataka iz Registra investicionih lokacija.
Svi planski dokumenti, evidentirani u nacionalnom informacionom sistemu planskih dokumenata, javno su dostupni u elektronskom obliku na internetu bez naknade, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere uređenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemlje.”
Zahvaljujući projektu „EU za Srbiju otpornu na katastrofe“, u okviru Geoportala RGZ, uspostavljen je Registar rizika od katastrofa.
RGZ je podrška Sektoru za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, u obavljanju njihovog izuzetno važnog i kompleksnog posla za dobrobit građana Srbije. Sistem napravljen zajedničkim naporima pruža važne parametre državnoj i lokalnoj upravi za donošenje procena i odluka u vezi sa socijalnim, privrednim i finansijskim efektima koje vanredne situacije nose sa sobom. Prilikom uspostavljanja Registra rizika od katastrofa, RGZ je sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Kancelarijom za javna ulaganja, uz podršku UNDP-a, uspeo da spoji iskustvo korišćenja digitalnih platformi i prikupljanja podataka sa stručnim znanjem eksperata za upravljanje vanrednim situacijama radi maksimalnog iskorišćenja postojećih izvora podataka. Na taj način su kreirani servisi koje u ovom obimu retko koja zemlja u svetu poseduje.
U narednim fazama razvoja planira se da Registar rizika od katastrofa koristi racionalnijem ulaganju sredstava u urbani i ruralni razvoj. Planirano je da se poveća broj institucija koje prikupljaju digitalno validne podatke, a da one koje već pružaju neke podatke te podatke unapred dodatnim investiranjem u digitalizaciju. To će omogućiti veću efikasnost u radu, same institucije bi imale korist od podataka koji su kvalitetniji a podaci bi postali otvoreni i dostupni za planiranje zaštite nacionalnog kapitala i njegovo uvećanje. Ostvarivanje strateškog cilja Vlade Republike Srbije, u vezi sa stvaranjem savremenog digitalnog društva, u velikoj meri počiva na podacima koji su prostorno definisani.
Prilikom urbanističkog planiranja Registar rizika, će moći da se koristi za prevenciju ili limitiranje upotrebe rizičnih delova teritorije za pojedine namene. Dodatno, planeri mogu da odluče koje delove teritorije bi trebalo rezervisati u cilju zaštite već naseljenih i korišćenih područja.
Pored servisa koje Registar rizika pruža za potrebe planiranja zaštite od elementarnih nepogoda, postoje i razvijaju se elementi za određivanje evakuacionih puteva, definisanje područja manjeg rizika, mesta zbrinjavanja ugroženih i povređenih… U slučaju katastrofe, nakon završenog perioda opasnosti, Registar će omogućiti procenu štete, planiranje pomoći, ali i pregled ulaganja u saniranje štete.
U Evropskoj uniji Registar rizika od katastrofa je jedinstven nadnacionalni sistem koji zavisi od postojeće infrastrukture i zakonskog okvira svake pojedinačne zemlje.
Međutim, prilikom uspostavljanja Registra rizika za Srbiju, RGZ i MUP nisu imali mogućnost da se ugledaju na neki konkretan primer dobre prakse, već su morali sve da razvijaju od nule, uz pomoć i učešće velikog broja stručnjaka iz ministarstava, uprava, zavoda i stručno-operativnih timova uz podršku UNDP. Zajednički, oni su definisali potrebe i neophodne zahteve potrebne za donošenje kvalitetnih odluka koje se odnose na prevenciju u slučajevima prirodnih katastrofa. Dobri tehnički temelji digitalne platforme, koje je RGZ uspostavio prethodnih godina, omogućili su razvoj jednog ovako kompleksnog sistema kao što je Registar rizika.
Izvor: sajt Republičkog geodetskog zavoda (ww.rgz.gov.rs)
Izvor: izvodi iz propisa su pruzeti iz pravne baze “Propis Soft”, redakcija Profi Sistem Com