U cilju osnaživanja direktora, stručnih saradnika i timova za prevenciju nasilja i odgovoru na vršnjačko i druge oblika nasilja, predstavnici Ministarstva prosvete održali su sastanak predstavnicima škola sa područja školskih uprava Kruševac i Kraljevo. Fokus je bio na najčešćim izazovima sa kojima se ustanove suočavaju i uočenim propustima u postupanju.
Škole su dobile i konkretne preporuke kako da postupaju u situacijama nasilja, kada imaju teškoće u saradnji sa roditeljima. Ukazano je na važnost uspostavljanja komunikacije sa roditeljima, ali i uključivanja spoljašnje mreže zaštite i podrške.
Predstavnici Ministarstva su prezentovali planirane izmene zakonske i podzakonske regulative i na konkretnim primerima situacija nasilja, ukazali su na način njihove primene i postupanja u svim situacijama nasilja – kada nasilje vrše učenici u školi i van škole, učenici prema nastavnicima, nastavnici prema učenicima, roditelji prema nastavnicima, zaposleni prema zaposlenima, kao i situacije porodičnog nasilja, trgovine ljudima i dr.
Sastanku su prisustvovali prosvetni savetnici i prosvetni inspektori.
Podsećamo, zabrana nasilja predviđena je čl. 110.-112. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakoni, 10/2019, 6/2020 i 129/2021).
Oblici nasilja i zlostavljanja propisani su odredbama Pravilnika o Protokolu postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje (“Sl. glasnik RS”, br. 46/2019 i 104/2020), prema kojima:
Pod nasiljem i zlostavljanjem podrazumeva se svaki oblik jedanput učinjenog, odnosno ponavljanog verbalnog ili neverbalnog ponašanja koje ima za posledicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva ličnosti deteta i učenika ili zaposlenog.
Nasilje i zlostavljanje smatra se nasilje zaposlenog prema detetu, učeniku, drugom zaposlenom, roditelju, odnosno drugom zakonskom zastupniku (u daljem tekstu: roditelj); učenika prema drugom detetu, učeniku ili zaposlenom; roditelja prema svom detetu, drugom detetu i učeniku, zaposlenom kao i prema trećem licu.
Nasilje i zlostavljanje može da javi kao fizičko, psihičko (emocionalno), socijalno i digitalno.
Fizičko nasilje i zlostavljanje je ponašanje koje može da dovede do stvarnog ili potencijalnog telesnog povređivanja deteta, učenika ili zaposlenog; fizičko kažnjavanje dece i učenika od strane zaposlenih i drugih odraslih osoba.
Psihičko nasilje i zlostavljanje je ponašanje koje dovodi do trenutnog ili trajnog ugrožavanja psihičkog i emocionalnog zdravlja i dostojanstva deteta i učenika ili zaposlenog.
Socijalno nasilje i zlostavljanje je ponašanje kojim se isključuje dete i učenik iz grupe vršnjaka i različitih oblika socijalnih aktivnosti, odvajanjem od drugih, neprihvatanjem po osnovu različitosti, uskraćivanjem informacija, izolovanjem od zajednice, uskraćivanjem zadovoljavanja socijalnih potreba.
Digitalno nasilje i zlostavljanje je zloupotreba informacionih tehnologija koja može da ima za posledicu povredu druge ličnosti i ugrožavanje dostojanstva i ostvaruje se slanjem poruka elektronskom poštom, SMS-om, MMS-om, putem veb-sajta (web site), četovanjem, uključivanjem u forume, socijalne mreže i sl.
Osim navedenih oblika, nasilje i zlostavljanje prepoznaje se i kroz: zloupotrebu, seksualno nasilje, nasilni ekstremizam, trgovinu ljudima, eksploataciju deteta i učenika i dr.
Izvor: sajt Ministarstva prosvete (www.prosveta.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.