Krajnji cilj izdržavanja zatvorske kazne mora biti vraćanje osuđenog lica u normalan društveni život zato što se oni po izlasku na slobodu, susreću sa nizom problema materijalne, socijalne i psihološke prirode jer su društveni mehanizmi reintegracije nedovoljni, a predrasude i prepreke brojne, kazala je poverenica za zaštitu ravnopravnosti na društvenom dijalogu sa temom „Rehabilitacija, resocijalizacija i reintegracija bivših osuđenika – put do korisnog člana društva“.
Krivični zakonik (“Sl. glasnik RS”, br. 85/2005, 88/2005-ispr., 107/2005-ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019) propisuje sledeće:
„Svrha kažnjavanja
Član 42.
U okviru opšte svrhe krivičnih sankcija (član 4. stav 2), svrha kažnjavanja je:
1) sprečavanje učinioca da čini krivična dela i uticanje na njega da ubuduće ne čini krivična dela;
2) uticanje na druge da ne čine krivična dela;
3) izražavanje društvene osude za krivično delo, jačanje morala i učvršćivanje obaveze poštovanja zakona;
4) ostvarivanje pravednosti i srazmernosti između učinjenog dela i težine krivične sankcije.“
Iako ne postoje precizne informacije, u stručnim krugovima se govori da je procenat povrata u srpskim zatvorima između 65 i 70 odsto. Ovako visok procenat recidivizma može se pripisati nedostatku programa koja pomažu licima koja su otpuštena sa izdržavanja kazne zatvora da se uključe u normalan društveni život.
Bivši zatvorenici, po izlasku iz zatvora uglavnom ne poseduju lična dokumenta jer su ona u međuvremenu istekla, a nemaju novca nova da pribave, njihove porodice su rasturene, ne mogu da pronađu posao zbog diskriminacije. Zbog toga Poverenik u svojim godišnjim izveštajima daje preporuku da se preduzmu mere za unapređivanje položaja osuđenih lica i njihovu punu socijalnu uključenost, bez stigmatizacije, posebno u postupku zapošljavanja kao posebnom problemu budući da poslodavci neretko traže potvrdu o neosuđivanosti iako to nije dozvoljeno zakonom, navela je ona.
„Sadržaj i davanje podataka iz kaznene evidencije
Član 102.
(1) Kaznena evidencija sadrži lične podatke o učiniocu krivičnog dela, o krivičnom delu za koje je osuđen, podatke o kazni, uslovnoj osudi, sudskoj opomeni, oslobođenju od kazne i oproštenoj kazni, kao i podatke o pravnim posledicama osude. U kaznenu evidenciju se unose i kasnije izmene podataka sadržanih u kaznenoj evidenciji, podaci o izdržavanju kazne, kao i poništenje evidencije o pogrešnoj osudi.
(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati samo sudu, javnom tužiocu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica koje je ranije bilo osuđeno, organu za izvršenje krivičnih sankcija i organu koji učestvuje u postupku davanja amnestije, pomilovanja, rehabilitacije ili odlučivanja o prestanku pravnih posledica osude, kao i organima starateljstva, kad je to potrebno za vršenje poslova iz njihove nadležnosti. Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati i drugim državnim organima koji su nadležni za otkrivanje i sprečavanje izvršenja krivičnih dela, kada je to posebnim zakonom propisano.
(3) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazložen zahtev, dati i državnom organu, preduzeću, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posledice osude ili mere bezbednosti i ako za to postoji opravdani interes zasnovan na zakonu.
(4) Niko nema prava da traži od građanina da podnosi dokaz o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti.
(5) Građanima se, na njihov zahtev, mogu davati podaci o njihovoj osuđivanosti ili neosuđivanosti.
(6) Podaci o brisanoj osudi ne mogu se nikom dati.“
Poverenica ističe da pomenute izazove pojedinci ne mogu rešavati bez sistemske podrške. Da bi se šansa ostvarila moramo da imamo ravnopravne mogućnosti. Ne smemo da zaboravimo da su bivša osuđena lica – slobodni ljudi i da uživaju jednaka prava. S tim u vezi, naglasila bih da je diskriminacija na osnovu osuđivanosti zabranjena zakonom, i zato želim da ohrabrim svakoga ko smatra da je pretrpeo neki oblik diskriminacije da se obrati Povereniku za zaštitu ravnopravnosti, zaključila je poverenica.
Izvor: sajt Poverenika za zaštitu ravnopravnosti (www.ravnopravnost.gov.rs)
Izvor: izvodi iz propisa su preuzeti iz pravne baze „Propis Soft“, redakcija Profi Sistem Com