Zdravstvo je prioritetna oblast u koju bi građani Srbije uložili najviše novca kroz javne nabavke. Sledi obrazovanje, infrastruktura i zaštita životne sredine. Takođe, čak 69% građana smatra da bi u javnim nabavkama prednost trebalo dati kvalitetu, a ne ceni, pokazalo je ovogodišnje NALED-ovo istraživanje stavova građana, ponuđača i naručilaca.
Međutim, zvanični podaci pokazuju da je prošle godine na javne nabavke u Srbiji potrošeno rekordnih 560 milijardi dinara, ali u čak 95% nabavki nije birano najkvalitetnije nego najjeftinije. Uz to, iako su od ponuđača mogli da zahtevaju da ponuda ispunjava i ekološke ili socijalne kriterijume, naručioci su sproveli samo 650 zelenih nabavki i još 86 socijalnih što je i dalje veoma malo spram 183.000 realizovanih tendera.
I ponuđači i naručioci saglasni su da su razlozi za manju primenu drugih kriterijuma to što su takve nabavke rizičnije, nemaju model po kojem bi kreirali kriterijume ili nisu dovoljno obučeni za njihovu primenu. Zbog toga je unapređenje znanja ponuđača i naručilaca bilo u fokusu projekta “Efektivne javne nabavke u službi ekonomskog rasta”, koji je sproveo NALED, u saradnji sa Švedskom agencijom za međunarodnu razvojnu saradnju Sida, u cilju podrške reformi sistema nabavki započetoj pre tri godine usvajanjem novog zakona.
– Novi zakon i uvođenje elektronske procedure posredstvom portala evidentno su promenili sistem javnih nabavki nabolje, što potvrđuje 64% ponuđača i čak 91% naručilaca u istraživanju NALED-a. Međutim, kao veliki izazovi i dalje stoje pitanja transparentnosti postupaka i poroznosti na korupciju, kao i niska konkurencija, sa prosečno 2,5 ponude po tenderu – izjavila je izvršna direktorka NALED-a na završnoj konferenciji projekta.
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji istakao je da su pravni i institucionalni okviri Srbije u oblasti javnih nabavki u velikoj meri usklađeni sa pravnim tekovinama EU.
– Tako je Srbija generalno umereno pripremljena u oblasti javnih nabavki, ali bez napretka u poslednjem godišnjem izveštaju Evropske komisije i sa rizikom od nazadovanja u slučaju da se zabrinjavajući trendovi nastave. Zabrinjavajuća su izuzeća od primene Zakona o javnim nabavkama i veliki broj nepravilnosti u ugovorima koje je revidirala Državna revizorska institucija. Srbija treba da ukine zakon o posebnim procedurama za linearne infrastrukturne projekte, kao i da obezbedi da međudržavni sporazumi zaključeni sa trećim zemljama ne ograničavaju konkurenciju neopravdano i da poštuju osnovne principe javnih nabavki, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i pravnim tekovinama EU. U pogledu javnih nabavki Srbija treba da okrene brod u pravom smeru .
Tokom projekta sprovedeno je više od 70 obuka koje je pohađalo oko 1.500 predstavnika ponuđača, naručilaca, sudija i tužilaca, Kancelarije za javne nabavke i Republičke komisije za zaštitu prava, kao i organizacija civilnog društva i medija. Više od 600 ponuđača prošlo je treninge za korišćenje Portala javnih nabavki, a za naručioce je pripremljen vodič za primenu kriterijuma kvaliteta u nabavkama arhitektonskih, programerskih i konsultantskih usluga, kao i vodiči za primenu zelenih kriterijuma u nabavkama izgradnje javnih zgrada, ekoloških vozila za javni prevoz, asfaltiranja ulica i puteva, postavljanja javne rasvete i obezbeđivanja kancelarijskog materijala. Deo njih upoznao se i sa najboljim praksama u Evropskoj uniji u okviru studijskih poseta Sloveniji, Italiji, Nemačkoj, Francuskoj i Luksemburgu.
– U poslednje dve godine projekat “Efektivne javne nabavke” pomogao je razvoju transparentnijeg i odgovornijeg sistema javnih nabavki, a posebna pažnja posvećena je uvođenju ekoloških kriterijuma. Transparentan, odgovoran i efikasan sistem javnih nabavki štedi novac i pomaže u uspostavljanju uslova koji ubrzavaju rast privatnog sektora – rekla je ambasadorka Kraljevine Švedske u Srbiji. U Zakonu o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 91/2019) stoji:
„Određivanje kriterijuma
Član 132.
U postupku javne nabavke naručilac dodeljuje ugovor ekonomski najpovoljnijoj ponudi koju određuje na osnovu jednog od sledećih kriterijuma:
1) cene ili
2) troškova primenom pristupa troškovne efikasnosti, kao što je trošak životnog ciklusa u skladu sa članom 134. ovog zakona ili
3) odnosa cene i kvaliteta, odnosno troška i kvaliteta koji se ocenjuje na osnovu kriterijuma, uključujući kvalitativne, ekološke i/ili socijalne aspekte, povezane sa predmetom ugovora o javnoj nabavci, koji naročito mogu da obuhvate:
(1) kvalitet, uključujući tehničke odlike, estetske i funkcionalne karakteristike, dostupnost, rešenje za sve korisnike, socijalne, ekološke i inovativne karakteristike, trgovinu i uslove trgovine;
(2) organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja kome je povereno izvršenje ugovora, kada kvalitet osoblja može da ima značajan uticaj na nivo uspešnosti izvršenja ugovora ili
(3) uslugu nakon prodaje i tehničku pomoć, uslove isporuke, kao što su datum isporuke, proces isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja.
Naručilac može da odredi element cene ili troška u vidu unapred propisane cene ili troška, tako da se ekonomski najpovoljnija ponuda utvrđuje na osnovu kriterijuma za kvalitet.“
Projekat je podržao i unapređenje Registra ponuđača u APR-u. Od sledeće godine, procedura upisa u registar biće potpuno elektronska i ponuđači više neće morati da pribavljaju i dostavljaju podatke koje organi već poseduju te će im učešće u nabavkama biti olakšano.
Direktorka Kancelarije za javne nabavke istakla je da je zadatak te institucije da kontinuirano nastavi da radi na unapređenju sistema javnih nabavki. „Fokus u narednom periodu biće na podsticanju konkurencije, jačanju kapaciteta ponuđača, sa posebnim akcentom na mala i srednja preduzeća i osnaživanje naručilaca za primenu zelenih i socijalnih kriterijuma“.
Izvor: sajt Naleda (www.naled.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.